FRANC.- LE MONDE 9.5.01. U BRITANIJI VELIK BROJ BIRAČA NE ĆE NA IZBORE

FRANCUSKA LE MONDE 9. V. 2001. Britanski 'treći put': primjer ili iznimka? "Izborni izazov koji je upravio Tony Blair kada je 1994. preuzeo nadzor nad strankom koja je izgubila moral nakon četiriju uzastopnih poraza, nije bio samo da prekine taj kobni niz, već da ponovno ojača laburiste na dulji rok. U strateškom smislu, trebalo je, stavljajući Labour Party u središte političke šahovnice i boreći se istodobno protiv 'konzervatizma' u desnici i u ljevici, oslabiti i trajno izolirati Konzervativnu stranku. U ideološkom smislu, projekt 'trećeg puta' sastojao se u preuzimanju nekih tema thatcherovskog radikalizma (smanjenje poreza, neupletanje države i deregulacija, zakon i poredak...) nastojeći na socijalističkim vrijednostima slobode, jednakih izgleda za sve i solidarnosti. Ambicija tog projekta nadišla je britanske okvire. Sučeljen s izazovima globalizacije, Tony Blair i teoretičar 'trećeg puta' Anthony Giddens zauzimali su se za temeljiti aggiornamento međunarodne socijaldemokracije koji mu, po njihovu mišljenju, jedino može omogućiti da izbjegne izbornu dilemu u koju je zapao i jamčiti mu istodobno potporu srednje klase i narodnih slojeva. Prema njihovu viđenju, globalizacija je dobra prilika, a ne opasnost. Ta se prilika može ugrabiti samo uspostavom trajnog partnerstva s 'businessom', udruživanjem dviju velikih 'naprednjačkih' tradicija, socijalističke i liberalne te politike socijalne pravde i borbe protiv diskriminacije. 'Treći put' je tako, po njihovu mišljenju, jedina alternativa za 'staru' socijaldemokraciju. (...) Ipak, unatoč dobrim rezultatima vlade na području inflacije, nezaposlenosti i gospodarskog razvitka, opći izbori 7. VI. možda neće biti slavodobitna pobjeda Tonyja Blaira. Ponajprije iz konjunkturnih razloga. Kriza slinavke danas je za dvije trećine Britanaca glavna briga, a vlada nije pokazala da je u potpunosti može svladati. Uz trenutnu konjunkturu vlada se sučeljava s razočaranjem velikog dijela biračkog tijela i sa sve većim nezadovoljstvom zbog rada javnih služba na području zdravstva, a napose javnog prijevoza. Takvo je stanje potaknulo prepirke unutar Laburističke stranke. Stotinjak laburističkih, liberalnodemokratskih i velških zastupnika glasovalo je, protivno mišljenju vlade, za prijedlog kojim se traži renacionalizacija željeznica koju podupire većina javnosti. (...) Nezadovoljstvo dijela birača na tim područjima moglo bi utjecati na izbore i odraziti se kroz velik diferencijalni neodaziv na štetu laburista. Slično se dogodilo na europskim izborima 1999. Slab odaziv (24 posto) izazvao je čak težak poraz laburista koji su, s odazivom od 28 posto, bili iza konzervativaca, dok su im istaživanja predviđala izrazitu pobjedu. Moguće je, dakle, da 7. VI. neodaziv bude znatno veći nego na parlamentarnim izborima 1997. U tom bi slučaju val neodaziva, koji laburiste ne bi lišio pobjede, ipak mogao bitno štetiti ugledu 'trećeg puta' u međunarodnom socijalističkom pokretu. Izazov 'trećeg puta' koji ide za tim da New Labouru priskrbi potporu srednje klase, zadržavši svoj identitet narodne stranke, i da tako riješi izbornu dilemu socijaldemokracije, mogao bi djelomice propasti. Protivnici blairizma u međunarodnom socijalističkom pokretu dobili bi pojačanje u svojim kritikama. Ipak, nije sigurno da oni imaju rješenje za problem. Za 'staru' ili 'novu' socijaldemokraciju na vlasti, odnos s narodnim slojevima u globaliziranom gospodarstvu ipak će ostati velik izazov", piše Gerard Grunberg, direktor Sciences-Po (Institut za politička istraživanja).