DE-BA-prosvjedi-Vlada-Organizacije/savezi-Ljudska prava RDW 8. V. SRBI NE DOPUŠTAJU OBNOVU DŽAMIJA NJEMAČKI RADIO - RDW8. V. 2001.Emisije na srpskom jezikuKomentar o izgredu u Banja Luci Fabiana Schmidta.Neredi u Banja Luci pokazuju
da i nakon više od pet godina nakon kraja rata nacionalisti u Republici Srpskoj još uvijek imaju široki prostor djelovanja. Srpska republika je još vrlo daleko od razvitka tolerantnog civilnog društva koje njeguje međureligijski dijalog i poštuje ljude druge vjere. Bosanski se Srbi nalaze na raskrižju na kojem se moraju odlučiti - za ili protiv poštivanja ljudskih prava. To je istodobno odluka za ili protiv europske integracije. Prosvjedi su nastali prilikom polaganja kamena temeljca za obnovu Ferhadija Džamije. Kulturni spomenik iz XVI. stoljeća su za vrijeme etničkog čišćenja 1993. godine srušile snage Ratka Mladića. Cilj ovog nacionalističkog vođe je bio uništiti multireligiozni karakter Bosne. Razaranjem muslimanskih religioznih građevina nije se trebalo samo oduzeti mogućnost obavljanja religioznih obreda muslimanskom stanovništvu - bio je to dio strategije progona i genocida čiji je vrhunac bio u masovnim silovanjima, logorima i masakru u Srebrenici. Protiveći se obnovi džamije bosansko srpski ekstremisiti idu
NJEMAČKI RADIO - RDW
8. V. 2001.
Emisije na srpskom jeziku
Komentar o izgredu u Banja Luci Fabiana Schmidta.
Neredi u Banja Luci pokazuju da i nakon više od pet godina nakon
kraja rata nacionalisti u Republici Srpskoj još uvijek imaju široki
prostor djelovanja. Srpska republika je još vrlo daleko od razvitka
tolerantnog civilnog društva koje njeguje međureligijski dijalog i
poštuje ljude druge vjere. Bosanski se Srbi nalaze na raskrižju na
kojem se moraju odlučiti - za ili protiv poštivanja ljudskih prava.
To je istodobno odluka za ili protiv europske integracije.
Prosvjedi su nastali prilikom polaganja kamena temeljca za obnovu
Ferhadija Džamije. Kulturni spomenik iz XVI. stoljeća su za vrijeme
etničkog čišćenja 1993. godine srušile snage Ratka Mladića. Cilj
ovog nacionalističkog vođe je bio uništiti multireligiozni
karakter Bosne. Razaranjem muslimanskih religioznih građevina
nije se trebalo samo oduzeti mogućnost obavljanja religioznih
obreda muslimanskom stanovništvu - bio je to dio strategije progona
i genocida čiji je vrhunac bio u masovnim silovanjima, logorima i
masakru u Srebrenici.
Protiveći se obnovi džamije bosansko srpski ekstremisiti idu
stopama svog bivšeg vođe Radovana Karadžića. Oni miniraju
nasigurne pokušaje rješavanja posljedica rata - iza toga se skriva
namjera sprječavanja Bosne da ponovo postane mulitkulturna država.
Unatoč dugogodišnjem trudu čini se da kod stanovništva spremnost za
demokraciju i toleranciju još nije dovoljno razvijena. Previše su
jake predrasude. Zato se do sada samo dio izbjeglica vratio u
Republiku Srpsku, a većina se nikada neće ni vratiti.
BiH je administrativno i pravno učinila značajan napredak što je
mnogim izbjeglicama otvorilo mogućnost vraćanja kućama. Ali to
nije dostatno za stvaranje atmosfere tolerancije. Sve dok
osumnjičeni za ratne zločine Mladić ili Karadžić još uvijek budu na
slobodi - ti tvrdokorni nacionalisti bit će heroji okruženi mitom o
pružanju otpora međunarodnoj zajednici. Taj mit se mora
nadvladati. A to će se postići kada se vlasti Republike Srpske više
ne budu ustručavale uporabiti važeće zakone protiv ekstremista.
Ako to ne učine oni, onda to mora učiniti SFOR.
Iako visoki predstavnici Republike Srpske osuđuju nerede, upravo
se oni moraju sučeliti sa svojom prošlošću. Oni moraju djelovati da
bosanski Srbi kritički osvijetle svoju ulogu u ratu i da se sučele
sa svojom krivnjom. Samo tako društvo može postati imuno na
nacionalističke demagoge i razviti pravu toleranciju.
(RDW)