FINANCIJSKI BILTEN 03. DO 10. SVIBNJA 2001.

FINANCIJSKI BILTEN 03. do 10. SVIBNJA 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada: Hrvatska izlazi iz gospodarske krize 9. Vlada donijela uredbu o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave 10. Dominacija stranog vlasništva u hrvatskom bankovnom sustavu 11. Snažan porast imovine i dobiti RZB Austria u 2000. 12. RZB Austria stopostotni vlasnik HPB Mostar 13. Varaždinka banka u 2000. ostvarila 36,6 milijuna kuna dobiti 14. Dalmatinska banka oročava devizne depozite uz fiksnu kamatu 15. Idućeg tjedna šesti financijski i prvi e-business forum 16. Statistika 17. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u svibnju oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 03. V. 60.000.000 51.600.000 4,89 55.000.000 3,70 04. V. 22.500.000 19.500.000 5,26 31.000.000 5,90 07. V. 8.000.000 8.000.000 4,25 11.800.000 7,12 08. V. 54.800.000 54.800.000 4,27 23.000.000 4,04 09. V. 21.000.000 21.000.000 4,36 49.400.000 3,39 10. V. 13.000.000 13.000.000 4,62 - - Dnevni prosjek 29.883.000 27.983.000 4,60 34.040.000 4,83 Ovoga je tjedna trgovanje na Tržištu novca okarakterizirala bolja, u odnosu na tjedan ranije, ponuda novca. No, idalje je dio potražnje, kako u noćnom tako i u dnevnom kreditiranju, uglavnom zbog kreditnih limita kreditora, ostao nepodmiren. Tako je u noćnom trgovanju zbog kreditnih limita kreditora, unatoč gotovo tri puta većoj ponudi od ukupno prijavljene potražnje, nepodmireno ostalo oko sedam posto potražnje. Pritom je cijena novca u prosjeku, u odnosu na prošli tjedan, porasla za 1,48 postotnih bodova - na 4,83 posto. I u dnevnom je kreditiranju situacija bila slična noćnom trgovanju. Naime, i ovdje je ponuda novca bila gotovo dva puta veća od ukupno prijavljene potražnje, ali je iz istog razloga, kreditnih limita kreditora, nepodmireno ostalo oko 11 milijuna kuna potražnje. Inače, jedan dio prometa odnosio se na smanjenje kamatne stope kredita u korištenju. To je utjecalo i na prosječnu kamatnu stopu te je ona, u odnosu na prošlotjednu, niža za 1,04 postotnih bodova te iznosi 4,6 posto. Aukcija deviza HNB-a Na aukciji održanoj petak, Hrvatska narodna banka otkupila je 51,3 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,4747 kuna za jedan euro. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 07. do 10. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 487 505 488 3.160.123 Podravka 153 157 153 1.221.668 Zagrebačka banka 0 1.790 1.820 1.820 6.102.415 Arenaturist 45,10 47 47 6.767 Atlantska plovidba 70 70 70 54.880 Croatia osiguranje-R 950 950 950 47.500 Hotel Inter-Continental 90 90 90 1.620 Rabac ugost. i turizam 44 48 48 117.531 Istraturist 59 65 65 169.242 Jadranski naftovod 1.600 1.601 1.601 33.601 Karlovačka pivovara 500 510 510 154.780 Končar 50 51 50 151.123 Kraš 170 172 170,15 371.605 Privredna banka 95 96 96 145.684 Plava laguna 490 500 495 51.351 Riječka banka 125 125 125 595.752 Riviera 103 110 107 173.103 Sunčani Hvar 32 36,50 35 194.761 Tvornica duhana Zagreb 600 600 600 72.600 Zagrebačka banka E 1.735 1.800 1.785 1.793.671 Zagrebačka banka C 1.050 1.100 1.100 75.650 DAB-O-05CA* 103,75 103,75 103,75 5.753.990 HZZO** 104,00 104,00 104,00 5.438.514 RHMJ*** 37,00 37,00 37,00 270.305 26.157.250 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale ** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ***Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet za više od dva puta veći od prošlotjednog - 26,1 milijun kuna. To se ponajviše može zahvaliti trgovini običnim dionicama Zagrebačke banke (6,1 milijun), Plive (3,1 milijun), Zagrebačke banke serije E (1,7), Podravke (1,2 milijuna) te obveznicama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine (5,7 milijuna) i obveznicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (5,4 milijuna kuna). Inače, aktivna je bila 21 dionica, a pritom je njih devet izgubilo, a osam dobilo na vrijednosti. Među gubitnicama najviše je na vrijednosti, 50 kuna, izgubila redovna dionica Croatia osiguranja. Značajnije je, 49 kuna, potonula cijena dionice Jadranskog naftovoda. Dionica pak Riviere pojeftinila je sedam, Hotela Inter-Continental pet, dok je dionica Plave lagune jeftinija četiri kune. Pad cijene, od po tri kune, zabilježile su dionice Plive i Podravke. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od po jedne kune, našle su se dionice Končara i Sunčanog Hvara. Značajnije je, tri postotna boda od nominalne vrijednosti, pala vrijednost Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, dok je vrijednost obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine, niža 0,25 postotnih bodova od nominale. Među dobitnicama najviše su profitirale dionice Zagrebačke banke. Tako je cijena dionice serije C te banke porasla 50, dok je cijena dionice serije E iste banke viša 45 kuna. Dionica pak Karlovačke pivovare pokupila je 12, dok je dionica Istraturista viša četiri, a Rabca ugostiteljstvo i turizam tri kune. Rast cijene od po jedne kune zabilježile su dionice Arenaturista i Privredne banke Zagreb. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od tek 15 lipa, našla se dionica Kraša. VIN indeks je u odnosu na tjedan ranije potonuo četiri boda - na 980 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 07. do 10. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Alatnica Bagat 30,56 30,56 30,56 99.258 Anita 2.100 2.150 2.150 365.765 Arenaturist 46 46 46 3.128 Ericsson-Tesla 130 140 130 227.947 Hotel Inter-Continental 90 90 90 5.850 Istraturist 65 65 65 38.090 Kraš 170 170 170 3.400 Plava laguna 491,10 491,10 491,10 12.768 Podravska banka-P 200 205 205 29.005 Riviera 109 109 109 10.900 Sunčani Hvar 35 35 35 3.500 Štedionica Sonic-P 50 50 50 500 Tvornica duhana Zagreb 600 600 600 600 Trgocentar 120 120 120 191.880 PIF Dom 22,85 25,30 23,30 1.194.835 PIF Expandia 29,21 33,00 30,20 750.833 PIF Pleter 14,00 26,00 15,00 150.037 PIF Slavonski 11,81 13,51 13,15 912.736 PIF Sunce 10,00 10,85 10,69 251.503 PIF Središnji nacionalni 39,00 43,00 40,00 920.777 PIF Velebit 29,20 32,00 30,30 1.499.507 RHMJ* 36,00 37,00 37,00 116.818 6.789.931 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu ostvaren promet od 6,7 milijuna kuna, ponajviše zahvaljujući trgovini dionicama PIF-ova (5,6 milijuna kuna ili više od 83 posto). Inače, aktivna je bila 21 dionica, a pritom je njih osam dobilo, a sedam izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, 55 kuna ili više od 36 posto, porasla vrijednost povlaštene dionice Podravske banke. Značajnije je, 9,08 kuna ili više od 16 posto, porasla cijena dionice Istraturista. Dionica pak Riviere poskupila je dvije, Plave lagune 1,1, dok je dionica Arenaturista skuplja jednu kunu. I dionice tri PIF-a dobile su na vrijednosti. Tako je cijena dionice Slavonskog fonda porasla 70, Velebit fonda 30, a fonda Sunce devet lipa. Među gubitnicama najviše je, 85 kuna ili više od 48 posto, potonula cijena dionice Hotela Inter-Continental. Značajnije je, deset kuna, pala vrijednost dionice Ericsson-Tesle, dok je cijena dionice Sunčanog Hvara niža pola kune. I dionice četiri PIF-a izgubile su na vrijednosti. Tako je dionica Središnjeg nacionalnog fonda pojeftinila dvije, Dom fonda 1,2, a Pletera jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 80 lipa, našla se dionica Expandia fonda. Pad cijena ovotjednih gubitnica uzrokom je pada vrijednosti VIN indeksa za 11 bodova - na 481 bod. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 03. svibnja 10. svibnja Promjena u % New York/DJIA 10.796,65 10.910,44 1,05 Tokyo/Nikkei 14.421,64 14.017,79 -2,80 London/FTSE-100 5.765,80 5.964,00 3,43 Frankfurt/DAX 30 6.089,17 6.165,18 1,24 Razočaravajući podaci o američkom gospodarstvu potaknuli su ulagače na navjećoj svjetskoj burzi na ulaganja u dionice, jer očekuju da će Fed ponovno morati sniziti kamatne stope i stvoriti povoljnije uvjete za investiranje. Još krajem prošloga tjedna objavljeno je da je broj nezaposlenih u travnju porastao za 223 tisuće, što je dosad najbrži mjesečni rast njihova broja u zadnjih godinu dana. Tržišni su sudionici očekivali da će nezaposlenost biti manja i to za 25 tisuća. Istodobno, stopa je nezaposlenosti dosegnula dosad najvišu razinu, 4,5 posto, prema mjesec dana ranije zabilježenih 4,3 posto. Zatim je u utorak objavljeno da je produktivnost američke industrije u prvom tromjesečju pala 0,1 posto. To je prvi pad stope produktivnosti u zadnjih šest godina. Istodobno, pojačali su se inflatorni pritisci. Naime, troškovi rada, odnosno plaće, u tom su razdoblju porasli 5,2 posto. To je njihov najveći skok od zadnjeg tromjesečja 1997. Većina ulagača se zabrinula tako slabim pokazateljima, shvativši da američko gospodarstvo još nije na putu oporavka. No, ocijenjuju da bi Fed sada mogao biti prisiljen ponovno sniziti kamatne stope. Ovoga tjedna je veliko razočaranje bio američki tehnološki div Cisco, koji je u prvom tromjesečju zabilježio oštar pad dobiti. To je sredinom tjedna ponukalo tržišne sudionike na povlačenje kapitala iz tehnološkog u sektor tzv. stare ekonomije, ali i u državne obveznice. Indeks Dow Jones je ojačao 1,05 posto, na 10.910 bodova. Ulagače na Tokijskoj burzi ovoga je tjedna razočarao novi japanski premijer Koizumi. U svom drugom govoru pred japanskim parlamentom nije rekao ništa novo, a odbio je i smanjiti porezne stope na potrošnju. Čini se da će kasniti već najavljeno osnivanje posebnih fondova za otkup viška dionica na tom tržištu, što je također utjecalo na slabije raspoloženje ulagača. Zbog pada cijena tehnoloških dionica na američkoj burzi, oslabile su te dionice i na najvećoj azijskoj burzi. Ipak, tržišni su analitičari ohrabreni time što ulagači svoj kapital koji su povukli iz tehnološkog sektora ne investiraju drugdje, već u kupovinu dionica tzv. stare ekonomije, čije su cijene sada vrlo povoljne. Indeks Nikkei izgubio je 2,80 posto na vriejdnosti te iznosi 14.017 bodova. Na europskim burzama ovoga su tjedna skočile cijene tehnoloških i farmaceutskih dionica. Švicarski Novartis je objavio kupovinu 20 posto udjela farmaceutske kompanije Roche, a tržišni se sudionici nadaju da će nastojati steći i veći udio, pa veselo trljajuju ruke i očekuju zaradu od dionica Rochea u svojim portfeljima. Najveće razočaranje bio je British Telecommunication, koji je najavio izdavanje nove serije dionica zbog pokrića velikih gubitaka, te reorganizaciju poslovanja. Indeks Londonske burze FTSE dobio je 3,43 posto na vrijednosti, pa iznosi 5.964 boda, dok je Frankfurtske DAX ojačao 1,24 posto, na 6.165 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 03. svibnja 10. svibnja Promjena u % Euro/USD 0,8900 0,8810 -1,01 Euro/JPY 107,97 108,05 0,07 USD/JPY 121,38 122,62 1,02 Europska središnja banka u četvrtak je iznenadila devizna tržišta i snizila ključnu kamatnu stopu 0,25 postotnih bodova, na 4,50 posto godišnje. Izgleda da je ECB odlučila povući taj potez nakon što je njemačko gospodarstvo zabilježilo upozoravajuće signale. No, tržišni su sudionici odmah ocijenili najnoviju odluku ECB-a tek "finim podešavanjem" kamatne stope, što smatraju nedovoljnim da bi se spriječilo usporavanje europskog gospodarskog rasta. Tečaj eura spustio je nakon toga na samo 0,881 dolar, najnižu razinu u zadnja tri tjedna. Najsnažnije europsko gospodarstvo, Njemačko, imalo je snažan pad narudžbi industrije tijekom travnja, pa se očekuje i slabiji rast industrijske proizvodnje. Europska središnja banka dosad je isticala da joj je prioritet održavanje stabilnosti cijena u euro zoni i bila je jedina od najvećih svjetskih središnjih banaka koja ove godine nije snizila kamatne stope. Zbog toga euro nije početkom tjedna profitirao, uslijed slabih gospodarskih pokazatelja američkog gospodarstva, i unatoč uvjerenju većine sudionika da će Fed ponovno sniziti kamatne stope. Istodobno, japanski je jen ponovno oslabio prema dvije najvažnije svjetske valute, jer tržišni sudionici sve nestrpljivije očekuju konkretne poreze japanskog premiejra Koizumija. U međuvremenu, agencija za kreditni rejting Moody's Investor Service najavila je da razmatra snižavanje japanskog kreditnog rejtigna, što je također nepovoljno utjecalo na japansku valutu. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 04. do 11. svibnja 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 04. svibnja 11. svibnja u % Euro 1 7,4939 7,3972 -1,29 DEM 1 3,8316 3,7821 -1,29 USD 1 8,3937 8,3424 -0,61 GBP 1 12,0384 11,8774 -1,33 JPY 100 6,9011 6,8190 -1,18 ATS 1 0,5446 0,5375 -1,30 ITL 100 0,3870 0,3820 -1,29 CHF 1 4,8592 4,8046 -1,12 SIT 100 3,4681 3,4055 -1,80 Na tečajnici HNB-a ovoga su tjedna pale vrijednosti svih inozemnih valuta prema kuni. Tečaj marke tako slabi već pet tjedana. Ukupno je u tom razdoblju oslabio čak 3,69 posto, te se nakon veljače 1999. godine spustio ispod 3,8 kuna za jednu njemačku marku. Švicarski je franak u četiri tjedna oslabio 4,51 posto, britanska funta 3,95 posto, a američki dolar 3,13 posto. Slovenski je tolar u tri tjedna izgubio 3,06 posto na vrijednosti. Ovoga je tjedna pala i cijena japanskog jena, 1,18 posto. Tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire su se u tri tjedna spustili otprilike 3,69 posto prema kuni. