ZAGREB, 6. svibnja (Hina) - Redoviti profesor Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Darko Skansi, preminuo je danas u Zagrebu nakon kratke i teške bolesti, izvijestili su danas sa
Fakulteta.
ZAGREB, 6. svibnja (Hina) - Redoviti profesor Fakulteta kemijskog
inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc.
Darko Skansi, preminuo je danas u Zagrebu nakon kratke i teške
bolesti, izvijestili su danas sa Fakulteta. #L#
Prof. Skansi rođen je 1937. u Sumartinu na Braču, a diplomirao je na
Kemijsko-tehnološkom studiju Tehnološkog fakulteta u Zagrebu
1961., gdje je i magistrirao 1970. te doktorirao 1976.
Cijeli svoj radni vijek proveo je na matičnom fakultetu predavajući
na dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi.
U tom razdoblju kemijsko inženjerstvo postupno se prepoznaje u
Hrvatskoj kao samostalna znanstvena disciplina, bitna za razvitak
kemijskih procesa i njihove primjene u proizvodnji. U njenu
razvitku prof. Darko Skansi ima vrlo značajnu ulogu. Nastavu dovodi
do najsuvremenije koncepcijske razine, pri čemu poduku povezuje s
istraživanjima koja su usmjerena na studij fenomena prijenosa
tvari i energije, te ravnotežne i difuzijske separacijske
procese.
Intenzivno se bavi istraživanjima metoda uštede toplinske energije
i njihovom primjenom u proizvodnji.
Pod njegovim nadzorom izrađeni su brojni diplomski i magistarski
radovi, te doktorske disertacije.
O svojim istraživanjima dr. Darko Skansi publicirao je brojne
znanstvene i stručne radove u zemlji i inozemstvu. Svoje veliko
iskustvo prenosio je i u druge sredine, predavajući na Sveučilištu
u Splitu i Osijeku.
Profesor Skansi ostvario je više tehničkih unapređenja te izradio
niz elaborata i ekspertiza za potrebe gospodarstva, a svoje bogato
tehnološko znanje i stečena inženjerska iskustva ugradio je u
ocjenu tehnološke postojanosti nekoliko velikih proizvodnih
sustava u Hrvatskoj. Bio je i vrlo aktivan član brojnih stručnih i
znanstvenih društava.
Pokop dr. Darka Skansija bit će u srijedu, na zagrebačkom groblju
Mirogoju, navodi isti izvor.
(Hina) pp/sp sp