NJ 8.V.-DIE WELT-MAKEDONIJA-BUGARI IH DRŽE SVOJIM ZAPADOM

NJEMAČKA DIE WELT 8. V. 2001. Nametanje mira "U Makedoniji se radi o pitanju vraća li se rat na Balkan. Ako se to dogodi, u opasnosti neće biti samo most preko kojega stiže opskrba za SFOR. Zaljuljat će se granice između Dunava i Sredozemlja. Jer se Makedonija, koju je na zemljovidima teško pronaći, nalazi tamo gdje se presijecaju bugarski, grčki, srpski i albanski interesi. Do sada je vlada u Skopju uspijevala ne samo prevladati otpor susjeda prema njihovoj državi, nego i - i uz pomoć američkih marinaca - ostati izvan krvave močvare četiriju novih balkanskih ratova. Jedinstvo dvomilijunske zemlje u međuvremenu je na staklenim nogama. Bez pomoći izvana, koja uključuje vojnu stabilizaciju i gospodarski razvitak, njezina se trajnost teško može zamisliti - iako je nužna za stabilizaciju regije. Većina su Slaveni, a susjedna Bugarska, koja Skopje podupire i oružjem, ustrajno tvrdi da govore zapadnobugarskim narječjem. Jedna trećina su etnički Albanci, većina bez ikakve sklonosti za priključenje siromašnoj Albaniji - godišnji prihod po glavi oko 600 dolara - ili da ih partizani iz susjednog Kosova odvedu kući. Poznavatelji govore da većina i manjine osim korupcije i organiziranoga kriminala imaju malo zajedničkoga. Sada skopska vlada mora što je prije moguće nadoknaditi ono što se do sada radilo tek bez oduševljenja: da država većine postane i stvar manjine. Berlinski kongres 1878. koji je podijelio Balkan, izazvao je pokolje između Turaka i Makedonaca: zemlja je postala kolijevkom partizanskoga rata i terora, između velikih sila vakuum moći u kojemu su vladali gangsteri i sablasti. Iz Balkanskih ratova 1912./13. Makedonija je izišla kao diobena površina između Grka, Bugara i Srba. Na zapadu pogranična Albanija smanjena je pod pritiskom Moskve na sadašnje stanje. No na Balkanu se ništa ne zaboravlja ni ne oprašta. U Titovom balkanskom carstvu postojala je mnogonarodna savezna republika pod nazivom Makedonija. Činjenica da se ta umjetna tvorevina do sada održala izvan borba jugoslavenskoga nasljeđa, graniči s čudom. Ako sada skopska vlada krene na sve ili ništa i, kako Moskva savjetuje, proglasi izvanredno stanje, puknut će most zajedništva. Tada će nestati i etnički kompromis. Tu NATO, želio ili ne, mora pokazati zube OVK-u, divljem jučerašnjem savezniku. Očuvanje mira time postaje ozbiljan predmet nametanja mira. Inače će biti rata", zaključuje Michael Stuermer.