BRUXELLES, 16. svibnja (Hina) - U govoru pred stalnim vijećem NATO-a u srijedu u Bruxellesu hrvatski premijer Ivica Račan pozvao je to tijelo da razmotri hrvatsko sudjelovanje u programu MAP.
BRUXELLES, 16. svibnja (Hina) - U govoru pred stalnim vijećem NATO-
a u srijedu u Bruxellesu hrvatski premijer Ivica Račan pozvao je to
tijelo da razmotri hrvatsko sudjelovanje u programu MAP.#L#
Membership Action Plan je NATO-ov program za potencijalne
kandidate za članstvo koji predviđa usklađivanje standarda i
kriterija s članicama NATO-a na političkom, gospodarskom, pravnom,
sigurnosnom i vojnom planu.
"Kada je stvaran, MAP nije postavljao nikakve posebne uvjete za
pristupanje kod prvih devet zemalja koje su težile postati članice.
One su sve prihvaćene na osnovu zajedničke težnje da se pridruže
Savezu. Hrvatska također dijeli tu težnju", istaknuo je pred
Stalnim vijećem NATO-a Račan.
Govoreći o dosadašnjoj suradnji Hrvatske i NATO-a hrvatski je
premijer iskazao zadovoljstvo s prvih 12 mjeseci formalnog
partnerstva u okviru programa Partnerstvo za mir. Napomenuo je da
se provode duboke i dalekosežne reforme na području vojske i obrane
s ciljem približavanja HV-a NATO standardima.
"U procesu smo usvajanja ključnih strateških dokumenata o
sigurnosnim i vojnim strukturama kao i o formiranju male,
profesionalne i dobro opremljene vojske koja će moći obraniti
zemlju u novom sigurnosnom okruženju i sudjelovati u mirovnim
operacijama NATO-a, UN-a i EU-a", kazao je Račan. Dodao je da će
prvi cilj biti smanjenje osoblja. "Oko 20 tisuća vojnika i časnika
čine višak za naše trenutne potrebe. To predstavlja sigurnosni,
gospodarski i socijalni iazazov. Cilj je uključiti te ljude na
tržište rada na konkurentskoj osnovi, a ne da se samo pridruže
vojsci nezaposlenih", pojasnio je hrvatski premijer.
Dalje govoreći o unutarnjim promjenama u Hrvatskoj u posljednjih 15
mjeseci, Račan je ocijenio da su vidljive prve naznake
približavanja kraju recesije te da je proces povratka izbjeglih i
raseljenih postao sve intenzivniji i održiv proces unatoč teškom
gospodarskom stanju.
U dijelu govora o stanju u regiji Račan je pozdravio činjenicu da
nakon izbora u SRJ svaku zemlju u regiji vodi demokratski izabrana
vlast, ali je pritom upozorio da još uvijek postoje slučajevi
nestabilnosti uključujući i stanje u BiH.
"Hrvatska vlada daje punu potporu zakonskim institucijama BiH
istodobno aktivno obeshrabrujući svaki oblik ekstermnizma
pogotovo ako ga potiču bosanski Hrvati... Daytonski mirovni
sporazum ostaje kriterij naše politike prema BiH. Istodobno
Daytonski sporazum nije, što je razumljivo, dao odgovore na pitanja
koja nisu postojala u vrijeme kada je on stvaran. Nažalost, nedavni
događaji u Banjaluci i Trebinju čine me manje optimističnim nego
što sam bio", ustvrdio je Račan.
Što se odnosa sa SRJ tiče neka glavna pitanja poput Prevlake,
nestalih osoba i povratka izbjeglica nisu riješena, ali klima u
odnosima dopušta da se s tih pitanja skine epitet "prijetnje
regionalnom miru i sigurnosti", također je kazao Račan. Naglasio je
da je hrvatski interes stabilnost na granicama, pa je stoga pozvao
NATO da razmotri uključivanje BiH i SRJ u program Partnerstvo za
mir.
(Hina) ii br