ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke danas je, pod predsjedanjem guvernera Željka Rohatinskog, razmatrao najnovija novčana i gospodarska kretanja, izvješća o prošlogodišnjem radu i poslovanju Hrvatske narodne
banke, izvješće o poslovanju Hrvatskog novčarskog zavoda u 2000. godini, te donio više odluka iz područja deviznog poslovanja i bankarstva, priopćeno je iz HNB-a.
ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke danas je,
pod predsjedanjem guvernera Željka Rohatinskog, razmatrao
najnovija novčana i gospodarska kretanja, izvješća o
prošlogodišnjem radu i poslovanju Hrvatske narodne banke, izvješće
o poslovanju Hrvatskog novčarskog zavoda u 2000. godini, te donio
više odluka iz područja deviznog poslovanja i bankarstva,
priopćeno je iz HNB-a.#L#
Nakon što je u prošloj godini bruto domaći proizvod porastao za 3,7
posto, raspoloživi ovogodišnji pokazatelji ukazuju na daljnje
oživljavanje gospodarskih aktivnosti u najvažnijim sektorima.
Obujam industrijske proizvodnje u ožujku je bio za 4,6 posto veći
nego u istom lanjskom mjesecu, a ukupni tromjesečni porast, prema
istom razdoblju prethodne godine, iznosi 5,5 posto. Podatak da
najbrži rast ostvaruje proizvodnja kapitalnih dobara nagovještava
i oživljavanje investicijskih aktivnosti. U prilog takvoj
pretpostavci govore i podaci o kreditnoj aktivnosti banaka, stoji u
priopćenju.
Od početka ove godine do 20. travnja ukupni krediti banaka porasli
su za 5,7 milijardi kuna. Od toga na kredite privatnim poduzećima
otpada 2,9 milijardi kuna (porast za 12 posto), a na kredite
stanovništvu 2,3 milijarde kuna (porast 10,4 posto). Tome je
pogodovalo i smanjivanje kamatnih stopa u inozemstvu, kao i na
blagajničke zapise HNB-a i trezorske zapise Ministarstva
financija. No, povlačenje inozemne aktive i njeno pretvaranje u
domaće kunske kredite utječe i na tečaj, izazivajući
aprecijacijske pritiske i prije nego što je sezonski uobičajeno.
Nakon što je od listopada prošle do veljače ove godine tečaj kune
prema euru deprecirao za 2,5 posto, tijekom ožujka i travnja
uslijedila je aprecijacija, tako da je koncem travnja kuna u odnosu
na euro bila za 2,4 posto jača nego prije godinu dna, navodi HNB.
Ako bi središnja banka znatnije povećala svoje intervencije na
deviznom tržištu (u posljednja dva tjedna otkupila je na dvije
aukcije 102,1 milijun eura), postoji opasnost da dodatno podizanje
ionako visoke razine likvidnosti djeluje poticajno na rast cijena.
Tako se, ističu članovi Savjeta HNB, zorno pokazuje ograničenost
dometa monetarne politike u poticanju gospodarskog rasta, ako on ne
počiva na strukturnim promjenama u proizvodnji i na konkurentnom
izvozu, uz racionalizaciju javne potrošnje i usklađivanje
proračunskih prihoda i rashoda. To su i preduvjeti za istodobno
održavanje zadovoljavajuće stabilnosti cijena i tečaja.
Cijene na malo bile su u travnju za 1,4 posto veće nego u ožujku, za
2,1 posto veće nego u prosincu, te za 6,8 posto veće nego prije
godinu dana. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda zadržale
su u tavnju razinu iz ožujka, u odnosu na prosinac pale su za 1,4
posto, a u odnosu na lanjski travanj porasle su za 5,1 posto. S
obzirom na to i na okolnost da ni s tečajne strane ne dolaze pojačani
troškovni pritisci, može se zaključiti da ostvarivost predvišene
inflacijske stope od 4,5 posto na prosinačkoj razini još nije
upitna. No, kako više od pola travanjskog porasta maloprodajnih
cijena predstavlja izravni odraz poskupljenja naftnih derivata
(zbog naknade za ceste i poskupljenja na svjetskom tržištu)
razložan je oprez glede mogućih neizravnih učinaka na daljnje
kretanje cijena, upozorava HNB.
Dresdner Bank AG iz Frankfurta dobila je suglasnot za preuzimanje
dodatnih 50 posto dionica s pravom glasa u BNP-Dresdner Bank
(Croatia) d.d. Zagreb, otkupom od Banque Nationale de Paris S.A. iz
Pariza. Time dosad zajednička zagrebačka banka-kćer u potpunosti
prelazi u njemačke ruke i ubuduće će poslovati pod imenom Dresdner
Bank Croatia d.d. Zagreb. Tvrtki Heruc d.d. zagreb odobreno je
stjecanje dodatnih 6,47 posto dionica koje daju pravo glasa u
Centar banci d.d. Zagreb, čime se vlasnički udjel navedene tvrtke u
toj banci povećava na 55,27 posto dionica s pravom glasa.
Savjet HNB suglasio se s imenovanjem Zdenke Batinić za predsjednicu
uprave Prve obrtničke đštedionice d.d. Zagreb, kao i s imenovanjem
Dunje Vidošević za predsjednicu uprave i Srećka Macekovića za člana
uprave Prve stambene štedionice d.d. Zagreb.
Savjet HNB odbio je zahtjev Štedionice za razvoj i obnovu d.o.o.
Zagreb da joj se izda odobrenje za obavljanje poslova po članku 35.
Zakona o bankama. Radi se o štedionici kojoj je konačnim i izvršnim
rješenjem središnje banke 22. ožujka 2000. godine - zbog brojnih
nezakonitosti i nepravilnosti u radu, te neizvršavanja mjera
središnje bake naloženih radi usklađivanja poslovanja s važećim
propisima - ukinuto odobrenje za rad, uz obvezu neodložnog
pokretanja likvidacijskog postupka, što također nije učinjeno.
Štedionica ne ispunajva uvjete za obavljanje poslova navedenih u
članku 35. Zakona o bankama, stoji u priopćenju HNB-a.
(Hina) pp ln