RFE 23. IV. PREBIJANJE AMERIČKOEUROPSKIH INTERESA PREKO BALKANSKIH LEĐA

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 23. IV. 2001. Balkan je samo kusur europsko-američkih odnosa Za vrijeme 'hladnog rata' bilo je lakše. Međutim nakon pada Berlinskog zida pala je, iako još ne konačno, i stara formula odnosa Europe i Amerike: na jednoj strani - NATO, jedinstveni euroatlantski sigurnosni interes, na drugoj - zakleti neprijatelj Sovjetski Savez i sateliti. Prirodno da je Amerika kao jedina supersila s ove strane Urala, bila zaštitnica europske stabilnosti. Tako se to vuče sve do danas, a tako se prelamalo i kroz Balkan. Od početka devedesetih pa do isteka mandata Clintonove administracije Europa je - nejedinstvena i neodlučna - svjesno ili nesvjesno zvala Sjedinjene Države da presijeca balkanske čvorove. Bushova administracija najavljuje okretanje leđa Europi i njenim teškoćama i skretanje prema Zapadu - prije svega Kini. Europljanima poručuje da moraju preuzeti europske terete - od kojih je balkanski svakako najteži - na svoja leđa. Europa, istini za volju, i sama preuzima sličnu inicijativu - i političku, i ekonomsku, i sigurnosnu. Jedinstvena valuta - iako još šepa - već je tu, europske sigurnosne snage 2003. bit će operativno spremne. Što veliki američki brat istovremeno pozdravlja, ali i čega se boji. Kako će ovo osamostaljivanje Europe od Amerike teći? Kako će se odraziti na ionako nestabilni Balkan i koji bi još svjetski igrači mogli utjecati na prilike u regiji? O tome je razgovarala Branka Trivić s čelnikom ugledne američke privatne analitičke agencije STRATFOR Georgeom Friedmanom i stručnjakom za obranu poznatog britanskog časopisa Jane's Defence Weekly Paulom Beaverom. George Friedman najprije je analizirao teški izbor koji stoji pred Georgeom Bushom: FRIEDMAN: Bushova administracija trenutno ima dvojbe. S jedne strane, nema sumnje u to da bi se silno željela konačno povući s Balkana. S druge strane, Sjedinjene Države su već u regiji, tako da imaju odgovornost prema europskim saveznicima. Ako Bush bude odlučio naglo povući američke snage, doći će do nategnutih odnosa unutar NATO-a, a NATO Americi i te kako može trebati upravo sada kada se pogoršavaju odnosi s Rusima. Ako pak tamo ostanemo, to će nam donijeti neke ozbiljne političke i vojne teškoće. Bushov tim, dakle, ima ozbiljan problem. Geopolitička situacija je više nego jasna: treba otići s Balkana, ali politički aspekt problema nije tako jednostavan: kako se povući a pri tom ne dovesti do nesloge u redovima NATO-a? U sljedećim mjesecima može se očekivati da će Bush donijeti odluku o tome i vjerojatno je da ta odluka neće biti potpuno zadovoljavajuća. Vjerojatno ćemo u regiji jednom nogom ostati, a drugom izaći. Postrojbe mogu ostati tamo, ali mi nećemo biti sretni zbog toga. U konačnici, kaže Friedman, Bush će vjerojatno poručiti Europljanima sljedeće: FRIEDMAN: Balkan je, konačno, vaš problem i vi ga morate riješiti. Europljani će vjerojatno kazati: 'Da, ali to ni izbliza nije bio takav problem dok Clintonova administracija nije odlučila početi rat. Dakle, vi ste počeli rat'. Međutim, sve nije vezano uz balkansko pitanje. To je problem internih odnosa među članicama NATO-a, preciznije - problem odnosa Sjedinjenih Američkih Država i Europe u sljedećem desetljeću. Tu se samo može postaviti pitanje koliko će osjetljivosti Sjedinjene Države pokazati za stajališta Europe kada je u pitanju