AU 2.V.-SN-EUROPLJANI NEMAJU BAŠ VISOKO MIŠLJENJE O EUROPSKOJ UNIJI

AUSTRIJA SALZBURGER NACHRICHTEN 2. V. 2001. Europljani daju lošu svjedodžbu Europskoj uniji "Građani EU-a ustanovama i političarima EU-a ne daju dobru svjedodžbu. S iznimkom Europskoga parlamenta, ni jedna ustanova EU-a ne uživa povjerenja većine građana. To se može razabrati iz rezultata ispitivanja mišljenja objavljenima u tako zvanom 'Eurobarometru' u Bruxellesu početkom tjedna. U ispitivanju krajem prošle godine, 53 posto građana EU-a navelo je da imaju povjerenje u rad Europskoga parlamenta. Time je Europski parlament ona ustanova EU-a koja je građanima najbliža. Na drugomu mjestu u poretku vjerodostojnosti povjerenja nalazi se Europski sud s 47 posto. Tek na trećem mjestu je Povjerenstvo EU-a s 46 posto. Manje od polovice građana EU-a ima povjerenja u tu službu koja postavlja smjernice EU-a i nadzire pridržavanje prava EU-a. Ministarsko vijeće u kojemu vlade država članica odlučuju o smjernicama prošlo je još lošije s 39 posto. Građani EU-a najmanje vjeruju odboru regija. Samo jedna četvrtina ispitanih drži vrijednom povjerenja tu ustanovu u kojoj su zastupljeni austrijski pokrajinski čelnici i koja slovi kao srž 'Europe regija'. Proširenje EU-a prema Eurobarometru zagovara samo 44 posto građana, 35 posto je protiv. U Austriji je skupina zagovaratelja širenja s 32 posto izrazito mala, samo je u Velikoj Britaniji s 31 posto još manja. Naprotiv, skupina izjašnjenih protivnika širenja u Austriji i u Francuskoj je s 50 posto najveća u EU. Većina Austrijanaca po Eurobarometru izričito je protiv pristupa Češke, Poljske, Slovačke i Turske (oko 60 posto), protiv Rumunjske i Bugarske (70 posto) kao i protiv Estonije, Letonije i Litve (55 posto). U Austriji se zagovara samo pristup Mađarske (52 od 36 posto), Švicarske (77 od 14 posto) i Norveške (73 od 17 posto). Zastrašujuće je neznanje o proračunu EU-a koji godišnje dostiže oko 90 milijarda eura. Gotovo trećina ispitanih građana EU-a rekla je da nema pojma o potrošnji sredstava. Također je jedna trećina izjavila da drži kako se većina novca EU-a troši na službenike i zgrade. Po pet posto drži da se većina novca troši za pomoć Trećemu svijetu, odnosno za unaprjeđenje u istočnoj Europi. Zapravo se po 40 posto proračuna EU-a daje za agrarnu politiku i regionalni razvitak, šest posto za druge politike EU-a poput istraživanja ili razmjene učenika. Na birokraciju otpada pet posto, daljnjih pet posto na vanjsku politiku i pomoć u razvitku. Kao najvažnije zadaće politike EU-a slove osiguranje mira u Europi, borba protiv siromaštva, nezaposlenosti, trgovine drogom i organiziranog kriminala kao i zaštita okoliša i zaštita potrošača. Europski se građani najviše boje možebitnog premještanja radnih mjesta u zemlje s nižim proizvodnim troškovima kao i sve većih poteškoća seljaka", izvješćuje novinar lista hkk.