AT-YU-IZBORI-Izbori AU 23.IV.-APA- OTVARA LI CRNA GORA SEZONU NOVIH NEZAVISNIH DRŽAVA AUSTRIJAAPA23. IV. 2001.Neovisnost Crne Gore mogla bi izazvati učinak domina"Iako nedjeljno glasovanje za vladin savez 'Pobjeda je Crne Gore' nije
ispao baš jednoznačno kako su ispitivanja mišljenja proricala uoči parlamentarnih izbora, jedno je sigurno: možebitna neovisnost manje jugoslavenske republike postavila bi međunarodnu zajednicu pred dvojbu. Poslije promjene vlasti u Beogradu, 'problem Crne Gore' rado bi stavila ad acta. Činjenica što predsjednik Milo Đukanović ipak ustraje u želji za neovisnošću, hrani strah od učinka domina i nove destabilizacije balkanske regije.Odvajanje manje republike iz zajedničke države sa Srbijom, što bi bilo jednako raspadu Jugoslavije, moglo imati znatan učinak. Tako bi kosovski Albanci mogli potvrditi svoj zahtjev za samostalnošću i još ga ustrajnije zastupati. Pogotovo što je krizna pokrajina pod upravom međunarodne zajednice na temelju rezolucije UN-a 1244 i dalje dio Jugoslavije. Ako Jugoslavija uistinu nestane sa zemljovida, status krizne pokrajine trebalo bi iznova odrediti. No to nije sve, Hrvati u Bosni i Hercegovini, Albanci u Makedoniji, Muslimani na Sandžaku kao i separatisti u Vojvodini mogli bi u
AUSTRIJA
APA
23. IV. 2001.
Neovisnost Crne Gore mogla bi izazvati učinak domina
"Iako nedjeljno glasovanje za vladin savez 'Pobjeda je Crne Gore'
nije ispao baš jednoznačno kako su ispitivanja mišljenja proricala
uoči parlamentarnih izbora, jedno je sigurno: možebitna neovisnost
manje jugoslavenske republike postavila bi međunarodnu zajednicu
pred dvojbu. Poslije promjene vlasti u Beogradu, 'problem Crne
Gore' rado bi stavila ad acta. Činjenica što predsjednik Milo
Đukanović ipak ustraje u želji za neovisnošću, hrani strah od
učinka domina i nove destabilizacije balkanske regije.
Odvajanje manje republike iz zajedničke države sa Srbijom, što bi
bilo jednako raspadu Jugoslavije, moglo imati znatan učinak. Tako
bi kosovski Albanci mogli potvrditi svoj zahtjev za samostalnošću i
još ga ustrajnije zastupati. Pogotovo što je krizna pokrajina pod
upravom međunarodne zajednice na temelju rezolucije UN-a 1244 i
dalje dio Jugoslavije. Ako Jugoslavija uistinu nestane sa
zemljovida, status krizne pokrajine trebalo bi iznova odrediti. No
to nije sve, Hrvati u Bosni i Hercegovini, Albanci u Makedoniji,
Muslimani na Sandžaku kao i separatisti u Vojvodini mogli bi u
vrtlogu Crne Gore pojačati svoje pozive za neovisnošću.
Novo jugoslavensko vodstvo ima velikih prigovora protiv
neovisnosti Crne Gore i iz drugih razloga. Iako se djelomična
republika ionako već jako emancipirala, primjerice uvela vlastite
carine i sve do zajedničke vojske već izgradila samostalne
institucije, Srbija više ne bi imala pristup moru. U lukama Crne
Gore razmještena je jugoslavenska mornarica, a osim toga je njihovo
značenje za trgovinu a time i za gospodarski razvitak zemlje
golemo.
Osim toga odvajanje Crne Gore pokrenulo bi i srpsku unutarnju
politiku. Kad Jugoslavija ne bi opstala, i nositelj nade Zapada
Vojislav Koštunica jednim bi udarcem postao nezaposlen.
Jugoslavenski bi predsjednik kao i drugi čelnici izgubio svoju
dužnost, srpski bi državni slog zajedno s ustavom trebalo iz
temelja obnoviti. Pri tomu bi se unutar vladinoga saveza DOS
(Demokratska oporba Srbije) pojačale napetosti između Koštunice i
srpskog predsjednika vlade Zorana Đinđića.
Glasovanje od nedjelje moglo bi i u samoj Crnoj Gori izazvati
nemirne odnose. Đukanović je doduše unaprijed računao da će
zagovaratelji državne samostalnosti sa šest mjesta Liberalnog
saveza Crne Gore i tri mandata manjih albanskih stranaka u
parlamentu imati 44 od 77 mjesta. Ipak se i oporbeni savez 'Zajedno
za Jugoslaviju' drži potvrđenim tijesnom razlikom prema 'Pobjeda
je Crne Gore'.
Stanje nipošto nije jednoznačno. Ako Đukanović u možebitnom
referendumu uistinu dobije jasnu većinu za suverenost, to bi u
parlamentu morala potvrditi dvotrećinska većina. A za to bi pak
predsjednik bio upućen na potporu oporbe."