Balkan. Hoće li američka politika odraziti europsku politiku prema toj regiji ili će slijediti temeljne američke interese - što bi značilo povući se i teškoće prepustiti drugima. Meni se čini da bi Bush bio najsretniji da se povuče, ali odnosi s europskim saveznicima i zajednička misija s njima u regiji vrlo su zakomplicirale američko povlačenje. Dakle, neće biti lako riješiti napetost između onog što Bush želi da učini i što može učiniti. Što o kontradikcijama u odnosu Europa-Amerika kada je u pitanju Balkan, ali i cjelovita sigurnost Europe kažu europski stručnjaci? Paul Beaver, ugledni britanski ekspert iz Jane's Defence Weekly priznaje da su na početku jugoslavenske krize početkom devedesetih Europljani, a naročito Nijemci, oklijevali oslanjajući se na Ameriku, a zbog čega je dugo vladao kaos koji nitko nije mogao kontrolirati. Stanje je, sada, kaže, potpuno drugačije, pa je razumljiva želja predsjednika Busha da cijelu balkansku priču prepusti Europljanima. BEAVER: To je sada problem koji Europljani moraju riješiti. Europa ima političke, ekonomske i sigurnosne kapacitete za to. Konačno, naš cilj je da Hrvatska, Srbija, Makedonija, Albanija postanu dio velike Europe, Europske unije. Dakle morat ćemo učiniti sve da balkanskim narodima pomognemo završiti s balkanskom logikom neprekidne osvete. Mislim da Europljani zato što nisu kontrolirali stanje na početku krize i ratova, sada moraju uložiti goleme napore da izađu iz stanja koje su u velikoj mjeri definirali Amerikanci. Europljani na Bushovu želju da se povuče odgovaraju argumentom da Amerikanci jedini imaju istinski utjecaj na Balkanu. Uz ovo, kažu, i da nije u redu poslije tako intenzivne američke intervencije u regiji okrenuti leđa i otići. Smatraju da su Amerikanci mnogo doprinijeli da regija bude ovako nestabilna i da Bush mora preuzeti vlastito nasljeđe. FRIEDMAN: Da, ali protuargument Bushove administracije je sljedeći: Amerikanci imaju najviše utjecaja u regiji zato što su Europljani vrlo sustavno stvarali stanje u kojem nemaju odlučnijeg utjecaja. Jednostavno su političku i vojnu odgovornost prebacili na leđa Sjedinjenih Država. Dakle, Bush će reći: 'Da, mi jedini imamo utjecaj, ali to se mora promijeniti. Vi - Englezi, Francuzi i osobito Nijemci, morate izgraditi odgovornost i mehanizme kontrole'. Ovakav dijalog je, uostalom, star već nekoliko desetljeća. Sjedinjene Države su svo vrijeme podvlačile da Europa mora preuzeti više odgovornosti za svoj politički razvoj i sigurnost, a Europljani su, na drugoj strani, držali da je Amerika u zadnjoj instanci garancija europske stabilnosti. Balkansko pitanje koje je u izvjesnom smislu periferno pitanje, vraća nas na ovaj temeljni problem koji imamo od kraja II. svjetskog rata: Tko je odgovoran za europsku sigurnost. Ova administracija je došla na vlast s namjerom da tu jednadžbu čuvara europske sigurnosti promijeni. Drugim riječima, ne radi se o Balkanu nego o našim odnosima s Europom, Rusijom i tako dalje. U Europi se, čini se, i dalje drži da Amerikanci trebaju ostati na Balkanu. Paul Beaver je svjestan da Europa treba preuzeti svoju kuću i sva svoja dvorišta, ali upozorava da Stari kontinent još nije spreman. BEAVER: Kad se Amerika počne okretati sebi, a to će sigurno činiti i s obzirom na ekonomsku stanje i s obzirom na činjenicu da Busha ne zanima Europa već Azija - da je on predsjednik koji gleda prema Zapadu, a ne Istoku - mislim da hoćemo. (RFE)