ZAGREB, 6. svibnja (Hina) - Nacrt prijedloga zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji je izradilo Ministarstvo rada i socijalne skrbi, želi kroz sustav obveze zapošljavanje osoba s
invaliditetom uključiti invalide u tržište rada.
ZAGREB, 6. svibnja (Hina) - Nacrt prijedloga zakona o
profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s
invaliditetom, koji je izradilo Ministarstvo rada i socijalne
skrbi, želi kroz sustav obveze zapošljavanje osoba s invaliditetom
uključiti invalide u tržište rada. #L#
Obveza poslodavaca da zapošljavaju invalidne osobe u omjeru od dva
posto počela bi se primjenjivati od 2002. godine, a svake iduće
četiri godine povećavala bi se za jedan posto sve dok 2021. godine
svako poduzeće ne bi zapošljavalo šest posto invalida, izjavila je
Hini glasnogovornica Ministarstva rada Andrea Latinović.
Po procjenama Ministarstva rada, u Hrvatskoj danas ima 232.000
osoba s invaliditetom, odnosno oko 7,7 posto radno sposobnog
stanovništva.
Sustavom poticajnih mjera za poslodavce koji zapošljavaju invalide
i novčanim kažnjavanjem onih koji to izbjegavaju pružila bi se
mogućnost invalidima da socijalnu sigurnost osiguraju vlastitim
radom, smatraju predlagači zakona.
Zakonom se također predviđa uvođenje Fonda za profesionalnu
rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih osoba pri javnoj službi
za zapošljavanje. Sličnu praksu primjenjuju Francuska i Njemačka,
koje unatoč mnoštvu socijalnih fondova potiču zapošljavanje osoba
s invaliditetom.
Nacrt prijedloga zakona polazi od pretpostavke da je svaka
invalidna osoba sposobna za neki rad, a ovisno od radnih
sposobnosti i gospodarske isplativosti njihovo zapošljavanje i rad
realiziralo bi se na tržištu rada ili pod posebnim uvjetima, u
zaštitnim radionicama.
Ministarstvo rada očekuje da će se nakon usvajanja zakona povećati
zanimanje za otvaranje zaštitnih radionica, a postupnom
stabilizacijom gospodarstva sve više invalidnih osoba će iz
sustava zaštitnog zapošljavanja prelaziti u opći.
Takva očekivanja temelje se na iskustvima Velike Britanije,
Francuske, Austrije i Portugala koje na tom području postižu dobre
rezultate.
Osim toga, očekuje se veći doprinos javnih službi za zapošljavanje,
službi mirovinskog osiguranja, socijalne skrbi i lokalne uprave i
samouprave kao i Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i
mladeži.
Pored očekivanog zapošljavanja osoba s invaliditetom kod javnih i
privatnih poslodavaca te u zaštitnim radionicama, predviđa se
omogućavanje zapošljavanja u obiteljskom gospodarstvu ili
samozapošljavanje.
Krajem 80-tih u Hrvatskoj je bilo registrirano 39 poduzeća za
profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida s ukupno
7.000 zaposlenih, od čega su polovica bili invalidi.
Danas je preostalo samo još pet takvih poduzeća, ali s izmijenjenom
organizacijskom i vlasničkom strukturom. Za takvo stanje ponajviše
su krive izmjene poreznih zakona 1993. godine, kada su poduzeća za
profesionalnu rehabilitaciju invalida gotovo u cijelosti izgubila
porezne olakšice koje su im pomagale u poslovnom opstanku.
U dva trgovačka društva i tri ustanove koje zapošljavaju
hendikepirane osobe danas je zaposleno oko 900 radnika od čega 460
osoba s invaliditetom.
Predsjednica Sindikata invalida Hrvatske Iva Legradi nada se da će
novim zakonom biti ispravljene socijalne nepravde nanesene
invalidima, koji dosad nisu imali jedan zakon kojim bi se
regulirala sva njihova prava.
(Hina) mp md