ZAGREB, 17. svibnja (Hina) - Članovi Društva hrvatskih Fulbrightovaca sigurno mogu pomoći u stvaranju strategije razvoja Hrvatske koju još nemamo, a radi je hrvatska Vlada, ustvrdio je danas hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u
pozdravnome slovu na tradicionalnom godišnjem ručku s hrvatskim "Fulbrigtovcima" u zagrebačkome hotelu "Esplanade".
ZAGREB, 17. svibnja (Hina) - Članovi Društva hrvatskih
Fulbrightovaca sigurno mogu pomoći u stvaranju strategije razvoja
Hrvatske koju još nemamo, a radi je hrvatska Vlada, ustvrdio je
danas hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u pozdravnome slovu na
tradicionalnom godišnjem ručku s hrvatskim "Fulbrigtovcima" u
zagrebačkome hotelu "Esplanade".#L#
Hrvatske "Fulbrightovce" - bivše stipendiste Fulbrightove
zaklade, jedne od najprestižnijih svjetskih stipendija u
područjima znanosti, kulture i prosvjete, predsjednik Mesić "vidi"
kao snagu koja će svojim intelektulanim i ljudskim potencijalom
prepoznati osnovne strateške ciljeve razvoja Europe i svijeta u
narednome razdoblju.
Nakon što "detektiraju" europske i svjetske razvojne ciljeve,
Mesić smatra da bi oko 250 članova, koliko ih danas ima Društvo,
moglo dati značajan doprinos u važnome poslu pred kojim se sada
nalazi Hrvatska, tj. u utvrđivanju strateških razvojnih ciljeva.
Kao primjer koji svjedoči da ciljano ulaganje u znanost i
obrazovanje dovodi do sigurnoga gospodarskog boljitka, Mesić je
naveo primjer Irske.
Uz zahvalu predsjedniku Mesiću što se i ovaj put odazvao pozivu,
predsjednik Društva hrvatskih Fulbrightovaca Esad Prohić dometnuo
je da godišnji ručak tradicionalno okupljanje članova. O odnosu
Fulbrightovaca prema tomu druženju govori pak i podatak s kolikom
ozbiljnošću argumentiraju razloge zbog kojih nisu u mogućnosti
prisustvovati, rekao je Prohić. To je i potvrdio isprikama trojice
"Fulbrightovaca" - Hrvoja Kraljevića, Darka Polšeka i Branka
Jerena koji nisu mogli doći jer će sudjelovati u radu ministarske
konferencije u Pragu na kojoj bi Hrvatska trebala pristupiti
Bolonjskoj deklaraciji.
Tradicionalno ručku nazoči i američki veleposlanik u Hrvatskoj pa
je tako danas u "Esplanadi" bio Lawrence Rossin, dok je Ivan
Grdešić, hrvatski veleposlanik u Washingtonu, bio u svojstvu
"dvostukoga Fulbrightovca".
Veleposlanik Rossin istaknuo je da Fulbrightov program gradi jače
mostove suradnje SAD-a sa svijetom od bilo kojega drugoga programa.
Dodao je da su stipendisti Fulbrightova programa brojna ugledna
imena iz svijeta znanosti, kulture i politike, među kojima
primjerice i fizičar Xavier Solana.
Američki veleposlanik istaknuo je doprinos koji su jačanju
američko-hrvatskih odnosa dali Fulbrightovi stipendisti. Za
Rossina, njihova je uloga neprijeporna i ubuduće. Usprkos
različitim problemima s kojima se suočavaju Hrvatska i SAD,
američki veleposlanik smatra da hrvatski i američki Fulbrightovci
imaju potrebnu snagu i spremnost pridonijeti rješavanju tih
problema.
Društvo hrvatskih Fulbrightovaca osnovano je u srpnju 1993. na
poticaj Ministarstva znanosti i tehnologije te uz potporu
Veleposlanstva Sjedinjenih Država.
(Hina) ip mc