ZAGREB, 27. travnja (Hina) - Svečanom akademijom i izložbom u Učilištu Hrvatske kopnene vojske u Zagrebu obilježena je danas 330. obljetnica pogubljenja bana Petra Zrinskog i kneza Frana Krste Frankopana - 30. travnja 1671. u bečkom
Novom Mestu.
ZAGREB, 27. travnja (Hina) - Svečanom akademijom i izložbom u
Učilištu Hrvatske kopnene vojske u Zagrebu obilježena je danas 330.
obljetnica pogubljenja bana Petra Zrinskog i kneza Frana Krste
Frankopana - 30. travnja 1671. u bečkom Novom Mestu. #L#
Zamjenik zapovjednika učilišta stožerni brigadir Igor Fistonić
istaknuo je da su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan ostavili
Hrvatskoj vojsci snažnu poruku - "ako si snažan tada ćeš imati
prijatelje i saveznike, a ako si slab onda je i tvoja budućnost
neizvjesna".
Zamjenik ravnatelja Instituta za hrvatsku povijest, Milan Kruhek
istaknuo je, da Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan pripadaju
plejadi hrvatskih velikana čiji primjer treba slijediti,
velikanima koji su bili veliki i na riječima i u djelima, a najveće
im je obrana hrvatskog kraljevstva od turskih osvajača. Izvojevali
su trijumfalne vojne pobjede nad daleko brojnijim Osmanlijama, a na
te slavne dane hrvatske povijesti još i danas podsjećaju obrambene
tvrđave i kule koje su izgrađne po njihovom nalogu, rekao je Kruhek.
Posebno je istaknuo njihovu sjajnu pobjedu godine 1663. kod
Jurjevih stijena nadomak ličkog Otočca.
Zrinski (Petar i Nikola) osjetili su da su Turci vojno oslabili i da
je moguće osloboditi okupirane hrvatske krajeve, ali to Beču nije
odgovaralo. Stoga je hrvatsko i ugarsko plemstvo namjeravalo
podignuti bunu, osloboditi se Habsburgovaca i staviti pod
francuski protektorat. Petar Zrinski uzdao se u Francusku, no Luj
XIV mu nije želio pomoći. Bezuspješno se obraćao za pomoć Veneciji i
Poljskoj i budući više nije imao izbora, protiv svog uvjerenja, bio
je prisiljen savezništvo ponuditi Turcima koji su bili neodlučni i
prevrtljivi. Petar Zrinski je shvatio da urota nema izgleda za
uspjeh, pa se odlučio pomiriti s Bečom koji je u međuvremenu doznao
za pregovore s Turcima.
Bečki je dvor protiv Zrinskog i Frankopana poveo sudski postupak u
kojem su osuđeni na smrt, pa su se uputili u Beč tražeći oprost, no
nisu ga dobili. Smaknuti su 30. travnja 1671. odsijecanjem glave.
Kosti su im u zagrebačku katedralu prenesene tek nakon Prvog
svjetskog rata. Na njihovu grobu uklesani su stihovi Frana Krste
Frankopana "Navik on živi ki zgine pošteno".
Prigodnim riječima nazočnima se obratio i glavni vojni vikar Josip
Šantić, a nakon svečane akademije u učilištu je otvorena i izložba
"Život i rad Zrinskog i Frankopana".
(Hina) dm sšh