FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AU 23.IV.-APA- OTVARA LI CRNA GORA SEZONU NOVIH NEZAVISNIH DRŽAVA

AT-YU-IZBORI-Izbori AU 23.IV.-APA- OTVARA LI CRNA GORA SEZONU NOVIH NEZAVISNIH DRŽAVA AUSTRIJAAPA23. IV. 2001.Neovisnost Crne Gore mogla bi izazvati učinak domina"Iako nedjeljno glasovanje za vladin savez 'Pobjeda je Crne Gore' nije ispao baš jednoznačno kako su ispitivanja mišljenja proricala uoči parlamentarnih izbora, jedno je sigurno: možebitna neovisnost manje jugoslavenske republike postavila bi međunarodnu zajednicu pred dvojbu. Poslije promjene vlasti u Beogradu, 'problem Crne Gore' rado bi stavila ad acta. Činjenica što predsjednik Milo Đukanović ipak ustraje u želji za neovisnošću, hrani strah od učinka domina i nove destabilizacije balkanske regije.Odvajanje manje republike iz zajedničke države sa Srbijom, što bi bilo jednako raspadu Jugoslavije, moglo imati znatan učinak. Tako bi kosovski Albanci mogli potvrditi svoj zahtjev za samostalnošću i još ga ustrajnije zastupati. Pogotovo što je krizna pokrajina pod upravom međunarodne zajednice na temelju rezolucije UN-a 1244 i dalje dio Jugoslavije. Ako Jugoslavija uistinu nestane sa zemljovida, status krizne pokrajine trebalo bi iznova odrediti. No to nije sve, Hrvati u Bosni i Hercegovini, Albanci u Makedoniji, Muslimani na Sandžaku kao i separatisti u Vojvodini mogli bi u
AUSTRIJA APA 23. IV. 2001. Neovisnost Crne Gore mogla bi izazvati učinak domina "Iako nedjeljno glasovanje za vladin savez 'Pobjeda je Crne Gore' nije ispao baš jednoznačno kako su ispitivanja mišljenja proricala uoči parlamentarnih izbora, jedno je sigurno: možebitna neovisnost manje jugoslavenske republike postavila bi međunarodnu zajednicu pred dvojbu. Poslije promjene vlasti u Beogradu, 'problem Crne Gore' rado bi stavila ad acta. Činjenica što predsjednik Milo Đukanović ipak ustraje u želji za neovisnošću, hrani strah od učinka domina i nove destabilizacije balkanske regije. Odvajanje manje republike iz zajedničke države sa Srbijom, što bi bilo jednako raspadu Jugoslavije, moglo imati znatan učinak. Tako bi kosovski Albanci mogli potvrditi svoj zahtjev za samostalnošću i još ga ustrajnije zastupati. Pogotovo što je krizna pokrajina pod upravom međunarodne zajednice na temelju rezolucije UN-a 1244 i dalje dio Jugoslavije. Ako Jugoslavija uistinu nestane sa zemljovida, status krizne pokrajine trebalo bi iznova odrediti. No to nije sve, Hrvati u Bosni i Hercegovini, Albanci u Makedoniji, Muslimani na Sandžaku kao i separatisti u Vojvodini mogli bi u vrtlogu Crne Gore pojačati svoje pozive za neovisnošću. Novo jugoslavensko vodstvo ima velikih prigovora protiv neovisnosti Crne Gore i iz drugih razloga. Iako se djelomična republika ionako već jako emancipirala, primjerice uvela vlastite carine i sve do zajedničke vojske već izgradila samostalne institucije, Srbija više ne bi imala pristup moru. U lukama Crne Gore razmještena je jugoslavenska mornarica, a osim toga je njihovo značenje za trgovinu a time i za gospodarski razvitak zemlje golemo. Osim toga odvajanje Crne Gore pokrenulo bi i srpsku unutarnju politiku. Kad Jugoslavija ne bi opstala, i nositelj nade Zapada Vojislav Koštunica jednim bi udarcem postao nezaposlen. Jugoslavenski bi predsjednik kao i drugi čelnici izgubio svoju dužnost, srpski bi državni slog zajedno s ustavom trebalo iz temelja obnoviti. Pri tomu bi se unutar vladinoga saveza DOS (Demokratska oporba Srbije) pojačale napetosti između Koštunice i srpskog predsjednika vlade Zorana Đinđića. Glasovanje od nedjelje moglo bi i u samoj Crnoj Gori izazvati nemirne odnose. Đukanović je doduše unaprijed računao da će zagovaratelji državne samostalnosti sa šest mjesta Liberalnog saveza Crne Gore i tri mandata manjih albanskih stranaka u parlamentu imati 44 od 77 mjesta. Ipak se i oporbeni savez 'Zajedno za Jugoslaviju' drži potvrđenim tijesnom razlikom prema 'Pobjeda je Crne Gore'. Stanje nipošto nije jednoznačno. Ako Đukanović u možebitnom referendumu uistinu dobije jasnu većinu za suverenost, to bi u parlamentu morala potvrditi dvotrećinska većina. A za to bi pak predsjednik bio upućen na potporu oporbe."

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