VB-21.IV.REUTERS- DOSELJENI SRBI 'OKUPIRALI' CRNOGORSKU OBALU

VELIKA BRITANIJA REUTERS 21. IV. 2001. Projugoslavenski osjećaji opstaju na crnogorskoj obali "Prije jednog desetljeća s brda iznad ovog starog venecijanskog obalnog grada pucnjava topova najavila je raspad Jugoslavije. Sada je on utočište ljudi željnih očuvati posljednji ostatak federacije. Crna Gora, posljednji srpski partner u ostatku Jugoslavije, održava zastupničke izbore u nedjelju i predsjednik Milo Đukanović računa na pobjedu i mandat za raspisivanje refernduma o neovisnosti. (...) No u Herceg Novom, gradu od 50.000 stanovnika na crnogorskoj jadranskoj obali, većina upitanih ljudi uoči izbora kazala je da Jugoslaviju vrijedi očuvati, posebice nakon pada diktatorskog Miloševića. (...) 1991. jugoslavenska vojska, kojom je upravljao Milošević, granatirala je obližnju Hrvatsku s brdovitog poluotoka koji zatvara zaljev Herceg Novog, nakon što je ta republika proglasila neovisnost, označavajući tako raspad federacije šest republika. Herceg Novi, sa svojim velikim vojni i mornaričkim postrojenjima, bio je odskočna daska za federalne snage koje su prodrle 30 kilometara uz obalu kako bi uništile hrvatski obzidani obalni renesansni grad Dubrovnik. Hrvatska je izdržala nalet i jugoslavenske snage povukle su se 1992. u Crnu Goru. Granica je zatvorena, i Herceg Novi je, nekada biser na turističkom potezu dugom stotinama kilometara duž Jadrana, pao u izolaciju. Današnji nepopustljivi projugoslavenski osjećaj u Herceg Novom djelomice postoje radi velikog broja aktivnog i umirovljenog vojnog osoblja, doseljenika iz Srbije i ogorčenih srpskih izbjeglica iz ratova za neovisnost u Hrvatskoj i Bosni.(...) 'Kada su Hrvati i (bosanski) muslimani napustili Jugoslaviju to je bilo prirodno jer su oni bili drugi narod', kaže Jovan Strojić, umirovljeni vojni časnik (...). 'No naše su duše bliske Srbiji. I Crna Gora je premala da preživi samostalno osim uz veliku stranu pomoć', kaže Strojić, čija je mirovina 315 njemačkih maraka mjesečno, što je tipično ovdašnje siromaštvo nastalo radi rata. 'Moramo biti vezani uz mnogo veće gospodarstvo kako bi se mogli odgovarajuće razvijati', kazao je. (...)", piše Mark Heinrich.