ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević, sudjelujući danas na okruglom stolu "Što Hrvatska treba napraviti u vezi s genetski modificiranim organizmima (GMO)", istaknuo je kako je
"minimum kojega javnost s pravom traži, informiranost i pravo na izbor hoće li ili neće koristiti proizvode sa genetski modificiranim organizmima".
ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Ministar zaštite okoliša i prostornog
uređenja Božo Kovačević, sudjelujući danas na okruglom stolu "Što
Hrvatska treba napraviti u vezi s genetski modificiranim
organizmima (GMO)", istaknuo je kako je "minimum kojega javnost s
pravom traži, informiranost i pravo na izbor hoće li ili neće
koristiti proizvode sa genetski modificiranim organizmima". #L#
Svi proizvodi koji sadrže genetski modificirane organizme morali
bi biti odgovarajuće obilježeni, a ako još znanstveno nije utvrđeno
njihova štetnost po zdravlje, potrošač to mora znati, rekao je
ministar otvarajući raspravu o genetski modificiranim
organizmima, u kojoj su sudjelovali predstavnici različitih
ministarstava, nevladinih udruga te stručnjaci u tom području.
Hrvatska je među 90 država koje su potpisale Protokol o biološkoj
sigurnosti (tzv. Kartagenski protokol) u sklopu Konvencije o
biološkoj raznolikosti koji regulira prekogranično kretanje
genetski modificiranih organizama na međunarodnoj razini.
Protokolu je cilj očuvati biološku raznolikost i ljudsko zdravlje,
a stupit će na snagu tri mjeseca nakon što ga ratificira 50 država.
Za sada ga je potpisalo 90 država, a ratificirale dvije države.
Ministar zaštite okoliša podsjetio je da je donošenju Protokola
prethodio snažan otpor SAD-a i Kanade, u kojima su se
komercijalizacijom biotehnologije, razvile multimilijarderske
industrije.
Kako drži, u Hrvatskoj ratifikacija tog Protokola ne bi smjela biti
upitna, a nakon ratifikacije uslijediti će ugrađivanje odredbi
Protokola u zakone.
U nacrtu prijedloga novog zakona o zaštiti prirode ugrađene su
temeljne odredbe Protokola, kao što je zabrana ispuštanja
modificiranih živih organizama u okoliš, a postoji i mogućnost
donošenja posebnog zakona o genetski modificiranim organizmima,
rekao je ministar Kovačević.
Agronom Marijan Jošt iznio je pak primjedbe na rad Vladinog
bioetičkog Povjerenstva za genetski modificirane organizme te je
ocijenio kako je ta problematika previše složena da bi se moglo
djelovati samo u okviru jednog ministarstva, a to je Ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva.
Agronom Još istaknuo je i da Hrvatska nema šanse u genetičkom
inženjeringu te da joj je jedina šansa, budući da imamo još dosta
čiste zemlje, u organskoj poljoprivrednoj proizvodnji. Podsjetio
je da se genetičkim inženjeringom prenose geni između različitih
vrsta, i još nisu poznate moguće opasne posljedice toga.
(Hina) bma sp