SL 15.V.-DELO-PROMETNE VEZE IZMEĐU HRVATSKE I SLOVENIJE

SLOVENIJA DELO 15. V. 2001. Ceste u oblacima "Cestovne će veze između Slovenije i Hrvatske unatoč jučerašnjem dogovoru ministara prometa zacijelo još dosta vremena biti takve kakve su sada. Loše. U nacionalnom programu gradnje autocesta možemo naime naći tek dionicu između Ljubljane i Obrežja u smjeru Zagreba. Veze od Maribora prema Zagrebu i od autoceste Postojna - Koper prema Rijeci nema još ni u jednom programu. Budući da će Dars vjerojatno zbog pomanjkanja novca najprije dograditi već započete dionice, autocesta prema Zagrebu nije prvenstvena, jer tamo nije mogao započeti čak ni s dijelovima. Za popriličan dio trase treba još prihvatiti lokacijski nacrt na temelju kojega Dars može početi otkupljivati zemljišta i tek nakon toga može započeti gradnja. Iako je ta cesta već u programu, još se ne može predvidjeti kada će biti izgrađena. To se još manje može reći za druge dvije dionice. U vladinoj koaliciji računaju da će ju dati u koncesijsku izgradnju ali još ni ne znaju kakva bi ta koncesija trebala biti ni što bi morali ponuditi da bi uopće bila zanimljiva privatnom kapitalu. Preusmjerenje prometa na željeznicu, barem robnoga, do dogradnje spomenutih cestovnih veza neće pomoći, jer o njemu ministri prometa ove godine tako reći nisu razgovarali. Da jesu, slovenski ministar ne bi mogao puno obećati, jer u proračunu za željeznicu u usporedbi s autocestama ima simboličnu svotu novca a nema ni temeljnu strategiju, dakle rezoluciju o prometnoj politici u kojoj bi bila napisana rješenja za povezivanje različitih vrsta prometa. Promet ne čeka taj dokument, prema Hrvatskoj se naglo povećava i uskoro će dosegnuti razinu iz doba nekadašnje zajedničke države. Kad bi Slovenija na području prometa a time i za povezanost sa susjednim državama imala usvojenu jasnu strategiju, jamačno bi mogla računati i na novac iz fonda Europske unije. A njega ne dijele za dionice koje su tek plod želje pojedinih političara. Isto vrijedi i za Hrvatsku. Tamo su poslije neuspješnog pokušaja s koncesijskom izgradnjom autocesta tek kod preuzimanja slovenskog modela gradnje s državnim poduzećem, a ni s prilikama na području željeznica isto se tako ne mogu pohvaliti. Novac iz europskih fondova Slovenija i Hrvatska mogle bi vrlo djelotvorno uložiti jer su glavne cestovne i željezničke veze među njima na petom i desetom europskom koridoru. Ako će odugovlačiti, ostat će na dotrajalim cestama i željeznicama, a EU će dograditi obilaznice kroz Mađarsku i Austriju koje već cijelo vrijeme ima urisane kao alternativna rješenja", piše Darja Kocbek u rubrici Tema dana.