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 250 milijuna no, kasnije je taj iznos uvećan na čak 698 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 92,4 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,326 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,90 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,320 kuna, uz kamatu od 5,95 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,320 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 5,95 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 16,13 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 354,4 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,297 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,95 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,285 kuna, uz kamatu od 7,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,285 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,00 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 34,54 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 281,2 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 251,2 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,511 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 7,25 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,164 kuna, uz kamatu od 8,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,488 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,30 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 79,62 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,833 milijardi kuna. Od toga je 619,4 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,417 milijarde kuna, dok je na rok od 182 dana upisano 2,797 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 15. svibnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. 8. Vlada: Hrvatska izlazi iz gospodarske krize Ministar financija Mato Crkvenac ocijenio je da Hrvatska izlazi iz depresije, i u ovoj godini očekuje gospodarski rast iznad četiri posto. Hrvatska izlazi iz depresije, no sadašnji gospodarski rast zbog pada u proteklih 10 godina još nije dovoljan da bi se odrazio na kvalitetu života svakog građanina, kazao je Crkvenac izvješćujući u četvrtak na sjednici Vlade o ekonomskim kretanjima i cijenama. Ocjenu o izlasku iz krize, potkrepljuje podatcima o rastu industrijske proizvodnje za 5,5 posto u tri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje lani, rastu trgovine na malo za 15 posto, očekivanju da rast turizma u ovoj godini bude najmanje 15 posto, rastu plaća u ožujku ove u odnosu na ožujak prošle za 5,1 posto, i sl. Ministar javnih radova Radimir Čačić tomu dodaje i najavu snažnog zaokreta u graditeljstvu s očekivanim rastom od 10 posto. Iako nezaposlenost i nadalje označava glavnim problemom, Crkvenac ističe da je ona u stanovitoj stagnaciji već peti mjesec, te da postoje indicije da zapošljavanje ide na bolje. Smatra da nema razloga ni za veću zabrinutost oko cijena, da će se njihova stabilnost održati cijele godine. Zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar iznosi podatke da su troškovi života u travnju bili za 2,3 posto veći nego u prosincu prošle godine, a cijene na malo za 2,1 posto, pri čemu su cijene tekućih goriva i maziva porasle za 13,7 posto. Kod osnovnih prehrambenih namirnica pale su npr. cijene trajnog mlijeka za 9,9 posto, cijene crnog kruha nisu se mijenjale. Ministarstvo gospodarstva izradilo je i svoju metodologiju za izračun minimalnih životnih troškova četveročlane obitelji. Ti su troškovi u travnju ove godine iznosili 4.747 kuna i bili su tek 1,5 posto viši od iste košarice u travnju prošle godine. Podatak da je hrana u 14 mjeseci poskupila 2 posto, nagnao je potpredsjednika Slavka Linića da oštro kritizira "samovoljna tumačenja" statistike u medijima. Po nekim medijima hrana je poskupila 12 posto, što je dezinformiranje građana, tvrdi Linić. Zaključkom Vlade i nadalje će za stjecanje prava na doplatak za djecu niži dohodovni cenzus biti 27,5 posto prosječne neto plaće, a u višem cenzusu 50 posto. S obzirom da je prošle godine prosječna plaća bila 3.326 kuna, niži je cenzus 914, a viši 1.663 kune. Povećat će se i iznosi doplatka i on će npr. po nižem cenzusu sada biti 299 kuna, a po višem 166 kuna, dok će dodatak za treće i svako sljedeće dijete u nižem cenzusu biti 166 kuna, a u višem 133 kune. Doplatak za djecu nesposobnu za samostalan život je 997 kuna. Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović izvijestio je da je novim Zakonom broj korisnika dječjeg doplatka porastao sa 350.000 na 590.000 djece, te da je za njegovu isplatu u ovoj godini potrebno milijardu kuna više nego lani, odnosno ukupno 2,2 milijarde kuna. Pred članovima Vlade našli su se i podatci o stanju sigurnosti u školama, a prema kojima je od 1996. do 2000. počinjeno i prijavljeno ukupno 4.108 kaznenih djela. Vladi je prezentiran i čitav niz mjera za prevenciju nasilja, a ministar unutarnjih poslova Šime Lučin predložio je da se škole kategoriziraju, jer u svima nisu iste sigurnosne prilike i problemi s npr. drogama, nasiljem i sl. Potaknuto je i pitanje nelegalnog posjedovanja oružja među mladima, pa je premijer Ivica Račan apelirao za djelotvornije načine prikupljanja oružja od građana. Vladin je prijedlog da se plaćanja mostarine oslobode otočani koji na kopno putuju vlastitim automobilima, a da se učenicima, studentima i umirovljenicima s otoka osigura besplatan pomorski i autobusni prijevoz. Vladin je prijedlog i da poslodavci na otocima imaju određene subvencije te da se kroz naknade uravnoteže cijene vode na kopunu i otocima. Prijedlozi su to sadržani u izmjenama Zakona o otocima za čiju bi provedbu u proračunu trebalo osigurati dodatnih 80 milijuna kuna. 9. Vlada donijela uredbu o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave Hrvatska Vlada u četvrtak je na svojoj zatvorenoj sjednici prihvatila Uredbu o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave. Tom uredbom uređuje se ustroj u državnoj upravi, način upravljanja, način planiranja poslova, radno