GOTOVO 60 POSTO HRVATSKOG IZVOZA U DORADNIM POSLOVIMA

GOTOVO 60 POSTO HRVATSKOG IZVOZA U DORADNIM POSLOVIMA Hrvatska je u prva tri mjeseca ove godine izvezla roba u vrijednosti 1,08 milijardi američkih dolara, pri čemu je gotovo 60 posto, ili više od 649 milijuna dolara ostvareno izvozom nakon unutarnje proizvodnje, što najčešće znači nakon doradnih poslova. Naime, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku o izvozu i uvozu po statističkim procedurama, u prva tri mjeseca ove godine redovni je izvoz iznosio 412 milijuna dolara, što je 19,1 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Pritom je smanjen i udio redovnog u ukupnom izvozu, sa 47,7 posto udjela redovnog u ukupnom izvozu u prva tri mjeseca prošle godine na 38 posto u prvom tromjesečju ove godine. S druge je pak strane značajno porastao udio izvoza nakon unutarnje proizvodnje, odnosno nakon obrade, prerade i dorade, ili popravaka. Tako je udio izvoza nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine) dosegnuo čak 57 posto ukupnog izvoza, odnosno iznosio je 618 milijuna dolara. To je ujedno jedini segment izvoza koji bilježi znatne stope rasta, odnosno gotovo je tri puta veći (198 posto) u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine. Smanjenje pak bilježi takav izvoz u sustavu povrata carine, a takvih je roba u prva tri mjeseca ove godine izvezeno za 30 milijuna dolara, što je čak 90,4 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, te je udio toga izvoza s prošlogodišnjih 29,4 posto pao na tek 2,8 posto ukupnog izvoza u prvom tromjesečju. U ukupnom pak hrvatskom uvozu koji je u prva tri mjeseca iznosio 1,97 milijardi dolara, što je 19,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, glavnina se, 1,61 milijarda kuna, odnosi na redovni uvoz. U ukupnom uvozu to je udio od 81,8 posto, dok udio od 17,9 posto (sa 53 milijuna dolara) ima uvoz na unutarnju proizvodnju (u sustavu odgode plaćanja carine). Ni najnoviji podatci Državnog zavoda za statistiku ne pokazuju promjene u vanjskotrgovinskoj razmjeni po zemljama. Više od polovice razmjene Hrvatska ostvaruje sa zemljama EU-a, i Italijom i Njemačkom kao glavnim vanjskotrgovinskim partnerima. Naime, hrvatski je izvoz u Italiju u prvom tromjesečju iznosio 245 milijuna dolara, što je pad od 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je uvoz iz te zemlje porastao za 12 posto i iznosio je 314 milijuna dolara. U Njemačku je pak Hrvatska izvezla roba u vrijednosti 171 milijun dolara, što je 0,5 posto više nego u prvom tromjesečju prošle godine, a uvezla roba u vrijednosti 325 milijuna, odnosno 19,2 posto više. Značajan debalans Hrvatska i nadalje ima i u razmjeni sa zemljama CEFTA-e gdje je izvoz u prva tri mjeseca od 141 milijun dolara za jedan posto manji nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz povećan za čak 24,4 posto i dosegnuo je 310 milijuna dolara. Glavnina te razmjene odnosi se na Sloveniju, s izvozom od 105 milijuna dolara i uvozom od 159 milijuna. Najveći postotci rasta i uvoza i izvoza bilježe se u razmjeni sa dvije susjedne zemlje, BiH i Jugoslavijom. U prva tri mjeseca u BiH je izvezeno roba u vrijednosti 111 milijuna dolara, ili 12,9 posto više, a uvoz je i s porastom od 78 posto dosegnuo 24 milijuna. Unatoč pak apsolutnim iznosima od 40 milijuna dolara u izvozu, a 10 u uvozu, podatci da je to porast za čak 245,3 posto u izvozu, te 178,7 posto u uvozu govore o intenziviranju robne razmjene s Jugoslavijom.