ANTUNOVIĆ: MIROVINSKA REFORMA JEDAN OD PRIORITETA VLADE

ANTUNOVIĆ: MIROVINSKA REFORMA JEDAN OD PRIORITETA VLADE Uspostava novog mirovinskog sustava jedan je od prvih prioriteta ove Vlade, koja je odlučna da se sa mirovinskom reformom započne u planiranom roku, kazala je potpredsjednica Vlade Željka Antunović otvarajući današnju konferenciju "Mirovinska reforma - napokon pokretanje reforme?". Primarni cilj Vlade pri pokretanju mirovinske reforme jest uvođenje stabilnog i sigurnog mirovinskog sustava, a time će mirovinski fondovi postati najvažniji ulagači. Time se ujedno, kaže Antunović, snažno oživljuje hrvatsko financijsko tržište, pri čemu treba znati da dosadašnja iskustva drugih zemalja pokazuju da sve to potiče i gospodarski rast. Vlada procjenjuje da će početkom primjene novog mirovinskog sustava u nj obvezno ući 700 tisuća osiguranika, a daljnjih 200 tisuća bi se dobrovoljno trebali opredijeliti za takav način osobnog ulaganja u budućnost. Svi oni ulagat će pet posto svoje bruto plaće u mirovinske fondove, što znači da će se u njih sliti oko 2,5 milijarde kuna, koje će fondovi oplemenjivati na tržištima kapitala. Time bi se, rekla je Željka Antunović, ostvarili i osnovni ciljevi reforme - uspostava dugoročno održivog mirovinskog sustava, poticanje zapošljavanja te osiguranje jeftinijeg dugoročnog kapitala za investicije u gospodarstvu. Još jednom je ponovila kako bi se sa drugim stupom trebalo započeti na jesen ove godine, dok je datum početka implementacije trećeg stupa ostao 1. siječnja 2002. godine. Prema riječima potpredsjednice Vlade, Vlada je svjesna opširnosti aktivnosti potrebnih za početak mirovinske reforme, ali je svjesna i njene nužnosti, te je stoga, za slučaj da sva potrebna infrastruktura nije na vrijeme spremna, u pripremi i alternativno rješenje, o čijim detaljima Antunović nije željela govoriti. Ravnatelj Agencije za nadzor mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravateljskih društava Dragan Kovačević kazao je da, prema njegovu mišljenju, ne postoji razlog da se ponovno odgađa početak reforme te da su dosadašnja odgađanja bila samo izraz "nedostatka volje". Smatra kako trenutno mirovinski izdaci iznose 14 posto hrvatskog BDP-a, dok mirovine iznose tek nešto više od 40 posto prosječne neto plaće. Također, od približno 1,85 milijardi kuna potrebnih za isplatu mirovina svakog se mjeseca uspije prikupiti tek oko 950 milijuna kuna, a ostatak se namiruje iz proračuna. Dakle, smatra Kovačević, sadašnji mirovinski sustav međugeneracijske solidarnosti nije održiv jer predstavlja preveliko opterećenje za državu, a uzrokuje nezadovoljstvo nedovoljno "plaćenih" umirovljenika. Novi mirovinski sustav, nada se Kovačević, trebao bi privući barem dio od 13 milijardi njemačkih maraka koliko danas građani štede u bankama, što su izuzetno značajna sredstva za hrvatsko financijsko tržište, a time i cjelokupno gospodarstvo. Skup o mirovinskoj reformi održan je u sklopu 6. Hrvatskog financijskog foruma.