VOA 4. V. STAVROU: NARODI BIVŠE JUGOSLAVIJE SAMI ĆE SE POVEZATI

GLAS AMERIKE - VOA 4. V. 2001. Program na srpskom jeziku Profesor univerziteta Howard, Nikolaos Stavrou: Granice zemalja na prostoru bivše Jugoslavije bi trebalo otvoriti. Profesor sveučilišta Howard i urednik vanjskopolitičkog časopisa 'Mediterranean Quarterly' Nikolaos Stavrou razmatra mogućnosti novih ekonomskih i političkih inicijativa na balkanskom području. Razgovor je vodio Branko Mikasinović. - U potrazi za stabilnošću na Balkanu kakve bi političke i gospodarske inicijative međunarodna zajednica trebala pokrenuti? = Najprije bi međunarodna zajednica mora označiti i objasniti teškoće koji su zahvatile regiju tijekom prošlih deset godina. Tijekom dugih i teških ratova prošlog desetljeća svi su pogrešno tumačili sukobe kao želju da se ostvare ljudska i politička prava. Povijest će, međutim, pokazati kako smo na Balkanu došli u stanje u kojem se nalazimo. U ovome trenutku balkanskim zemljama, posebno Bosni i Hercegovini, Jugoslaviji, Makedoniji i Albaniji, potrebna je ogromna gospodarska pomoć. Svi govore o nedavnoj simboličnoj pomoći Sjedinjenih Država Jugoslaviji od oko 50 milijuna dolara, iako je, recimo, tijekom proteklih nekoliko godina u balkansku regiju investirano 5,6 milijardi dolara, od čega je Grčka investirala 2,4 milijarde dolara. Grčka je uložila velika sredstva u razvitak Balkana, unatoč teškim uvjetima embarga i privredne suradnje. Treba se distancirati od teze da se investicije koriste kao kazna ili nagrada. Zbog političkog i ekonomskog razvoja regije treba odbaciti stare i potaknuti nove ideje. - Kakva bi mogla biti uloga regionalnih zemalja kao što su Grčka i Turska? = Već smo se dotaknuli uloge Grčke. Grčka je važna zemlja u toj regiji; ona je ekonomski najrazvijenija i članica je Europske unije i NATO-a. Grčka je i važan čimbenik stabilnosti tog dijela Europe. U Grčkoj, koja ima populaciju od deset milijuna stanovnika, sada je zaposleno oko milijun i po stranih radnika. To je također veliki gospodarski doprinos toj regiji. Grčka stavlja veliki naglasak na ulaganja u regiju i uživa povjerenje regionalnih zemlja jer nema imperijalnih i ekspanzionističkih ciljeva. Međutim, sva ta nastojanja će biti uzaludna ukoliko se u taj proces ne uključe ostale balkanske zemlje. Ako se na političkom planu bude razmatrala mogućnost promjena balkanskih granica, to će na samom početku onemogućiti svaki progres. Nitko ne želi investirati u regiju gdje se ne zna kakve će sutra biti granice. Nedavno je Lord Owen iznio svoju tezu i predložio ponovno prekrajanje balkanskih granica. Po mom mišljenju, to bi bio recept za još jednu balkansku katastrofu. - Kako bi se zemlje bivše Jugoslavije mogle ponovo međusobno povezati - politički i gospodarski? = Narodi regije umorni su od ratova koje su izazvale vladajuće elite, i oni će se sami ponovo povezati. To je isti svijet i ista kultura i oni se međusobno razumiju. Granice zemalja na prostoru bivše Jugoslavije bi trebalo otvoriti i to se izgleda sada zbiva. Pored toga, zemlje bivše Jugoslavije bi trebale najozbiljnije razmotriti stvaranje slobodne trgovinske zone, tako da ljudi mogu trgovati i kretati se. Otvaranjem granica bi se uklonile nepotrebne prepreke i razlozi sukoba. Isto tako bi trebalo razmotriti mogućnost šireg pothvata obnove balkanske regije stvaranjem jedne balkanske banke čiji prioritet bi bio gospodarski razvitak regije kako bi se podigao na razinu ostalih europskih zemalja. U ovom je slučaju i Turska važan čimbenik. Turska ima kulturne i vjerske veze i tradicije s Balkanom. Na Balkanu živi muslimansko stanovništvo, koje je prihvatilo islam ili došlo na Balkan tijekom Otomanske imperije. Stoga bi i Turska mogla igrati konstruktivnu ulogu na Balkanu poput Grčke. Ali prvo treba objasniti povijesni razvoj događaja u toj regiji koji bi lokalni narodi prihvatili, što u svakom slučaju ne mogu riješiti takozvani stručnjaci i politolozi udaljeni 10 tisuća kilometara. (VOA)