vrijeme i uredovni dani za rad sa strankama. Značajna novina ove uredbe je u mogućnosti da se i služba, odnosno sektor može ustrojiti kao jedinica, ukoliko se pospješuje organizacija rada - stoji u priopćenju Ureda za odnose s javnošću Vlade RH. Uredbom se predlažu i brojčani kriteriji, odnosno potreban broj izvršitelja za pojedinu ustrojstvenu jedinicu, a u smislu veće racionalizacije uprave. Kako je priopćeno, radi omogućavanja glasovanja na lokalnim izborima, Vlada je uputila Hrvatskim željeznicama preporuku da studentima odobri popust u prijevozu u visini od 70 posto od redovne cijene karte. Studentima bi se popust odobravao 19., 20. i 21. svibnja, za vožnju do prebivališta i natrag, uz predočenje studentske iskaznice (X-ice) ili indeksa. Vlada je dala suglasnost Ministarstvu europskih integracija za raspisivanje natječaja za dodjelu 20 stipendija za poslijediplomske europske studije u inozemstvu, u 2001./2002. akademskoj godini. Mr. sc. Anđelka Bedrica imenovana je pomoćnicom ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja - kaže se u priopćenju. 10. Dominacija stranog vlasništva u hrvatskom bankovnom sustavu Udjel stranog vlasništva u hrvatskom bankovnom sustavu dosegnuo je oko 85 posto, a uz proces stranog "preuzimanja" hrvatsko bankarstvo obilježava i sve izraženija koncentracija, pa tako dvije najveće banke raspolažu s gotovo polovicom, a prvih pet sa dvije trećine ukupne aktive svih poslovnih banaka u Hrvatskoj. Po posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u Hrvatskoj posluju 43 banke, te 20 štedionica i četiri stambene štedionice, jedna razvojna banka (HBOR) kao i šest predstavništva inozemnih banaka. Od 43 poslovne banke, kako proizlazi iz raspoloživih podataka, 21 je u većinskom stranom vlasništvu, a još u nekoliko stranci imaju manje udjele, pri čemu većinske strane vlasnike imaju sve najveće banke. Ostvarenu konsolidaciju bankovnog sustava karakterizira smanjenje broja banaka u posljednje dvije godine - sa 60 u 1998. na 53 u 1999. te 44 u prošloj godini. Od 1996. u stečaju je 12 banaka i četiri štedionice. Rehabilitirano je šest banaka, a u posljednje dvije godine privatizirane su četiri državne banke. U ukupnoj aktivi poslovnih banaka u Hrvatskoj, koja je prema privremenim nerevidiranim podacima (koje je objavila HNB) na kraju prošle godine iznosila 112,7 milijardi kuna, dvije najveće banke - Zagrebačka banka (s aktivom od 32,6 milijardi) i Privredna banka Zagreb (20,6 milijardi aktive) sudjeluju sa 47,2 posto. Dodaju li im se još Riječka banka (s aktivnom od 7,9 milijardi), Splitska (8 milijardi kuna aktive) i Raiffeisenbank Austrija (5,1 milijarda kuna), proizlazi da prvih pet banaka sudjeluju u ukupnoj aktivi hrvatskog bankarskog sustava sa 65,8 posto. Nakon većinskog ulaska stranih strateških partnera u sanirane državne banke krajem 1999. i početkom prošle godine, te potom nekoliko spajanja i preuzimanja, slijedi privatizacija dvije (Dubrovačke i Croatia banke) od tri preostale banke u državnom vlasništvu, što će još povećati udio stranog vlasništva u hrvatskom bankarstvu. Ulazak stranih banaka na hrvatsko bankovno tržište izaziva i velik interes javnosti pa i povremene polemike. Iz analize koju su proveli stručnjaci Hrvatske narodne banke proizlazi zaključak da je njihov ulazak uglavnom bio koristan za Hrvatsku donoseći značajna sredstva i blago stimulirajući konkurenciju te razvoj novih proizvoda i usluga. Istodobno, analitičari središnje banke zaključuju kako još treba pričekati i vidjeti hoće li trenutačno velik udio inozemnog vlasništva u bankarstvu donijeti veće koristi na tržištu. Analizu "Što znači ulazak stranih banaka u Hrvatsku", stručnjaci središnje banke Tomislav Galac i Evan Kraft, sa projektnim timom, sačinili su na temelju ankete bankara domaćih i stranih banaka provedene prije prodaje četiri velike sanirane banke (PBZ, Riječka, Splitska, Slavonska) stranim bankama, pa su utoliko i dobiveni podaci donekle 'ograničenog' dometa. U anketi je sudjelovalo 47 banaka, od kojih su, krajem 1999., njih 13 bile u većinskom inozemnom vlasništvu (šest od tih 13 su banke kćeri stranih banaka). Anketa je pokazala da strane banke dolaze u Hrvatsku slijedeći svoju regionalnu strategiju širenja u države srednjoistočne Europe, da bi poslovale s klijentima iz svoje matične države i tražila nove. Pri tome se kao atraktivne posebnosti hrvatskog tržišta ističu u prvom redu turistički potencijali, blizina tržišta (geografska i po mentalitetu) i visoke kamatne marže. Važnu ulogu u aktivnostima stranih banaka u Hrvatskoj ima i trgovanje devizama, a uz trgovanje devizama, (profitabilno) međubankovno kreditiranje ima također važnu ulogu u aktivnostima stranih banaka u Hrvatskoj. Kada je pak riječ o konkurentskom utjecaju na smanjenje aktivnih kamatnih stopa, strane banke koje su ušle u Hrvatsku, barem u prvo vrijeme, vrlo su se brzo prilagodile visokim aktivnim kamatnim stopama, dok je utjecaj na smanjenje tih stopa "pojava novijeg datuma". Očito je, zaključuju analitičari HNB-a, da je dolazak stranih banaka samo donekle intenzivirao konkurenciju, ali većina sudionika na tržištu očekuje da će se konkurencija u nadolazećem vremenu pojačati, što se već počinje primjećivati. Nema mjesta za bojazan da strane banke "uzimaju hrvatski novac i šalju ga nekamo drugamo". Štoviše, strane banke plasiraju više sredstava u hrvatske subjekte nego što ih dobiju od hrvatskih štediša, ističu autori analize. Renomirane inozemne banke imaju pozitivnu ulogu u stabilizaciji, unapređenju i strukturiranju hrvatskog bankovnog tržišta. Međutim, ima analitičara koji istodobno upozoravaju kako se ne može očekivati da će one funkcionirati kao pokretačka snaga razvoja domaće ekonomije, jer se njihovi prioriteti i planovi mogu razlikovati od prioriteta domaće javnosti. Stoga su se u zadnje vrijeme u javnosti pojavili i prijedlozi ekonomskih stručnjaka za osnivanjem (dvije) banke (od kojih bi jedna bila usmjerena turizmu i poljoprivredi) u kojima bi država bila većinski vlasnik ili najveći dioničar. Banke s državnim kapitalom, pojašnjavaju, dale bi Vladi nužne instrumente i mogućnosti za toliko potrebne djelotvorne utjecaje na procese obnove i restrukturiranja gospodarstva. 