NJ 3.V.-TAZ-SPORAZUM ABM

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 3. V. 2001. Prihvatiti nezaštićenost "Predsjednik George W. Bush u međuvremenu je naučio da svijet nije Teksas i da diplomatsko ponašanje može biti korisno. Ali poruka je bila jasna: sporazum ABM iz 1972. proizvod je hladnoga rata i prevladan je tehničkim razvitkom. Treba ga poništiti i nadomjestiti novim 'okvirom'. Međunarodno pravno time bi trebalo osloboditi put proturaketnoj obrani SAD-a. Rusko-američki sporazum ABM uistinu je apsurdno konstruiran. Zabranjuje izgradnju obrambenih sustava protiv dalekometnih balističkih raketa. Ne zabranjuje samo nuklearne rakete nego i sustave koji bi trebali obraniti od takvih napada. Ograničava se tehnologija koja bi možda mogla spasiti živote milijuna ljudi. No ma koliko se sporazum činio apsurdnim, on samo odražava apsurdnost atomske bome i dogme nuklearnog zastrašivanja. Sporazum ABM jedini je međunarodni dokument kojim se nedvosmisleno priznaje da protiv atomskog oružja nije moguća nikakva obrana. Samo ta izjava čini ga toliko važnim. Stoga je lažno polemizirati protiv sporazuma ABM. Ukidanjem sporazuma ABM ne bi nestali ni atomski arsenali niti bi prestalo atomsko zastrašivanje. Istodobno bi politički učinak mogao biti koban. Sporazum ABM doduše je samo formalno dvostrani sporazum između Washingtona i Moskve. No mnoge države koje su odustale od atomskog naoružanja drže ga važnom protuuslugom dviju velikih vojnih sila. Opasnost nije ništa manja ako SAD to ograničavanje naoružavanja ne želi olabaviti jednostrano nego s ruskom vladom. To samo znači da sada obje zemlje zaštitu protiv nuklearnog oružja opet drže mogućom i da više ne žele ograničavati svoje planove naoružavanja. Opasna poruka", zaključuje komentator lista Eric Chauvistre.