VOA 2. V. NI EUROPSKA POLITIKA PREMA BALKANU NIJE JEDINSTVENA

GLAS AMERIKE - VOA 2. V. 2001. Emisije na srpskom jeziku Europska politika prema Balkanu II., razgovor s Danielom Nelsonom. Stručnjaci za Balkan ukazuju da su politike Europe i Sjedinjenih Država prema Balkanu povremeno sukladne, ali katkad i međusobno suprotstavljene. Suradnica Glasa Amerike Judith Leightam razgovarala je nedavno sa stručnjakom za istočnoeuropska pitanja Danielom Nelsonom, profesorom centra George C. Marshall u njemačkom Garmischu. Suradnica Glasa Amerike je najprije upitala profesora Nelsona je li istinita tvrdnja da Europska unija ima jedinstven stav prema bivšoj Jugoslaviji. = U zapadnoevropskim metropolama se različito ponaša prema različitim dijelovima bivše Jugoslavije, uključujući najnoviju krizu u Makedoniji. Mislim da bi se Amerikanci trebali osloboditi zabluda, kao i narodi bivše Jugoslavije, da postoji jedinstvena europska politika. Francuzi i danas imaju bolje odnose sa Srbima nego s bilo kojim drugim narodom. Vjerojatno je također istina da Nijemci, na primjer, imaju bolje odnose s Hrvatima. Tako da postoje različiti pristupi i stavovi. Što to znači za obnovu zemlje i demokratizaciju nakon balkanskih ratova - posebice u odnosu na nove vlasti u Beogradu? = Jedna stvar je očigledna - da su europske zemlje požurile i priopćile Beogradu da je nova vlast apsolutno demokratska. Međutim dokazi o tome su nesigurni. Nije jasno hoće li Koštuničina vlast postupiti sasvim u skladu sa zahtjevima haaškoga suda. Zaista ne znamo pokazuju li neke od nedavnih Kostuničinih izjava vezane uz Crnu Goru dovoljno tolerancije prema demokratskom procesu u koji bi Sjedinjene Države, kao i neke druge zemlje, željele da vjeruju. Je li je to djelomično i zbog toga što Milošević nije više na vlasti? = Svakako. Činjenica da je Milošević svrgnut s vlasti, a da je Tuđman mrtav, prihvaćena je od mnogih kao da je posao završen i da su time svi problemi riješeni. Ti problemi su daleko dublji i endemičniji za tu regiju, posebno kada je riječ o Srbiji zbog njenog nacionalizma koji je Milošević potaknuo i iskoristio. To se neće promijeniti jednostavnom promjenom vlasti. Izbori ne čine jednu zemlju demokratskom. Tijekom američke predsjedničke kampanje bilo je riječi o tome da bi Washington tijekom vremena mogao povući svoje postrojbe s Balkana - iz Bosne i s Kosova. Kakva je razlika između Europljana i Amerikanaca, kada je riječ o daljem ostanku snaga na Kosovu, u Bosni i Makedoniji? = Treba znati da je brojna prisutnost američkih vojnika daleko manja od one europskih vojnika. Konačan broj američkih vojnika je 20 posto od ukupnog mirovnog kontingenta. Mi imamo značajnu ulogu, ali na terenu ne igramo dominantnu ulogu, kao ni u financiranju mirovne misije. Zapravo, u održavanju mira nakon sukoba, Europljani snose daleko veći teret i mi bi to trebali priznati. Je li je važno da SAD ostanu angažirane na terenu? = Apsolutno je značajno da SAD ostanu prisutne na neki važan način, i to ne samo prisutnošću svojih snaga, već i u koordinaciji aktivnosti, kao i u snošenju izdataka za te operacije. Stabilnost Makedonije je važna komponenta regionalne stabilnosti. Ukoliko se Makedonija stvarno destabilizira i počne raspadati, mogućnost novog i šireg sukoba je stvarna. Mi ne možemo ostati sa strane i kazati - nema problema. Ni Europljani ne bi mogli ignorirati takvo stanje. Ali bojim se da bi sadašnja američka administracija, pa i neke europske zemlje, zbog interpretacije stava Washingtona,, mogle pasti u iskušenje i postupiti upravo tako. (VOA)