11. Snažan porast imovine i dobiti RZB Austria u 2000. Ukupna bilanca Raiffeisen Zentralbank (RZB), nakon uspješno završene poslovne 2000., premašuje 500 milijardi austrijskih šilinga (ATS), što je povećanje od 26,6 posto u odnosu na 1999. Dobit iz poslovanja povećana je 22 posto i za 2000. iznosila je 4 milijarde ATS. Povećanje bilance prvi put na više od 500 milijuna ATS-a pokazuje da je RZB Grupa više nego udvostručila svoj obujam poslovanja unutar pet poslovnih godina, što ju čini najdinamičnijom austrijskom bankom, izjavio je predsjednik Uprave RZB-a Walter Rothensteiner. Usredotočujući se na komercijalno i investicijsko bankarstvo u Austriji, banka je čvrsto među tri vodeće banke u zemlji. Uz to, ona je glavna institucija austrijske Raiffeisen Bankarske Grupe (RBG), druge najveće bankarske grupe u zemlji s tržišnim udjelom od 25 posto. U svom međunarodnom poslovanju RZB Grupa je jasno i trajno usredotočena na rastuća tržišta, posebno zemlje središnje i istočne Europe (CEE). Cilj je biti među prvih pet banaka u svakoj od zemalja - u Austriji, Slovačkoj i Hrvatskoj to se već postiglo, a druge zemlje će slijediti taj trend organskim rastom i - jedna za drugom- akvizicijama. Usredotočenost na Internet strateški je princip svih jedinica Grupe, navodi se u priopćenju središnjice iz Beča. Ukupna bilanca deset podružnica (banaka) Grupe u regiji porasla je za 39,3 posto, na 94,7 milijardi ATS. Kupnjom bosanske Market banke u srpnju (preimenovana u Raiffeisenbank BiH) RZB Austrija prvi je put odstupila od svoje strategije organskog rasta. Herbert Stepic, zamjenik predsjednika Uprave RZB-a odgovoran za međunarodno djelovanje, ističe da je nakon kupnje Market banke, RZB Austrija kupila i Hrvatsku poštansku banku Mostar te Banca Agricola u Rumunjskoj. Istodobno najavljuje da se daljnje akvizicije razmatraju. Provjereno dobra strategija osnivanja vlastitih banaka i dalje će se primjenjivati, a RZB Austrija bila je prva zapadna banka koja je u ožujku dobila dozvolu za poslovanje u Jugoslaviji. Otvaranje banke uslijedit će na jesen, navode u Raiffeisenu. Nedavno održana izvanredna glavna skupština odlučila je povećati kapital RZB Austrija, čime je kapital povećan za više od jedne trećine, a to, kaže Rothsteiner, daje čvrstu osnovicu za nastavak uspješnog poslovanja u Austriji i drugim važnim tržištima. 12. RZB Austria stopostotni vlasnik HPB Mostar Raiffeisen Zentralbank Oesterreich (RZB Austrija) stopostotni je vlasnik Hrvatske poštanske banke (HPB) Mostar, koja će od sada poslovati pod imenom Raiffeisenbank -HPB, objavljeno je u petak iz RZB Austrija. Ugovor o kupoprodaji dionica HPB Mostar potpisali su u Mostaru predstavnici te austrijske banke i predstavnici dotadašnjih dioničara HPB Mostar. U ime malih dioničara ugovor je potpisao Zdenko Marić iz mostarske tvrtke Solvej, kao predstavnik velikih dioničara ugovor je potpisao Tihomir Marić iz tvrtke Optima, dok je u ime inozemnih dioničara kupoprodajni ugovor potpisao Josip Slade - predsjednik Uprave HPB Zagreb. Nakon nedavne kupnje sarajevske Market banke, koja sada posluje pod imenom Raiffeisenbank BiH, to je drugo preuzimanje neke banke u Bosni i Hercegovini. Iz RZB Austrija ističu kako će se te dvije njihove banke nadopunjavati u poslu, da bi se s vremenom, kroz dvije do tri godine, spojile u jednu banku. Na svečanosti potpisivanja ugovora, iz RZB Austrija istaknuli su kako je njihovo ulaganje na području BiH jedno od najvećih stranih ulaganja u tu zemlju, što bi, prema njihovom mišljenju, trebalo imati utjecaja na privlačenje stranih ulagača, te poticanje gospodarstva u toj državi. HPB Mostar osnovana je 1994. godine, posluje kroz šest poslovnica u BiH, a 2000. godinu završila je s dobiti od 210 tisuća eura te, u odnosu na godinu ranije, povećanje bilance na 32,7 milijuna eura. 13. Varaždinka banka u 2000. ostvarila 36,6 milijuna kuna dobiti Varaždinska banka d.d. prošlu je poslovnu godinu završila s neto dobiti od 36,6 milijuna kuna, a ukupni su prihodi iznosili 191,6 milijuna kuna, što je rast od 15,7 posto u odnosu na godinu ranije, objavili su iz Varaždinske banke uoči održavanja Glavne skupštine u Varaždinu 14. svibnja. Zarada po dionici iznosi 22,1 kunu, odnosno povećana je u odnosu na 1999. godinu kada je iznosila 13,8 kuna. Bilanca Varaždinske banke na kraju prošle godine iznosila je 2,9 milijardi kuna i bila je 11,2 posto viša nego na kraju 1999. godine čime je u cijelosti ostvaren planirani rast bilance Banke. Krediti građanima tijekom prošle godine porasli su za 20,2 posto te su 31. prosinca prošle godine iznosili 587,9 milijuna kuna, čime je planirani iznos ostvaren sa 98 posto. Najveći rast kredita građanima, pojašnjavaju u Banci, zabilježen je tijekom četvrtog kvartala izvještajne godine, a spomenuti je trend nastavljen i u ovoj godini. Ukupni depoziti koji čine najveći izvor u pasivi bilance povećani su 18 posto te se njihov udio u bilančnom potencijalu sa 66,6 posto povećao na 70,8 posto. Od ukupnog iznosa depozita Varaždinske banke na kraju prošle godine, od 2,1 milijardu kuna, 1,68 milijardi kuna ili 81,6 posto odnosilo se na štednju građana, dok su depoziti pravnih osoba evidentirani u iznosu od 380,3 milijuna kuna. Štednja građana tijekom izvještajne godine povećana je 22,6 posto, a depoziti pravnih osoba povećani su za 1,4 posto. U Banci su istaknuli, kako je povećanje štednje građana bio osnovni izvor jačanja bilance banke tijekom izvještajne godine. Pritom se posebno ističe 24,3 postotni rast oročene devizne štednje građana koja iznosom od 1,1 milijardu kuna predstavlja 54,7 posto depozitnog potencijala Banke. Što se pak tiče poslovanja s pravnim osobama, složene gospodarske aktivnosti u zemlji te izostanak značajnih investicijskih aktivnosti privrednih subjekata tijekom prošle godine, uvjetovali su sužavanje kreditnog potencijala Banke plasiranog pravnim osobama. Tako je krajem prošle godine pravnim osobama plasirano 687,8 milijuna kuna ili 14,1 posto manje. Za ovu je godinu poslovodstvo banke postavilo ambiciozne planove kako u poslovnom tako i u financijskom segmentu. Poslovni planovi uključuju jačanje tržišne pozicije, obogaćivanje ponude bankarskih usluga, dok financijski plan predviđa rast pokazatelja uspješnosti poslovanja. 