FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

STUDIJA: MOZAK SE RAZVIJA I NAKON ADOLESCENCIJE

WASHINGTON, 16. svibnja (Hina/Reuters) - Glavni aspekt razvoja mozga nastavlja se sve do kasnih četrdesetih, tvrde znanstvenici.
WASHINGTON, 16. svibnja (Hina/Reuters) - Glavni aspekt razvoja mozga nastavlja se sve do kasnih četrdesetih, tvrde znanstvenici. #L# Njihovo otkriće proturječi prihvaćenom mišljenju da takav razvoj mozga završava prije 20. pa bi moglo baciti novo svijetlo na bolesti poput Alzheimerove i shizofrenije. Istraživači pod vodstvom dr. Georgea Bartzokisa iz američkoga ministarstva za veterane izmjerili su magnetskom rezonancijom (MRI) razvoj mozga u 70 normalnih muškaraca u dobi od 19 do 76 godina. Takozvana bijela tvar - koja šalje signale iz jednoga dijela mozga u drugi - nastavlja se razvijati u čeonom i sljepoočnom režnju u prosjeku do 48. godine, pokazala je studija. Istraživači su potvrdili da takozvana siva tvar - kora velikog mozga - doseže vrhunac razvoja potkraj adolescencije, a zatim slabi do staračke dobi. "Kad bi vaš mozak bio internet, siva tvar je računalo, a bijela telefonska linija koja povezuje računalo s drugim računalima u svijetu", rekao je Bartzokis, jedan od voditelja odjela za mentalno zdravlje pri Centru za zdravstvenu skrb o veteranima u Arkansasu. "Većina misli da se mozak prestaje razvijati u djetinjstvu ili do odrasle dobi", rekao je Bartzokis. No, svaka je osoba drukčija s 40 nego što je bila sa 17. "Vi doista više niste ista osoba. A pitanje je jeste li druga osoba samo zato što ste stekli veliko iskustvo ili zato što vam je kompjuter (mozak) drukčiji? Ova studija pokazuje da je kompjuter mnogo drukčiji." Studija je objavljena u "Archives of General Psychiatry". Da bismo bolje razumjeli Alzheimerovu bolest, shizofreniju i ovisnost o drogi, mora se otkriti kako se moždane strukture razvijaju tijekom cijelog života razvijaju i kako degeneriraju, rekao je Bartzokis. Početak Alzheimerove bolesti i shizofrenija povezani su s dobi. Alzheimerova je bolest degenerativan moždani poremećaj koji se manifestira uglavnom među osobama starijim od 65 godina, iako bolest možda godinama prije razarala mozak. Početak shizofrenije, bolesti koju karakteriziraju iluzija, tipična je za mlade odrasle osobe. Bartzokis se usredotočio na čeoni i sljepoočni režanj - prednji dio mozga zadužen za pamćenje, zaključivanje i funkcije poput impulsa. Te funkcije određuju čovjeka, dodao je Bartzokis. Anomalije mozga koje se javljaju u oboljelih od Alzheimerove bolesti, shizofrenije i ovisnosti o drogi poput kokaina mogu se primijetiti u tom dijelu mozga. Šezdesetih godina neki su pretpostavljali da se razvoj bijele tvari nastavlja i u odrasloj dobi, ali ta se pretpostavka temeljila na obdukcijama, rekao je Bartzokis. On je promijenio MRI, tehniku koja omogućuje maksimalno praćenje razvoja bijele tvari u živih osoba. Budući da se i razvojne i degenerativne promjene mogu pratiti u živih osoba, takve metode snimanja mozga mogu se koristiti za određivanje faktora koji utječu na razvoj ili potiču degeneraciju mozga, rekao je Bartzokis. "Da bi se Alzheimerova bolest manifestirala potrebno je 20 do 30 godina, makar vam razara mozak", rekao je Bartzokis. "Ako to možete mjeriti u dobi od 50 godina i ako intervenirate u dobi od 50 godina i bar malo promijenite tijek bolesti, od Alzheimerove bolesti nećete oboljeti u 70. nego u 110. godini. A onda to više neće biti problem." (Hina) dgk dgk

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