LJUBLJANA, 9. svibnja (Hina) - Od triju paneuropskih koridora prema istočnoj Europi, za Italiju je najvažniji peti koridor koji sjever Italije preko Slovenije povezuje s Mađarskom, na drugom je mjestu deseti koridor prema Turskoj, dok
je osmi koridor koji bi prometno povezao jadranske luke sa središnjom i istočnom Europom zbog nepostojanja osnovne infrastrukture praktično nerealiziran i nakon dovršenja prvih dvaju pravaca postat će samo dopunskim smjerom bez veće važnosti, ističe u opširnom razgovoru za današnje ljubljansko "Delo" Tito Favaretto, direktor talijanskog instituta ISDE koji se bavi suradnjom Italije sa Europskom unijom i državama srednje i istočne Europe.
LJUBLJANA, 9. svibnja (Hina) - Od triju paneuropskih koridora prema
istočnoj Europi, za Italiju je najvažniji peti koridor koji sjever
Italije preko Slovenije povezuje s Mađarskom, na drugom je mjestu
deseti koridor prema Turskoj, dok je osmi koridor koji bi prometno
povezao jadranske luke sa središnjom i istočnom Europom zbog
nepostojanja osnovne infrastrukture praktično nerealiziran i
nakon dovršenja prvih dvaju pravaca postat će samo dopunskim
smjerom bez veće važnosti, ističe u opširnom razgovoru za današnje
ljubljansko "Delo" Tito Favaretto, direktor talijanskog instituta
ISDE koji se bavi suradnjom Italije sa Europskom unijom i državama
srednje i istočne Europe.#L#
Takva je strateška politika i nacionalni interes Italije i to se
neće mijenjati ni u slučaju da na izborima pobijedi Berlusconijev
desni centar, ocijenio je Favaretto.
"Za nas je bitna integracija istok-zapad pravcem južno od Alpa. Što
se tiče Balkana, Italija ima veliku prednost u odnosu na druge
zapadne države. Jadran je moguće koristiti vrlo malo. Ploče, Bar
ili Drač u zaleđu uopće nemaju komunikacija. Koridor 8 zapravo ne
postoji, ostvareno je vrlo malo. Koridor 10, od Ljubljane do
Istanbula, bit će vrlo važan. Ceste su gotovo dovršene, nedostaje
samo dionica Ljubljana-Zagreb i nešto malo pred granicom Hrvatske
sa SRJ. Nedostaje još samo 150 kilometara, pa će koridor 10 opet
postati glavna osovina. Jadran će tada biti samo komplementaran,
ali više neće imati bitnu važnost", drži Favaretto.
Po njegovim je riječima, Italija zainteresirana za povezivanje
Trsta i Rijeke, ali samo zbog povezivanja s Dalmacijom, a ne prema
Sjeveru.
"Skoro posvuda imamo zajedničke interese sa Slovenijom, ponegdje
malo u suprotnosti s interesima Hrvatske. Problem je veza Trst-
Rijeka. Hrvatska želi vezu preko Rupa, što Slovenija ne želi jer 60
posto pravca ide kroz Sloveniju. Ako se napravi cesta preko Buzeta,
išla bi 80 posto kroz Hrvatsku i spajala se s Črnim Kalom u
Sloveniji. Cesta Rijeka-Trst bila bi važna za Gorski Kotar.
Amerikanci rade cestu istočno od Rijeke do Splita. To bi trebalo
otvoriti turističke puteve, a bilo bi dobro i za njih i za nas. Imali
bismo pristup do Splita. U Hrvatskoj mnogo investiramo. Kupili smo
banke, stvari idu dobro", rekao je, među inim, u razgovoru za "Delo"
Tito Favaretto.
(Hina) fl ii