14. Dalmatinska banka oročava devizne depozite uz fiksnu kamatu Dalmatinska banka Zadar promijenila je uvjete oročavanja deviznih depozita, koji se će tako od 7. svibnja oročavati uz fiksnu kamatnu stopu. Visina fiksnih kamatnih stopa ovisi o iznosu i vremenu oročenja, pa s većim ulogom raste i visina kamatne stope. Oročenja su naime svrstana u pet osnovnih razreda, od 500 do 4999 DEM, od 5000 do 9999 DEM, od 10.000 do 29.999 DEM, od 30.000 do 49.999 DEM te iznad 50.000 DEM. Tako se fiksne kamatne stope za oročavanja u EUR, ATS, ITL i DEM kreću, ovisno o razredu, za mjesec dana oročenja od 3,40 do 4,40 posto, dok primjerice za oročenja na 12 mjeseci iznose od 3,70 do 4,70 posto. Za iznose iznad 50.000 DEM kamata se utvrđuje dogovorom. Za oročenja dolara vrijede fiksne kamate od 3,50 do 4,50 posto za jedan mjesec te 3,80 do 4,80 posto za oročenje na godinu dana. Predsjednik Uprave Zdravko Bubalo izjavio je da se Banka odlučila na takav korak temeljem zahtjeva klijenata i štediša koji su tražili sigurnost fiksnih stopa. 15. Idućeg tjedna šesti financijski i prvi e-business forum Na VI. hrvatskom financijskom forumu, koji će se u organizaciji tvrtke Infoinvest održati od 15. do 17. svibnja u zagrebačkom Hotelu Inter-Continental, održat će se među ostalim prezentacijama tri zasebne konferencije, i to o poticanju stranih ulaganja, o mirovinskoj reformi i izmjeni deviznog zakona te okrugli stol o gospodarskoj politici vlade. U sklopu I. hrvatskog e-business foruma, pak bit će održane četiri konferencije - o novim poslovnim modelima, direktnom bankarstvu, e-community i costumer relationship managementu. Cilj je organiziranja e-business foruma, kažu u Infoinvestu, potaknuti razvoj informatizacije i e-poslovanja u Hrvatskoj. Kako bi se ublažilo sadašnje zaostajanje u primjeni informatičke tehnologije, dodaju, potrebni su znanje i investicije, iz čega proizlazi jasna sprega financijskog i e-business foruma. Na ovogodišnjim forumima organizatori, uslijed razvoja financijskog tržišta i povećanog interesa stranih investitora, očekuju više od šest tisuća posjetitelja, više od 50 različitih seminara, predstavljanja, konferencija, okruglih stolova i dr. te stotinjak izlagača - banaka, osiguravateljskih i brokerskih kuća, medija, informatičkih tvrtki, i sl. Prvog dana Financijskog foruma, 15. svibnja, održat će se okrugli stol pod nazivom "Gospodarska politika vlade - Jesu li hrvatski poduzetnici poduzetni", namijenjenom hrvatskim tvrtkama, bankama, osiguravateljima te ostalim sudionicima hrvatskog financijskog sektora. Svrha Okruglog stola, kažu u Infoinvestu, je doprinijeti razumijevanju gospodarske politike Vlade i izgradnji povjerenja poslovnih krugova i šire javnosti za ostvarivanje ciljeva gospodarske politike Vlade. Na okruglom bi stolu trebali sudjelovati predstavnici hrvatske Vlade te predsjednici ili članovi Uprava najvećih hrvatskih kompanija i banaka (Pliva, ZABA, Raiffeisenbank, HT, Siemens i dr.). Istog dana održat će se konferencija "Novi poslovni modeli u novoj ekonomiji" namijenjena "svima koji razmišljaju o uvođenju e- poslovanja, koji su tek krenuli u realizaciju, kao i onima koji ga već uspješno primjenjuju". Drugog dana Financijskog foruma, 16. svibnja, održat će se konferencija "Izmjena deviznog zakona u funkciji razvoja deviznog tržišta" na kojoj će se sudionici, između ostalog, upoznati s izmjenama Zakona o deviznom poslovanju, sa aktivnostima Hrvatskog Forexa te najnovijim izmjenama u mijenjačkim poslovima. Na konferenciji će govoriti predstavnici PBZ-a, ZABA, RBA i HNB-a, a organizator ističe kako je namijenjena bankama, velikim, srednjim i malim tvrtkama, fondovima, PIF-ovima i sl. U sklopu e-business foruma istog će se dana započeti dvodnevna konferencija "Customer Relationship Management". O upravljanju odnosima s klijentima govorit će predstavnici nekih od najznačajnijih svjetskih kompanija na tom području, poput KPMG-a, HP-a, IBM-a, Oraclea, Cicsoa, SAS-a i dr. Zadnjeg dana, 17. svibnja, biti će održane dvije "financijske" konferencije. Na konferenciji "Mirovinska reforma - Napokon pokretanje reforme" govorit će predstavnici hrvatske Vlade, Svjetske banke, Agencije za nadzor mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava, Središnjeg registra osiguranika, Komisije za vrijednosne papire, komercijalnih banaka, investicijskih fondova i osiguravateljskim društava. O hrvatskoj gospodarskoj politici i stranim ulaganjima, zakonskim okvirima i poticajnim instrumentima za intenziviranje ulaganja u Hrvatsku, slobodnim zonama, te unapređivanju investicijske klime u Hrvatskoj, na konferenciji "Strategija poticanja stranih ulaganja u RH" trebali bi govoriti predstavnici ministarstva gospodarstva. Ta je konferencija namijenjena predstavnicima domaćih i inozemnih financijskih institucija, kompanija, veleposlanstava, vladinih institucija itd. Također 17. svibnja održat će se i dvije "e-business" konferencije: "Direktno bankarstvo", koja bi trebala dati presjek stanja i pravaca razvoja domaćeg direktnog bankarstva; te konferencija "E- Community" o izgradnji, izazovima, ciljevima, pristupu i značaju e-zajednice. 16. Statistika Cijene na malo i troškovi života u travnju porasli 1,4 posto - U travnju ove godine, u odnosu na ožujak, u Hrvatskoj su cijene na malo i troškovi života porasli za 1,4 posto, a u usporedbi s travnjem prošle godine cijene na malo veće su 6,8, a troškovi života 6,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Cijene roba u travnju su porasle za 1,5 posto, a cijene usluga za 1,2 posto. Najveći porast, od tri posto, u promatranom su mjesecu zabilježili poljoprivredni proizvodi bez sezonskih proizvoda, dok su cijene poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim proizvodima porasle za 2,3 posto. Najmanjih 0,2 posto poskupjela su alkoholna i bezalkoholna pića, dok se jedino cijena duhana i duhanskih proizvoda u travnju nije mijenjala u odnosu na ožujak. U okviru troškova života, cijene roba u travnju u odnosu na ožujak više su za 1,3 posto, a cijene usluga za 1,8 posto. Za najvećih 6,5 posto, porasli su troškovi za prometna sredstva i usluge, a slijede 2,2 posto veći troškovi za obrazovanje, kulturu i razonodu. U odnosu na travanj prošle godine, cijene na malo porasle su za 6,8 posto, a troškovi života za 6,4 posto. Na godišnjoj razini najviše su poskupjela pića - 17,7 posto, dok su cijene poljoprivrednih proizvoda smanjene i to za 0,2 posto. Među troškovima života u odnosu na travanj lani najviše su, za 14,8 posto, porasli troškovi na prometna sredstva i razonodu, za obrazovanje, kulturu i razonodu (za 13,2 posto) te za duhan i pića (za 11,2 posto). U prva četiri mjeseca ove godine cijene na malo u Hrvatskoj su bile 6,6 posto veće nego u istom razdoblju lani, dok su troškovi života