RFE 24. IV. REVITALIZACIJA RELIGIJE MEĐU HRVATSKOM POPULACIJOM

RADIO SLOBPDNA EUROPA - RFE 24. IV. 2001. S. Vrcan: revitalizacija religije u Hrvatskoj je među najizraženijim u postkomunističkim zemljama. Sa sociologom Srđanom Vrcanom razgovarala Karmela Devčić. - Uspoređujući podatke od 1986. do konca 1999. godine govorite o društvu koje je doživjelo velike promjene, o povratku Crkve u javni život i povratku ljudi u crkve. Kako tumačite ulogu koju je Katolička crkva dobila u suvremenom hrvatskom društvu? = To je bio cilj dvostruke politike i dvostrukih političkih strategija. Cilj političke strategije hrvatske vlasti ili, ono kako bi se reklo, mainstream, glavne struje hrvatske politike devedesetih godina, bio je maksimalna politička mobilizacija religijskih resursa, smisla, tradicija, simbolizma i tako dalje. Drugo je bila strategija vrhova Katoličke crkve u Hrvatskoj, da se na plimnom valu politizacije hrvatskog društva, kako se ona dogodila u 1990. godini, osigura i maksimalna promjena društvenog položaja i društvene pozicije religije i Crkve u Hrvatskoj. - Slična su istraživanja rađena i u drugim tranzicijskim zemljama. Možete li usporediti rezultate? - = Učinjeno je veliko istraživanje o kojem su izvijestili mađarski sociolog Miklos Tomka i jedan austrijski sociolog Sulever, koje daje podatke o tome kakve su se promjene u pogledu religije dogodile u devet postkomunističkih zemalja u središnjoj i istočnoj Europi. Postoje velike razlike u onome što se dogodilo u zadnjih 10 godina u tom prostoru, razlike između, recimo, zemalja po kojima je ta revitalizacija religije i desekularizacija društvenog života najdalje otišla. Na vrhu te liste su Letonija, Hrvatska i Poljska. Na dnu liste su Češka, Mađarska i Slovenija. Sada se postavlja pitanje - zbog čega je revitalizacija religije i desekularizacija života u Hrvatskoj daleko izrazitija nego što je to u susjednoj Sloveniji i u susjednoj Njemačkoj i u susjednoj Mađarskoj ili u susjednoj nedalekoj Češkoj, a sve tri zemlje su prošle kroz ono što se zove komunistički režim? - Kako Vi tumačite te razlike? = U temeljima tih razlika leže političke okolnosti i političke prilike. Dakle, ne radi se jednostavno o tome da su Hrvati otkrili da su uvijek bili veći katolici od Slovenaca, nego se radi o tome da su političke prilike u Hrvatskoj, utječući na politizaciju religije, zapravo omogućile i dale snažan poticaj i revitalizaciji religije. Dakle da se revitalizacija religije nije izvršila isključivo na temelju čistih religijskih motivacija, nego na temelju političkih motivacija i u političke svrhe. - Prije dvije godine napravili ste istraživanje među Hrvatima katolicima i Bošnjacima muslimanima u Bosni i Hercegovini. Tragali ste za sličnostima i razlikama. Do čega ste tamo došli? = Najvažnije razlike tamo su najvjerojatnije one razlike koje zapravo najviše šokiraju. Prvo, da su katolici Hrvati daleko homogenija i politički homogena skupina, dok su muslimani Bošnjaci daleko više pluralistička skupina, u kojoj postoji više dubljih razlika u različitim načinima mišljenja, prije svega političkim, nego što se to događa kod Hrvata. Bilo je anketirano gotovo 3.000 ispitanika, 1.000 katolika i skoro 2.000 muslimana. Tuđman kod hrvatske katoličke populacije u Bosni uvijek ima daleko veći rejting nego što je ikad imao Izetbegović. Izetbegović je u bošnjačkoj muslimanskoj populaciji bio osoba koja nije imala, barem u trenutku kada se radilo istraživanje, takvu potporu kakvu je imao Tuđman. Druga razlika je što je bošnjačko-muslimanska populacija, koja bi po definiciji trebala biti okrenuta prema Istoku, prema Islamu, a zatvorena prema Zapadu, više otvorena prema Zapadu nego što je katolička - hrvatska. Daleko više Hrvata katolika u Bosni u takozvanom 'Zapadu' prepoznaje svog potencijalnog neprijatelja. Bošnjačka muslimanska populacija je daleko više otvorenija u ovom smislu prema drugima, nego što je hrvatska katolička populacija u Bosni otvorena prema drugima, bez obzira radi li se o Srbima, o Albancima i tako dalje. - Dobivene rezultate djelimice objašnjavate snažnim utjecajem HDZ- a u Hercegovini, ali ipak kažete da su rezultati šokantni. Znači li to da ste i sami bili iznenađeni onim što ste dobili? = Znajući činjenicu da je u uzorku veći dio hrvatske populacije iz zapadne Hercegovine, mene to onda nije tako iznenadilo. (RFE)