ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Daytonski sporazum je okončao rat u BiH ali je njegova svrha sada upitna jer ne ispunjava prava Hrvata, zaključak je iznesen na okruglom stolu kojeg je u četvrtak u Zagrebu pod naslovom "Je li Dayton u
BiH" organizirao Savez udruga Hrvata iz Bosne i Hercegovine.
ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Daytonski sporazum je okončao rat u BiH
ali je njegova svrha sada upitna jer ne ispunjava prava Hrvata,
zaključak je iznesen na okruglom stolu kojeg je u četvrtak u Zagrebu
pod naslovom "Je li Dayton u BiH" organizirao Savez udruga Hrvata iz
Bosne i Hercegovine.#L#
Neki potezi međunarodne zajednice u BiH - neustavna izborna pravila
i tzv.'tenkovsko bankarstvo' - usporavaju i onemogućavaju
ostvarivanje prava Hrvata u BiH, ocijenili su sudionici stola.
Bivši predsjednik Vijeća ministara BiH i jedan od članova Hrvatske
samouprave u BiH Martin Raguž istaknuo je da je Daytonski sporazum
donio "ustavni model bez presedana" koji od BiH čini državu s tri
konstitutivna naroda koja su smještena u dva entiteta. Tako su
Hrvati u Federaciji prisiljeni s Bošnjacima-muslimanima
ostvarivati suživot i svoja prava, zaključio je Raguž.
Kao član Hrvatske samouprave kazao je da je to tijelo spremno na
dijalog sa svima koji su zainteresirani ako će se ozbiljno ići na
reviziju ustava kako bi se Hrvatima omogućila prava koja im
pripadaju.
Kao i ostali govornici na okruglom stolu osudio je politiku
službenog Zagreba koji nije "pravodobno reagirao na zbivanja u BiH,
iako mu je to kao jednom od potpisnika Daytona obveza".
O povratku prognanih i raseljenih, posebnom problemu Hrvata u BiH,
govorili su biskup banjalučki Franjo Komarica, Marko Babić iz
Leksikografskog zavoda Zagreb i Dražen Živić iz Instituta
društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba.
Prema Komaričnim riječima, na banjalučko se područje vratilo samo
nešto manje od 4.000 Hrvata, što je premalo u odnosu na Srbe i
Muslimane.
Dvoličnost vodećih hrvatskih političara, nezainteresiranost
međunarodne zajednice koja u BiH djeluje protiv prava Hrvata i
nedostatak intelektualaca koji bi se prihvatili vođenja i
rješavanja problema Hrvata u Bosni i Hercegovini doveli su do toga
da se nastavlja egzodus Hrvata, ukidaju im se prava i da se ne oni ne
mogu i ne žele vratiti, rekao je Komarica.
Živić je istaknuo kako je rat odnio velik broj života u BiH (oko
300.000), a da je raseljenih i prognanih bilo oko dva 2 milijuna. Od
Hrvata, kojih je prije rata bilo nešto više od 750.000, oko 30.000
je poginulo, a oko 400.000 se moralo raseliti, iznio je podatke
Živić.
Ti ogromni gubici nisu se uspjeli nadoknaditi nakon rata i
demografska budućnost Hrvata u BiH je neizvjesna, istakno je Živić.
Prema njemu, proces povratka Hrvata je spor, a njihov ostanak u BiH
ovisi o brojnim čimbenicima od kojih je onaj politički najvažniji.
Babić je ocijenio kako je Bosanska Posavina "najbolji primjer loše
politike prijašnje vlasti u Zagrebu prema Hrvatima u BiH".
Daytonski je sporazum, kako je ocijenio, "sinonim nagrađivanja
Srba". Oni su tim sporazumom dobili gotovo 76 posto teritorija
(zajedno s arbitražom Brčkog) Bosanske Posavine, što je mnogo manje
od onoga što su imali prije rata.
Babić smatra da se Bosanska Posavina mora izdvojiti iz okvira
'Daytonske RS' da bi opstala i da bi je se trebalo kantonski
urediti.
Biskup Mostarsko-duvanjski Ratko Perić istaknuo je kako je
"međunarodna zajednica u BiH od početka demonstrirala silu u BiH" i
kako je pokazivala da je "moćna mijenjati (Daytonski) sporazum i
pritom tvrditi da ga nije promijenila".
Kako on ističe Hrvati u BiH traže ostvarenja svojih prava, sloboda i
obveza.
Što se tiče gospodarske suradnje između RH i BiH to je jedan od
razloga zašto službeni Zagreb brine o Hrvatima u Bosni i
Hercegovini, smatra Pero Jurković s Ekonomskog fakulteta u
Zagrebu.
Gospodarska suradnja između RH i BiH vrlo je složena, kazao je
Jurković, jer o njoj ovisi opstanak jednog naroda u BiH.
Politika je prethodnica gospodarstva, ali kako politika prolazi
kroz krizu, rekao je Jurković, onda i gospodarstvo prolazi kroz
krizu.
(Hina) bis sl