istodobno povećani za 6,1 posto. Inače, od početka ove godine do kraja travnja cijene na malo prosječno su rasle po mjesečnoj stopi od 0,52 posto, dok su se troškovi života u istom razdoblju mjesečno prosječno povećavali za 0,57 posto. Cijene industrijskih proizvoda 5,1 posto veće nego lani - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u travnju ove godine nisu se mijenjale u odnosu na prethodni mjesec, odnosno ožujak, dok su u odnosu na isti mjesec prošle godine više za 5,1 posto, a u razdoblju prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine bilježi se rast proizvođačkih cijena od 6,7 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na godišnjoj razini (travanj ove u odnosu na isti mjesec prošle godine) proizvođačke cijene energije porasle su za 12,6 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,3 posto, intermedijalnih proizvoda, osim energije za 3 posto, a kapitalnih proizvoda za 0,3 posto. Jedini pad u travnju, u odnosu na isti lanjski mjesec, bilježe cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju, i to za 0,4 posto. Promatrano prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), najveći porast zabilježile su cijene industrijskih proizvoda u rudarstvu i vađenju. Te su cijene pri proizvođačima u travnju ove godine više za 10 posto u odnosu na isti mjesec lani, a u prva četiri mjeseca ove godine za 20,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Na taj je porast najviše utjecao rast proizvođačkih cijena u djelatnosti vađenja sirove nafte i zemnog plina od 11,3 posto u odnosu travanj na travanj, odnosno za 24,4 posto u prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje. I na rast proizvođačkih cijena u prerađivačkoj industriji od 4,8 posto u travnju ove u odnosu na isti mjesec lani, odnosno 6,2 posto u četveromjesečnom razdoblju ove godine naspram istog prošle, najviše je utjecao rast cijena u djelatnosti proizvodnje koksa i naftnih derivata. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima koksa i naftnih derivata u travnju ove godine za 20,1 posto su više nego isti mjesec lani, odnosno više su za 28,7 posto u prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje. I dok većina djelatnosti bilježi porast proizvođačkih cijena u travnju i u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na lanjsko razdoblje, nekoliko ih bilježi i pad, najviše u proizvodnji proizvoda od gume i plastike (5,1 posto na razini mjesec na mjesec, odnosno 3,1 posto u prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine). Proizvođačke cijene u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom porasle su za 3,5 posto u travnju ove u odnosu na isti mjesec lani, odnosno za 2,5 posto u prva četiri mjeseca u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. No, Državni zavod za statistiku u ovoj godini bilježi pad cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima i to po prosječnoj mjesečnoj stopi od 0,352 posto, pa su u travnju ove godine niže za 1,4 posto u odnosu na prosinac prošle godine. Broj zaposlenih u industriji smanjen 0,1 posto - Broj zaposlenih u industriji Hrvatske u ožujku je smanjen 0,1 posto u usporedbi s veljačom, a u usporedbi s ožujkom lani njihov je broj smanjen 3,8 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Proizvodnost rada u prva je tri ovogodišnja mjeseca porasla 9,3 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju u ožujku je prema prethodnom mjesecu ostao na istoj razini, dok je u odnosu na lanjski ožujak porastao osam posto. Proizvodnost rada smanjena je 6,3 posto. U prerađivačkoj je industriji broj zaposlenih smanjen 0,1 posto prema veljači i 4,6 posto prema ožujku lani, a proizvodnost rada povećana je 12,5 posto. Rast broja zaposlenosti u sklopu prerađivačke industrije najveći je u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, 3,4 posto prema veljači te u proizvodnji proizvoda od gume i plastike, 2,8 posto. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom broj zaposlenih smanjen je 0,1 posto prema veljači te 0,5 posto u odnosu na ožujak prošle godine. Smanjena je i proizvodnost rada i to 2,4 posto. Broj zaposlenih u industriji u prva je tri ovogodišnja mjeseca smanjen 3,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Gotovo 60 posto hrvatskog izvoza u doradnim poslovima - Hrvatska je u prva tri mjeseca ove godine izvezla roba u vrijednosti 1,08 milijardi američkih dolara, pri čemu je gotovo 60 posto, ili više od 649 milijuna dolara ostvareno izvozom nakon unutarnje proizvodnje, što najčešće znači nakon doradnih poslova. Naime, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku o izvozu i uvozu po statističkim procedurama, u prva tri mjeseca ove godine redovni je izvoz iznosio 412 milijuna dolara, što je 19,1 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Pritom je smanjen i udio redovnog u ukupnom izvozu, sa 47,7 posto udjela redovnog u ukupnom izvozu u prva tri mjeseca prošle godine na 38 posto u prvom tromjesečju ove godine. S druge je pak strane značajno porastao udio izvoza nakon unutarnje proizvodnje, odnosno nakon obrade, prerade i dorade, ili popravaka. Tako je udio izvoza nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine) dosegnuo čak 57 posto ukupnog izvoza, odnosno iznosio je 618 milijuna dolara. To je ujedno jedini segment izvoza koji bilježi znatne stope rasta, odnosno gotovo je tri puta veći (198 posto) u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine. Smanjenje pak bilježi takav izvoz u sustavu povrata carine, a takvih je roba u prva tri mjeseca ove godine izvezeno za 30 milijuna dolara, što je čak 90,4 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, te je udio toga izvoza s prošlogodišnjih 29,4 posto pao na tek 2,8 posto ukupnog izvoza u prvom tromjesečju. U ukupnom pak hrvatskom uvozu koji je u prva tri mjeseca iznosio 1,97 milijardi dolara, što je 19,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, glavnina se, 1,61 milijarda kuna, odnosi na redovni uvoz. U ukupnom uvozu to je udio od 81,8 posto, dok udio od 17,9 posto (sa 53 milijuna dolara) ima uvoz na unutarnju proizvodnju (u sustavu odgode plaćanja carine). Ni najnoviji podatci Državnog zavoda za statistiku ne pokazuju promjene u vanjskotrgovinskoj razmjeni po zemljama. Više od polovice razmjene Hrvatska ostvaruje sa zemljama EU-a, i Italijom i Njemačkom kao glavnim vanjskotrgovinskim partnerima. Naime, hrvatski je izvoz