HR-HRVATSKA-POLJSKA-Politika SLUŽBENI POSJET KWASNIEWSKOG NASTAVAK DOBRIH ODNOSA S POLJSKOM piše: Damir MuštovićZAGREB, 26. travnja (Hina) - Poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski u petak stiže u trodnevni službeni posjet
Hrvatskoj koji bi trebao pridonijeti učvršćivanju ionako dobrih političkih odnosa između dviju zemalja, ali i dati novi zamah jačanju gospodarskih veza.
piše: Damir Muštović
ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Poljski predsjednik Aleksander
Kwasniewski u petak stiže u trodnevni službeni posjet Hrvatskoj
koji bi trebao pridonijeti učvršćivanju ionako dobrih političkih
odnosa između dviju zemalja, ali i dati novi zamah jačanju
gospodarskih veza.#L#
Poljski će predsjednik u Hrvatskoj (Zagrebu i Dubrovniku) boraviti
u društvu supruge, a tijekom posjeta susrest će se sa svim najvišim
dužnosnicima vlasti u Hrvatskoj - predsjednikom Republike
Stjepanom Mesićem, predsjednikom Vlade Ivicom Račanom i čelništvom
Hrvatskog sabora.
Krajem lipnja prošle godine u Varšavi je u dvodnevnom radnom
posjetu boravio predsjednik Mesić, a u veljači je glavni grad
Poljske posjetilo izaslanstvo hrvatske Vlade na čelu s premijerom
Račanom.
Učestali susreti na najvišoj razini u posljednjih godinu dana
svjedoče o iznimno dobrim političkim odnosima između Hrvatske i
Poljske, među kojima nema otvorenih pitanja i koje dijele politička
gledišta oko stanja u jugoistočnoj Europi.
Poljska, kao punopravna članica NATO-a i zemlja koja će među prvima
postati članicom EU, Hrvatskoj najviše može pomoći prenošenjem
svojih iskustava i pružanjem potpore na putu prema euroatlantskim
integracijama, pa je to stožerna politička tema u svim susretima.
No, unatoč brojnim postignutim sporazumima - posljednji je onaj o
pomorskom prijevozu, potpisan za Račanova posjeta, idilične
političke odnose ni izdaleka ne prate gospodarski, pa se u
posljednje vrijeme na obje strane ulažu veliki napori za
poboljšanjem gospodarske i trgovinske suradnje.
Poljska je sa svojih 40 milijuna stanovnika potencijalno vrlo
značajno tržište za svakoga, što potvrđuje podatak da je 1999. od
ukupno 23 milijarde dolara stranih ulaganja u zemlje srednje i
istočne Europe na Poljsku otpalo uvjerljivo najviše - 7,5
milijardi, dok je Hrvatska bila peta, ali s tek 1,3 milijarde
ulaganja.
Hrvatska je, međutim, vrlo slabo predstavljena na tom tržištu, o
čemu je govorio i predsjednik Mesić nakon posjeta u lipnju.
"Naše se privrede ne isključuju i možemo učiniti mnogo više nego
dosad, ali nismo bili dovoljno predstavljeni u Poljskoj", rekao je
tada Mesić.
Značajniji koraci u izmjeni takvog stanja bila su otvaranje
Podravkine tvornice u listopadu u poljskom gradu Kostrzyinu, uz
nazočnost predsjednika Mesića, i novog pogona i upravne zgrade
Plive koje je u veljači u Krakowu u rad pustio premijer Račan.
"Pliva i Podravka već su prisutne na tamošnjem tržištu i nadam se
još boljoj gospodarskoj suradnji jer građani Poljske pokazuju
velik interes za hrvatske proizvode", rekao je u kolovozu Mesić
Osim prehrambenih proizvoda i lijekova, koji su navažniji hrvatski
izvozni adut na poljskom tržištu, iznimno veliko zanimanje i još
veći prostor za napredak postoji u području turizma.
"Nužno je bitno pojačati turističku promidžbu u Poljskoj, jer
njezini stanovnici, kad razmišljaju o moru, uvažavaju jedino
Jadran", rekao je Stjepan Mesić u lipnju, a njegove je riječi
osnažio i Kwasniewski koji mjesec poslije, ustvrdivši da su
"Poljaci prije rado dolazili u Hrvatsku i sad bi bilo potrebno
angažirati se na vraćanju gostiju koji su ranije dolazili i
privlačenju novih".
Ako je vjerovati podacima poljskog ministarstva vanjskih poslova,
pomak je već ostvaren, jer je državni tajnik tog ministarstva
Andrzej Ananicz izjavio kako je prošle godine u Hrvatskoj boravilo
četvrt milijuna Poljaka, a jedan od njih bio je i poljski ministar
gospodarstva, zadužen i za turističku zajednicu, Tadeusz Donocik,
koji je godišnji odmor proveo u Dubrovniku.
Tijekom predstojećeg posjeta Aleksandra Kwasniewskog Hrvatskoj
bilo je najavljeno i parafiranje Sporazuma o slobodnoj trgovini,
koji će uvelike olakšati gospodarsku suradnju između dviju
zemalja, no to se ipak neće dogoditi iz, kako se doznaje iz izvora
pri hrvatskoj vladi, tehničkih razloga.
Sam sporazum nije sporan i dogovoren je u potpunosti, ali su
posljednje konzultacije završene prekasno da bi se sporazum stigao
pripremiti za ovaj posjet, pa će biti potpisan nekom drugom
prigodom, rekao je za Hinu isti izvor.
(Hina) dam dh