FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 2. V. EUROPSKA POLITIKA PREMA BALKANU JE DRUKČIJA OD AMERIČKE

US-EU-GB-vlade-Organizacije/savezi-Vlada-Ratovi VOA 2. V. EUROPSKA POLITIKA PREMA BALKANU JE DRUKČIJA OD AMERIČKE GLAS AMERIKE - VOA2. V. 2001.Emisija na srpskom jezikuEuropska politika na Balkanu, razgovor sa Susan Woodword.Stručnjaci za Balkan ukazuju da su politike Evrope i Sjedinjenih Država prema Balkanu povremeno sukladne, ali katkad i međusobno suprotstavljene. Tijekom deset godina ratova na prostorima bivše Jugoslavije nije postojala jedinstvena europska politika prema tome području. Međutim to se sada možda mijenja. Suradnica Glasa Amerike Judith Leightam nedavno je o tome razgovarala sa profesoricom politologije newyorškog sveučilišta Susan Woodword, autoricom knjige 'Balkanska tragedija: kaos i raspad nakon Hladnoga rata'. Susan Woodword je bivša predavačica Kraljevskog koledža londonskog sveučilišta. Ona ocjenjuje da se nakon izbora demokratskih vlasti u Beogradu prvi put pojavila mogućnost - kako se izrazila - realne regionalne politike na jugoistoku Evrope. Međutim, igrom slučaja, primjećuje Woodword, Europa nema veliko povjerenje u ulogu nove američke administracije prema toj regiji: = Retorika tijekom izborne kampanje, uključujući tekstove Condoleezze Rice, sadašnje predsjedničke savjetnice za nacionalnu sigurnost, izazvala je ogromnu zabrinutost u Europi. U to sam
GLAS AMERIKE - VOA 2. V. 2001. Emisija na srpskom jeziku Europska politika na Balkanu, razgovor sa Susan Woodword. Stručnjaci za Balkan ukazuju da su politike Evrope i Sjedinjenih Država prema Balkanu povremeno sukladne, ali katkad i međusobno suprotstavljene. Tijekom deset godina ratova na prostorima bivše Jugoslavije nije postojala jedinstvena europska politika prema tome području. Međutim to se sada možda mijenja. Suradnica Glasa Amerike Judith Leightam nedavno je o tome razgovarala sa profesoricom politologije newyorškog sveučilišta Susan Woodword, autoricom knjige 'Balkanska tragedija: kaos i raspad nakon Hladnoga rata'. Susan Woodword je bivša predavačica Kraljevskog koledža londonskog sveučilišta. Ona ocjenjuje da se nakon izbora demokratskih vlasti u Beogradu prvi put pojavila mogućnost - kako se izrazila - realne regionalne politike na jugoistoku Evrope. Međutim, igrom slučaja, primjećuje Woodword, Europa nema veliko povjerenje u ulogu nove američke administracije prema toj regiji: = Retorika tijekom izborne kampanje, uključujući tekstove Condoleezze Rice, sadašnje predsjedničke savjetnice za nacionalnu sigurnost, izazvala je ogromnu zabrinutost u Europi. U to sam vrijeme još živjela u Londonu i tamo se moglo čuti samo jedno pitanje: 'Hoće li se doista povući? Što da radimo ako se povuku'? Kada je izgledalo da se nešto pozitivno zbiva u regiji, izgledalo je da se nešto negativno događa u Washingtonu. Mislim da je spominjanje povlačenja jedna od stvari koje je doprinijele nasilju albanskih nacionalista koji sada ugrožavaju Makedoniju. Također držim da promjena u Washingtonu neugodno podsjeća na vrijeme iz 1990. i 1991. kada je administracija Busha seniora insistirala da NATO treba biti jedina sigurnosna organizacija u posthladnoratovskoj Europi. Međutim, NATO je Balkan držao područjem van svoje domene. Na početku rata u Hrvatskoj sva su europska nastojanja da u lipnju 1991. riješe problem propala zbog odsustva suradnje i distanciranja Washingtona. Ovo sada podsjeća na to vrijeme. Profesorica Woodword ukazuje da Europljani danas bitno doprinose gospodarskom i političkom razvitku Balkana: = Kao prvo, Europska unija je obećala da će sve zemlje jugoistočne Europe jednoga dana postati članice te organizacije. Svakoj od tih zemalja omogućava se da pristupe sporazumu o pridruživanju i da započnu reforme internih struktura u skladu s tisućama propisa koji čine kriterije učlanjivanja. Uz to, te zemlje primaju i veliku pomoć europskih zemalja, i naravno, Europljani osiguravaju najveći dio pomoći za civilnu i velikim dijelom vojnu komponentu misija u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Susan Woodword ističe da su, nakon desetogodišnjih neuspjelih nastojanja da se uhvate u koštac s balkanskom krizom, Europljani izvukli više pouka: = Prva je da moraju djelovati jedinstveno. Mnogi od problema na Balkanu nastali su zato što su pojedinačne zemlje upućivale različite signale. Jedinstvo je sada izraženo uz pitanje Crne Gore. Europljani jednoglasno izražavaju protivljenje njenoj nezavisnosti. To ne znači da se ona neće dogoditi. Ali možda će uspjeti proteći na miran način. Druga pouka je da će biti nezgodno ukoliko Sjedinjene Države nisu u njihovom taboru. Odlazak Colina Powella u Skopje u znak potpore procesu pregovora koji su započeli Europljani ocijenjen je kao prava akcija. I treća pouka je da pomoć narodima regije za mjere koje su sami pokrenuli na putu demokracije i tržišnom gospodarstvu djeluje, a da sankcije ne djeluju. Takva politika je primijenjena prema demokratskoj oporbi u Srbiji, i ona je zbilja dovela do promjene. Međutim, profesorica Woodword primjećuje da taj novi europski pristup možda neće biti dovoljan. S obzirom na nasilje na Kosovu i Makedoniji opasnost od rata i dalje postoji, upozorava ona. Unatoč mogućnosti učlanjivanja u Europsku uniju, ona drži da balkanske države neće moći zadovoljiti postavljene uvjete u sljedećih 20 do 30 godina. I konačno, kaže ona, bez obzira na važnost američkog angažiranja na Balkanu, administracija predsjednika Busha nije do kraja oblikovala svoju politiku prema tom području. (VOA)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