3. SVIBNJA - SVJETSKI DAN SLOBODE MEDIJA

Piše: Darko Vlahović ZAGREB, 29. travnja (Hina) ? Slobodni mediji osnovna su pretpostavka demokracije i gospodarskog razvoja, a novinarima u svim zemljama svijeta mora biti dopušteno pravo na izvještavanje u slobodi i bez straha - poruka je Svjetskog dana slobodnih medija, koji se desetu godinu zaredom obilježava 3. svibnja.#L# Svjetski dan slobode medija, čije su obilježavanje potaknuli afrički novinari na konferenciji UNESCO-a u Namibiji 1991., prilika je da se svjetska javnost i vlade svih zemalja prisjete da borba za slobodu tiska ni izdaleka nije dobivena. Diktatorski režimi u desecima zemalja svijeta još uznemiravaju, napadaju, zatvaraju i ubijaju novinare samo zbog toga što govore i objavljuju istinu. Njihovi se članci cenzuriraju, emisije se zabranjuju, a listovi se zatvaraju samo zato što iznose mišljenja koja su u suprotnosti sa stajalištima njihovih vlada. Prema podacima Svjetske novinske udruge (WAN), u 2000. ubijena su 52 novinara u 26 zemalja svijeta. Najopasnija zemalja za novinare bila je Kolumbija gdje je ubijeno deset novinara, dok ih je u Rusiji ubijeno šest. Više od 70 novinara nalazilo se prošle godine u zatvoru, a preko 200 listova je cenzurirano. Ipak, u posljednjem desetljeću bilo je i ohrabrujućih vijesti za slobodu tiska. Raspad komunističkog bloka početkom devedesetih osigurao je povoljno ozračje za slobodu medija širom svijeta: američka organizacija za praćenje ljudskih prava Freedom House procjenila je da je u posljednjih desetak godina broj zemalja u kojima su mediji barem ?djelomično slobodni? porastao za dvije trećine. U većini zemalja srednje i istočne Europe mediji su brzo iskoristili novostečenu slobodu i preuzeli ulogu neovisnog korektora vlasti. Demokratski izbori i kraj aparthaida u Južnoj Africi 1994. godine doveli su do ukidanja vladine kontrole nad medijima. U Indoneziji i Nigeriji, nove demokratski izabrane civilne vlade vratile su 1999. godine slobodu tiska, što je izazvalo pravu eksploziju novih neovisnih novinskih izdanja. Sličan razvoj događaja primjećen je i nakon demokratskih izbora u Beninu, Tanzaniji i Gani. Formalna uspostava demokracije ipak nije garancija za razvoj snažnih i neovisnih medija. U državama nastalim na području bivšeg Sovjetskog Saveza neovisni mediji se i danas suočavaju s pokušajima vladajućih struktura da na razne načine - uglavnom posredno, ali u nekim zemljama i sasvim otvoreno - kontroliraju protok informacija. Isto tako, slobodni mediji u velikom broju zemalja, osobito u Južnoj Americi i Rusiji, sve se više suočavaju s prijetnjama zločinačkih organizacija, koje često u suradnji s političarima, policijom ili pravosudnim tijelima, svoje aktivnosti prikrivaju ušutkavanjem znatiželjnih novinara. Prije točno deset godina, 3. svibnja 1991., izdavači i novinari iz afričkih zemalja, okupljeni na konferenciji UNESCO-a u glavnom gradu Namibije Windhoeku, sastavili su proglas u kojem su naglasili da su neovisni, pluralistički i slobodni mediji neophodna pretpostavka demokratskog i gospodarskog razvoja. U takozvanoj Deklaraciji iz Windhoeka pozivaju se sve zemlje da osiguraju ustavne garancije za slobodu medija, te se naglašava da je potrebno zabraniti cenzuru i proglasiti je kršenjem osnovnih ljudskih prava. Taj je poziv naišao na razumijevanje - barem u međunarodnim institucijama. Nekoliko mjeseci nakon namibijske konferencije, Opća skupština Ujedinjenih naroda prihvatila je Deklaraciju i 3. svibnja proglasila Svjetskim danom slobode medija. (Hina) dv dh