IT-US-E-pravosuđe-Politika IT-14.V.-LA STAMPA- EUROPSKI PRIGOVOR SAD-U ZA LJUDSKA PRVA ITALIJALA STAMPA14. V. 2001.Bolje biti Europljani"Izgleda da pitanje je smrtne kazne Mc Veigha predodređeno ponovno otvoriti polemike između Europe
(mišljene poglavito kao Europske Unije) i Sjedinjenih Država glede smrtne kazne. Jučerašnji New York Times o razlici Europe i Sjedinjenih Država u vezi tog problema govorio je kao o pitanju 'kulturalne geografije', i iznosio je pretpostavku koja je predodređena postati sve veća diplomatska smetnja za odnos Amerike i Europe. Čak je i na nedavne poraze Sjedinjenih Država u UN-u vjerojatno utjecala ta smetnja.Smrtna kazna je sigurno krajnji izraz zakonskog nasilja, ne stoga što je kažnjava više od bilo koje druge kazne: štoviše, ako je istina da je Timothy Mc Veigh (osuđen radi za pokolj u Oklahoma Cityiju, s više od stotinu mrtvih) izričito zatražio da mu se presudi, to je upravo stoga što misli da je bolje okončati u jednom trenutku nego provesti cijeli život u nekom zatvoru, i donekle je u pravu. Smrtna kazna je krajnje nasilje upravo stoga što je to konačni korak, zaključuje sve daljnje mogućnosti, ne samo pravosudne (revizije, smanjenja kazne itd.), nego i nastavak
ITALIJA
LA STAMPA
14. V. 2001.
Bolje biti Europljani
"Izgleda da pitanje je smrtne kazne Mc Veigha predodređeno ponovno
otvoriti polemike između Europe (mišljene poglavito kao Europske
Unije) i Sjedinjenih Država glede smrtne kazne. Jučerašnji New York
Times o razlici Europe i Sjedinjenih Država u vezi tog problema
govorio je kao o pitanju 'kulturalne geografije', i iznosio je
pretpostavku koja je predodređena postati sve veća diplomatska
smetnja za odnos Amerike i Europe. Čak je i na nedavne poraze
Sjedinjenih Država u UN-u vjerojatno utjecala ta smetnja.
Smrtna kazna je sigurno krajnji izraz zakonskog nasilja, ne stoga
što je kažnjava više od bilo koje druge kazne: štoviše, ako je
istina da je Timothy Mc Veigh (osuđen radi za pokolj u Oklahoma
Cityiju, s više od stotinu mrtvih) izričito zatražio da mu se
presudi, to je upravo stoga što misli da je bolje okončati u jednom
trenutku nego provesti cijeli život u nekom zatvoru, i donekle je u
pravu. Smrtna kazna je krajnje nasilje upravo stoga što je to
konačni korak, zaključuje sve daljnje mogućnosti, ne samo
pravosudne (revizije, smanjenja kazne itd.), nego i nastavak
osobnog postojanja. (...)
S jedne strane, zakoni koji zadržavaju smrtnu kaznu izgleda da
nemaju osjetan utjecaj na smanjenje kriminala, čak se može i
pomisliti da kriminalce nagone na krajnje postupke u koje se ne bi
upustili kada bi imali perspektivu manje oštrih kazni. S druge
strane, kod nas Europljana, zatvori nisu nikada nikoga popravili,
ili tek poneke iznimke, te su štoviše prave škole kriminala, kao što
pokazuju statistike o ponovljenim zločinima. Dakle?
Možda dva zaključka. Mi abolicionisti ne trebamo biti toliko
sigurni sve dok ne uspijemo pokazati da je, za osuđene i društvo,
bolji naš, manje nasilan, sustav. No na drugom mjestu, u nedostatku
uvjerljivih empirijskih dokaza, činimo dobro što se držimo naše
'predrasude' protiv smrtne kazne radi bilo kojeg zločina. I glede
toga, makar i bez previše 'racionalnih' dokaza, radije smo
(nagonski?) Europljani.", piše Gianni Vattimo.