BUKUREŠT: MEĐUNARODNI SKUP O OKOLIŠU NASTAVLJEN SUMMITOM

piše: Branka Radman, posebna izvjestiteljica Hine iz Bukurešta BUKUREŠT, 30. travnja (Hina) - Međunarodni skup posvećen pitanjima zaštite okoliša i održivog razvoja u Podunavsko-karpatskoj regiji koji je počeo u nedjelju u Bukureštu, nastavljen je u ponedjeljak na najvišoj razini, sastankom na vrhu predsjednika većine zemalja regije, na kojemu sudjeluje i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.#L# Sastanak su otvorili rumunjski predsjednik Ion Iliescu i britanski princ Philip, vojvoda od Edinbourgha, počasni predsjednik Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF). Prvog dana skupa održana je ministarska konferencija, na kojoj je sudjelovao i hrvatski ministar okoliša Božo Kovačević, koja se bavila pitanjima biološke raznolikosti i održiva razvoja, mehanizama suradnja za postizanje održiva razvoja te okoliša i sigurnosti u regiji. Sastanak u Bukureštu okupio je predstavnike 14 zemalja regije, međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija, financijskih institucije i poslovnoga svijeta. To je prvi put da su se na temu zaštite okoliša okupili visoki predstavnici zemalja dunavskoga sliva i karpatske regije, dva područja globalnoga značenja, kad je riječ o očuvanju okoliša i zaštiti prirode. Rijeka Dunav na svom 2.800 kilometara dugom putu prolazi kroz područje srednje i istočne Europe, a u njegovu porječju, u deset zemalja kojima protječe, i u još osam koje spadaju u dunavski bazen, živi 80 milijuna ljudi. Dunav na osobit način tvori sponu među narodima i kulturama tog područja, a biljni i životinjski svijet, duž njegova toka svjedoči o iznimnoj biološkoj raznolikosti, jedinstvnoj u svijetu. Tu su utočište našle brojne ugrožene životinjske vrste, poput orla štikavca, crne rode, jesetre, dalmatinskog pelikana. Samo u delti Dunava, koja se prostire na površini 5.640 četvornih kilometara, od toga 4.470 km na rumunjskim teritoriju, i koja glasi kao najljepša u Europi, živi više od 110 vrsta riba, a u svijetu jedinstvena ornito fauna, ima 280 vrsta ptica, od toga je 10 vrsta zakonom zaštićeno. Dunav je i izvor pitke vode, za oko deset milijuna ljudi. Prema najnovijim istraživanjima Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF), više od 80 posto močvara i poplavnih nizina donjega toka rijeke, uništeno je od početka 20. stoljeća. Pritisak razvoja, gradnja brana, irigacija, otpadne vode, zagađenost i konačno, u novije doba ratne posljedice, predstavljaju prijetnju integritetu dunavskoga eko sustava, što je i razlog pokretanja inicijative o uspostavi "dunavskoga zelenog koridora" u donjem toku rijeke (Bugarska, Rumunjska, Ukrajina, Moldova), kao i programa "zeleni Dunav" WWF-a, u okviru kojega je pokrenuto pet velikih model projekata, kojima se želi promicati održivi ekonomski razvoj. Planinsko područje Karpata jedno je od najbogatijih i najljepših ekoregija u svijetu i predstavlja najveće područje netaknutih šuma u Europi. To je posljednje europsko utočište smeđeg medvjeda, vuka i risa. Nastavljajući se na podunavski bazen, Karpati, kao područje gornjega toke velikih rijeka u regiji, tvore s njime jedinstvenu prirodnu cjelinu. Upravo je stoga, jedan od najvažnijih ciljeva ovog skupa produbiti svijest, o ekološkoj važnosti dunavsko- karpatske regije, te dati potporu, na najvišoj razini, nacionalnim, regionalnim i međunarodnim nastojanjima na zaštiti i održivom korištenju prirodnih resursa regije. Današnji skup trebao bi završiti usvajanjem zajedničke deklaracije, o regionalnoj suradnji u području zaštite okoliša i održiva razvoja u podunavsko-karpatskoj regiji. Usporedno s održavanjem summita održava se i Forum predstavnika poslovnog svijeta i nevladinih organizacija za zaštitu okoliša, zainteresiranih za suradnju u području održivog gospodarskog razvoja, koji uključuje i ekološki aspekt zaštite prirode i očuvanja okoliša. (Hina) br dh