AU 17.V.-APA-BEOGRAD PROSUĐUJE VRIJEDNOST BALKANSKIH UDŽBENIKA IZ POVIJESTI

AUSTRIJA APA 17. V. 2001. Jugoistočna Europa: analiza povijesnih knjiga pokazuje 'crno- bijelo slikanje' "Crno-bijelo slikanje i govor mržnje čini se još uvijek prevladavaju u povijesnim knjigama većine od jedanaest jugoistočnih država. Centar za demokraciju i pomirbu u jugoistočnoj Europi, međunarodna nevladina organizacija (NGO) sa sjedištem u Solunu, uz suradnju povjesničara iz cijeloga svijeta, izradila je usporednu studiju o povijesnim knjigama. Obuhvaćene su ne samo bivše jugoslavenske države, nego i Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Turska i Cipar. Jugoslavenski član skupine povjesničara Dubravka Stojanović s beogradskog Filozofskog fakulteta, tjedniku 'Vreme' izjavila je da rezultati radne skupine za povijest 'izazivaju zabrinutost'. ''Naša strana' uvijek je povijesno korektna, nikada nikomu nije nanijela zlo, nije vodila osvajačke ratove, uvijek se željela osloboditi tuđih vladara, hrabra je, časna, ima smisao za pravdu...' Preko udžbenika naraštaji učenika i dalje se poučavaju da zlo sustavno dolazi s druge strane. 'Ta podjela između nas i drugih može postati opasna u konkretnom političkom ponašanju, što smo mogli vidjeti u posljednjih deset godina: poruka je glasila da nikada nismo imali teritorijalnih pretenzija, nikada nismo vodili osvajačke ratove i bili smo žrtve jednog od susjednih naroda. Time se stvara mentalitet žrtve, što nije dobro, jer u biti na taj način nastaje mentalitet odabranog naroda', drži Dubravka Stojanović. Kako se različito tumači povijest, po njezinu mišljenju najzanimljivije dolazi do izražaja u Balkanskim ratovima (1912. - 1913.). Dok su u turskim povijesnim knjigama gotovo tabu tema s pojašnjenjem da se zapravo radilo o aktivnosti britanskih tajnih služba koje su htjele potaknuti Balkanske ratove protiv Osmanlijskog carstva, u Srbiji su doživljeni kao oslobodilački ratovi. U Albaniji se pak Balkanski ratovi drže katastrofom. 'Ako se sučele srpska i albanska shvaćanja povijesti, lakše se može razumjeti osjećaje koji se pojavljuju i u aktualnom sukobu', drži D. Stojanović. Jedinstvena analiza povijesnih knjiga po listu 'Vreme' pokazala je da samo u Sloveniji postoje uistinu dobri udžbenici koji u svakom pogledu ispunjavaju suvremene europske norme. U Hrvatskoj, gdje je ministarstvo obrazovanja propisalo planove i knjige poslije državnog osamostaljenja i njih se treba strogo pridržavati, u međuvremenu postoji više alternativnih udžbenika. Jednoga od njih sastavili su profesori povijesti sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta. U Bosni i Hercegovini stanje je prema listu 'Vreme' najlošije: svaka narodnosna skupina ima svoje povijesne udžbenike - hrvatska narodna zajednica preuzela je (najlošije) udžbenike iz Tuđmanove ere. U udžbenicima bosansko-srpskog dijela zemlje dobili su sliku i priliku. Muslimanska je narodna zajednica izradila vlastite udžbenike. Međunarodni dužnosnik za Bosnu Wolfgang Petritsch, koji prema listu 'Vreme' ni jednu od narodnosnih skupina ne može nagovoriti na promjenu sadržaja udžbenika, sadržaje udžbenika triju narodnosnih skupina kojima vrijeđaju druge narode, obilježava crvenim pečatom."