VOA 15. V. ANTIAMERIČKO RASPOLOŽENJE U RUSIJI

e GLAS AMERIKE - VOA 15. V. 2001. Zbog čega u Rusiji jača antiameričko raspoloženje? Prilog Eda Warnera. Mnogi promatrači smatraju da u Rusiji naglo jača antiameričko raspoloženje. Neki taj trend pripisuju slabom gospodarstvu koje nije pozitivno reagiralo na američku financijsku pomoć i stručne savjete dok drugi smatraju da ga uzrokuju osnovne kulturne razlike između dvije zemlje, koje se ne mogu lako nadvladati. Ali analitičari pak ukazuju da je vanjska politika jedan od ključnih čimbenika u jačanju nesnošljivost prema Sjedinjenim Državama ipak vanjska politika. Predsjednik Vladimir Putin pokušava u Rusiju vratiti red i centralizirati vlast - kaže Blair Ruble, direktor Instituta za ruske studije Kennan u Washingtonu. = U nekim od Putinovih izjava i političkih poteza otkrivamo antiamerički ton. Što je još važnije, slično raspoloženje može se nazrijeti među ruskom vanjskopolitičkom elitom. Ponekad su njihovi antiamerički stavovi vrlo eksplicitni, a nekada su sakriveni u izjavama o unipolarnosti i američkoj hegemoniji. U govoru u washingtonskoj Zakladi Heritage gospodin Ruble je izjavio da Moskva vjeruje da Sjedinjene Države šire svoju moć na središnju Aziju i Kavkaz, područja koja su tradicionalno bila pod utjecajem Rusije. Iako su bivše sovjetske republike tog područja ostvarile neovisnost, Moskva je - kako kaže gospodin Ruble - odlučna ponovno uspostaviti kontrolu nad njima. Rusija bi željela ponovno uspostaviti granice bivšeg Sovjetskog Saveza, ali bez sovjetskog sustava - tvrdi profesor na Ratnog koledžu američke vojske Stephen Blank. Ali Moskva nije dovoljno jaka da bi ostvarila taj cilj i stoga se okreće protiv Sjedinjenih Država koje joj, kako se čini, stoje na putu. S obzirom da više nije svjetska supersila, Rusija se mora oslanjati na druge države da bi ostvarila svoje vanjskopolitičke ciljeve - kaže profesor Blank. Stoga pokušava pronaći saveznike u regionalnim silama kao što su Iran i Kina i prodaje im oružje unatoč američkim prigovorima. Gospodin Blank vjeruje da će Rusija i Kina ući u savez jer su obje u svojoj osnovi nedemokratske, ali ipak priznaje da Moskva s velikom strahom prati određene američke vanjskopolitičke poteze. = Moskva smatra da se Sjedinjene države pokušavaju nametnuti kako bi okončale rusku hegemoniju u središnjoj Aziji i području Kavkaza. Rusi isto tako vjeruju da Sjedinjene države krše Povelju Ujedinjenih naroda legitimizirajući si pravo na humanitarne intervencije. Nadalje Moskva doživljava proširenje NATO saveza kao prijetnju jer dovodi Rusiju pod stalni politički i vojni pritisak od strane jačeg saveza. Jačanje antiameričkog raspoloženja u Rusiji može se pripisati proširenju NATO saveza - smatra Edward Lozansky, predsjednik Američkog sveučilišta u Moskvi. Gospodin Lozansky također ističe da je Rusija razočarana ekonomskim savjetima američkih stručnjaka. Prema njegovim riječima, postojanje zapadnog saveza usmjerenog protiv Sovjetskog saveza bilo je razumljivo, ali njegovo održavanje u doba postkomunističke Rusije predstavlja nepotrebnu provokaciju. Gospodin Lozansky prisjeća se da su članovi njegovog sveučilišta, uključujući i bivše sovjetske disidente, predlagali drugačije rješenje. = Zalagali smo se za jak savez između Rusije i NATO, kao i integraciju Rusije u NATO. Ne razumijem kako će pozivanje baltičkih država, kao i Poljske i Republike Češke u NATO, uz istovremeno isključivanje Rusije pomoći sigurnosti i jačanju američkoruskih odnosa. Gospodin Lozansky kaže da bi Rusija da je bila pozvana da se pridruži NATO savezu imala mnogo manje vanjskopolitičkih sporova sa Sjedinjenim Državama. Međutim Rusiji nije namjera samo izazivati nevolje u odnosu s Washingtonom. Prema riječima profesora političkih znanosti sa sveučilišta Columbia Roberta Legvolda, Moskva se također želi slagati sa Sjedinjenim Državama. = U politici Putinove vlade nisu donijete osnovne odluke. To znači da on istovremeno pokušava nametnuti Rusiju, braniti njene interese u područjima u kojima bi mogle izbiti napetosti sa Sjedinjenim Državama, Europskom unijom ili susjednim zemljama i vjeruje da može održavati konstruktivne odnose sa svima - od Kine do Sjedinjenih Država, od Irana do Europske unije. Profesor Legvold zaključuje da će Rusija u jednom trenutku ipak morati donijeti ključne vanjskopolitičke odluke, ali da je za sada teško prognozirati kakve će one biti. (VOA)