u Italiju u prvom tromjesečju iznosio 245 milijuna dolara, što je pad od 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je uvoz iz te zemlje porastao za 12 posto i iznosio je 314 milijuna dolara. U Njemačku je pak Hrvatska izvezla roba u vrijednosti 171 milijun dolara, što je 0,5 posto više nego u prvom tromjesečju prošle godine, a uvezla roba u vrijednosti 325 milijuna, odnosno 19,2 posto više. Značajan debalans Hrvatska i nadalje ima i u razmjeni sa zemljama CEFTA-e gdje je izvoz u prva tri mjeseca od 141 milijun dolara za jedan posto manji nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz povećan za čak 24,4 posto i dosegnuo je 310 milijuna dolara. Glavnina te razmjene odnosi se na Sloveniju, s izvozom od 105 milijuna dolara i uvozom od 159 milijuna. Najveći postotci rasta i uvoza i izvoza bilježe se u razmjeni sa dvije susjedne zemlje, BiH i Jugoslavijom. U prva tri mjeseca u BiH je izvezeno roba u vrijednosti 111 milijuna dolara, ili 12,9 posto više, a uvoz je i s porastom od 78 posto dosegnuo 24 milijuna. Unatoč pak apsolutnim iznosima od 40 milijuna dolara u izvozu, a 10 u uvozu, podatci da je to porast za čak 245,3 posto u izvozu, te 178,7 posto u uvozu govore o intenziviranju robne razmjene s Jugoslavijom. 17. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u svibnju KAMATNE STOPE NA KUNSKE DEPOZITE PO VIĐENJU GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banke/štedionice kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt 2,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 2,00 Convest banka 0,50 Croatia banka 2,50 Credo banka 2,00 Dalmatinska banka 1,50 Dubrovačka banka 1,00 Erste & Steiermarkishe bank 1,75 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00 Istarska banka 1,50 Istarska kreditna banka Umag 1,50 Jadranska banka 1,80 Karlovačka banka 1,00-1,50 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka - Nava banka 3,00 Partner banka 2,00 Podravska banka 1,00 Privredna banka - Raiffeisenbank Austria 2,00 Riadria banka 1,50-2,00 Riječka banka 1,50-2,00 Sisačka banka 1,00-2,00 Splitska banka 0,50 Varaždinska banka 0,00-2,00 Volksbank do 3,50 Zagrebačka banka 2,00 (žiro i tekući) Štedionica Dora 2,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - KAMATNE STOPE NA OROČENE KUNSKE DEPOZITE GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- - - 5,00 5,00 5,50 6,00 Brodsko Posavska banka 6,70 8,00 8,50 9,70 10,20 10,50 Centar banka 7,00 8,00 9,00 9,50 10,00 10,50 Convest banka 5,00 6,00 7,00 8,00 - - Credo banka 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 dogovor Croatia banka 8,00 9,00 10,00 11,00 - - Dalmatinska banka 7,00 7,50 8,00 8,50 9,00 10,00 Dubrovačka banka 6,50 7,50 8,50 9,50 10,00 10,00 Erste & Steiermarkishe bank 5,00- 6,00- 7,00- 8,00 dogovor 6,00 7,00 7,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-4,0 3-5 4-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 6,00 7,00 8,00 9,00 10,00 dogovor Istarska banka 7,00 8,00 8,50- 9,50- 10,50- 11,00- 9,00 11,00 12,00 12,50 Istarska kred.banka Umag 7,00 8,00 9,00 10,00 11,50 12,00 Jadranska banka 3,50 5,00 6,00 7,00 8,00 9,00 Karlovačka banka 7,00 8,00 9,00 10,00 10,50 11,50 Kreditna banka Zagreb 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 Međimurska banka 4-5 6-7 7-8 8,5-9,5 8,5-9,5 8,5-9,5 Nava banka 5,00 6,00 7-9 7-9 7-9 7-9 Partner banka 8,00 9,50 10,50 11,50 11,50 12,00 Podravska banka 4,00 4,50 5,50 6,00 7,00 8,00 Privredna banka 6,05 7,05 8,05 10,00 11,00 11,00 Raiffeisenbank Austria 6,50 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 Riadria banka 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 Riječka banka 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 11,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Splitska banka 7,00 7,50 8,00 8,50 9,00 9,00 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 5,50- 6,00- 6,25- 7,50- 7,75- 8,00- 6,00 6,80 7,05 8,30 8,55 8,80 Zagrebačka banka 5,50 6,50 7,00 8,00 8,50 9,00 Štedionica Dora 5,00 7,00 9,00 11,00 12,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - KAMATNE STOPE NA KUNSKE DEPOZITE PO VIĐENJU PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banke kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Brodsko Posavska banka 1,50 Centar banka 2,00 Convest banka 0,50-2,50 Croatia banka 2,00-4,00 Credo banka 2,00 Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 1,25 Erste & Steiermarkishe bank 1,50 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00 Istarska kreditna banka Umag 1,50-5,00 Jadranska banka 0,40 Karlovačka banka 1,50 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00 Nava banka 3,00 Partner banka 2,00 Podravska banka 1,00-4,00 Privredna banka 1,25 Raiffeisenbank Austria 1,25 Riadria banka 1,25 Riječka banka 1,50 Sisačka banka 2,00 Splitska banka 2,00 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 1,75 Zagrebačka banka 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - KAMATNE STOPE NA OROČENE KUNSKE DEPOZITE PRAVNIH OSOBA (%GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,00 9,50 10,00 Centar banka 7,00 8,00 prema dogovoru Convest banka 5,00 6,00 7,00 8,00 - - Credo banka 7,00 9,00 10,00 11,00 dogovor Croatia banka 8,00 9,00 10,00 11,00 - - Dalmatinska banka 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 8,00 Dubrovačka banka 6,00 7,50 8,00 8,25 - - Erste & Steiermarkishe bank 3,50- 4,25- 4,50- 5,00- dogovor 5,00 5,50 6,00 6,50 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank 5,00- 5,25- 5,50- 6,00- 7,50- - 5,50 5,75 6,25 6,50 8,50 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 3,00 4,50 7,00 8,00 9,00 10,00 Karlovačka banka 7,00 8,00 9,00 poseban ugovor Kreditna banka Zagreb 7,00 8,00 prema dogovoru Međimurska banka 3,50- 4,00- 4,50- 5,50- 6,00- 6,00- 4,00 4,50 5,50 6,00 6,65 6,65 Nava banka 5,00 6,00 7-9 7-9 7-9 7-9 Partner banka 7,50 9,00 9,50 10,00 dogovor Podravska banka 4,00 4,50 5,50 6,00 7,00 8,00 Privredna banka kamatna stopa se izračunava u odnosu na jednomjesečni ZIBOR, a prema roku oročenja Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka 7,50 8,50 8,75 9,00 - - Riječka banka 7,50 8,50 8,75 9,00 10,00 10,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 10,00 10,00 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 5,30 5,60 6,50 7,00 7,00 dogovor Zagrebačka banka 7,50 8,50 8,75 9,00 9,00 9,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -