POSLOVNI PREGLED BROJ 205

POSLOVNI PREGLED broj 205 14. - 20. travnja 2001. SADRŽAJ: ? VLADA: LIJEKOVI BI USKORO MOGLI POJEFTINITI 2 ? MINISTRICA TURIZMA O PERSPEKTIVAMA HRVATSKOG TURIZMA 2 ? MINISTAR TUŠEK NA PROMOTIVNOJ VOŽNJI PULA-TRST 2 ? INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA 4,6 POSTO 2 ? SMANJENJE BROJA ZAPOSLENIH I U VELJAČI 3 ? INDEKS POSLOVNE OPTIMISTIČNOSTI U TRAVNJU PAO NA 47,6 3 ? U HRVATSKOJ U VELJAČI 192.737 PRAVNIH OSOBA 3 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 3 ? INA ULAŽE 25 MILIJUNA DOLARA U SISAČKU RAFINERIJU 5 ? AGROKOR PLANIRA INTENZIVIRATI ULAGANJA U BIH 5 ? RADNICI PIK-A VRBOVEC NE ODRIČU SE SVOJIH POTRAŽIVANJA 5 ? VELIKI INTERES ZA PŠENICU IZ ROBNIH ZALIHA 5 ? UGOVORENI POSLOVI TVORNICE BEZALKOHOLNIH PIĆA "NOVAK" I LJUBLJANSKE KOLINSKE 5 ? KONČAR POTPISAO UGOVOR O OBNOVI 6 HIDROELEKTRANA U MAKEDONIJI 6 ? TDR KUPIO 24,3 POSTO DIONICA VRSARSKE ANITE 6 ? RAST CIJENA GORIVA "TJERA" PEKARE I MLJEKARE NA KOREKCIJU CIJENA 6 ? NAKON POSKUPLJENJE GORIVA - SKUPLJE AUTOBUSNE KARTE? 6 ? DUGORATSKA "DALMACIJA" U PRIVATIZACIJU ILI STEČAJ 6 ? OSJEČKI "OLT" VRAĆA SE NA VOJVOĐANSKO TRŽIŠTE 7 ? KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE JADRAN-TURISTA 7 ? SVE SPREMNO ZA PARAFIRANJE SSP IZMEĐU EU I HRVATSKE 7 ? MAĐARSKA I HRVATSKA STRATEŠKI GOSPODARSKI PARTNERI 7 ? HUP: CILJ STRATEGIJE STVARANJE KONKURENTNOG GOSPODARSTVA 8 ? NAFTNI DERIVATI POSKUPJELI 100 POSTO U GODINU DANA 8 ? SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE OSUĐUJE NAJNOVIJE POSKUPLJENJE GORIVA 8 ? URSH OGORČEN DRASTIČNIM POVEĆANJEM CIJENA NAFTNIH DERIVATA 9 ? NA OVOGODIŠNJEM NETBIZ-U O VRIJEDNOSTIMA INTERNET TEHNOLOGIJA 9 ? TURISTIČKA POTROŠNJA U HRVATSKOJ U 2000. - 3,3 MILIJARDE AMERIČKIH DOLARA 9 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA: LIJEKOVI BI USKORO MOGLI POJEFTINITI Oko 80 posto lijekova u Hrvatskoj uskoro bi moglo pojeftiniti između 5 i 20 posto nakon što se uvode sustav referentnih cijena lijekova predviđen izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima i medicinskim proizvodima koje su u četvrtak dobile podršku hrvatske Vlade. Sustav referentnih cijena, kao osnovu za utvrđivanje cijene lijeka uzima njegovu cijenu u drugim državama. Time bi se napustila praksa nadmetanja u određivanju cijena lijekova. Potpredsjednica Vlade Željka Antunović tvrdi da predložene promjene trebaju osigurati značajne uštede i racionalizaciju. Zamjenik ministrice zdravstva Rajko Ostojić za jesen najavljuje osnivanje posebne agencije za lijekove i medicinske proizvode koja bi preuzela dio poslova koji su sada u dijelokrugu ministarstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Vlada je podržala model društveno poticane stanogradnje koji bi građanima trebao omogućiti da pod znatno povoljnijim uvjetima kupe prvi stan, građevinarstvu osigurati više poslova i veći broj zaposlenih. Prema tom, u razvijenom svijetu, uhodanom modelu građani bi do stana mogli doći s rokom otplate do 31 godine, s prosječnom godišnjom kamatom od četiri posto. U taj bi se model subvencijama uključila država, lokalne jedinice i banke. Za socijalno, odnosno društveno poticanu stanogradnju Hrvatska je u proračunu za ovu godinu osigurala 90 milijuna kuna, čime se, procijenjeno je, stvara pretpostavka za zbrinjavanje između 5 i 7 tisuća osoba i to izgradnjom oko 1.500 stanova s prosječno 50 četvornih metara. Stan je socijalna potreba i ne može se prepustiti samo tržištu već dijelom mora biti društveno poticana u interesu dijela građana, istaknuo je ministar javnih radova i graditeljstva Radimir Čačić. Društveno poticanje, kaže, nužno je i zbog pad u stanogradnji koji se bilježi posljednjih deset godina. U Hrvatskoj se, naime, do 90- tih godišnje gradilo i prodavalo oko 10 tisuća stanova, a u posljednjih 10 godina tek oko tisuću. Model poticane stanogradnje već je zaživio, a zahvaljujući njemu stanogradnja je udvostručena, rekao je Čačić. Članovi Vlade drže da se preko tog modela mogu potaknuti i prateće gospodarske grane, primjerice proizvodnja opreme za stanove. Vlada se suglasila da se Hrvatski telekom zaduži kod tvrtke Siemens na iznos od 192 milijuna kuna, na rok od tri godine i kamatu od 8 posto godišnje. U vlasništvo središnje depozitarne agencije Vlada je dala 11,7 milijuna kuna vrijednu imovinu (kompjutore, uredsku opremu, namještaj, itd). MINISTRICA TURIZMA O PERSPEKTIVAMA HRVATSKOG TURIZMA Hrvatska će u idućih nekoliko godina postati jedna od najpopularnijih mediteranskih turističkih destinacija zbog svojih prirodnih prednosti, nezagađene prirode i mora te stoga ne treba sumnjati u uspjeh hrvatskog turizma, kazala je ministrica turizma Pave Župan Rusković u srijedu na okruglom stolu "Hrvatski turizam 2000. i prognoza do 2005". Razloge za optimizam ministrica vidi u uspješnoj protekloj kao i u dobrim izgledima za ovogodišnju turistički sezonu koji pokazuju da se hrvatski turizam nakon deset godina stagnacije počeo oporavljati. Tome u prilog ide i podatak da je u 2000. godini ostvareno 6,6 milijuna turističkih dolazaka te nešto više od 38 milijuna noćenja što je 45 posto više noćenja nego u godini prije. Tim se rezultatima hrvatski turizam približio onima iz najbolje predratne turističke 1989. godine. Prošlogodišnji uspjeh je tim veći ako se zna da se u turizam i smještajne kapaciteta prošle godine nije uložilo gotovo ništa te da je 98 posto smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj stariji od 10 godina, naglasila je ministrica. U tom smislu veliku šansu vidi u privatizaciji hotelsko-turističkih poduzeća s kojom ne treba žuriti nego treba, kako je napomenula, dočekati priznate investitore kojima će uz zaradu biti važno i kvalitetno osmišljavanje dodatnih sadržaja pojedinih kapaciteta. MINISTAR TUŠEK NA PROMOTIVNOJ VOŽNJI PULA-TRST Promotivnoj vožnji od Pule do Trsta brzim katamaranom "Calarossa" u organizaciji tršćanske Gospodarske komore odazvao se u srijedu ministar prometa, pomorstva i veza Alojz Tušek. Promotivnom vožnjom uvedena je redovita pomorska veza Pula-Trst-Pula pod motom "Trst-morem je bliže". Brzi katamaran "Calarossa" ta će dva grada povezivati pet dana u tjednu, osim nedjeljom i ponedjeljkom, a inicijatori tog projekta nadaju se da će povoljna cijena od 100 kuna, t.j. 25 tisuća talijanskih lira i druge pogodnosti poput "tax free" kupnje na brodu, privući mnoge putnike na odlazak u Trst tom morskom vezom. Ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek novinarima je izjavio kako je ta pomorska linija izvanredno važna, poglavito zbog međuregionalne suradnje. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA 4,6 POSTO Industrijska je proizvodnja u ožujku u Hrvatskoj porasla 4,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a u prva je tri ovogodišnja mjeseca u usporedbi s istim lanjskim razdobljem veća za 5,5 posto, objavio je Državni zavoda za statistiku. U ožujku je industrijska proizvodnja u usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom prošle godine porasla 10,9 posto. Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, proizvodnja u prerađivačkoj industriji porasla je u ožujku 5,7 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, za 0,6 posto. U rudarstvu i vađenju proizvodnja je smanjena 2,5 posto. U prva tri mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja u prerađivačkoj industriji porasla 7,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. SMANJENJE BROJA ZAPOSLENIH I U VELJAČI Ukupno zaposlenih u Hrvatskoj je u veljači bilo 1.310.488, što je za 0,2 posto manje nego u mjesecu prije, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. Broj zaposlenih u pravnim osobama u veljači je iznosio 1.026.344, što je u odnosu na siječanj manje za 0,4 posto. Istodobno je povećan - za 0,4 posto broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u kojima je u veljači, po evidenciji aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, bilo 206.114. Broj aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika pao je u veljači u odnosu na siječanj za 0,2 posto, na 78.030. Među pojednim djelatnostima (kod pravnih osoba) najveći pad zaposlenosti u veljači u odnosu na siječanj bilježi se u građevinarstvu za 1,4 posto, dok je broj zaposlenih u trgovini na veliko i malo smanjen 0,8 posto a u prerađivačkoj industriji za 0,5 posto. Rast zaposlenosti u tom vremenu bilježi se u rudarstvu i vađenju za 1,3 posto, poljoprivredi i šumarstvu 0,6 posto, ribarstvu 0,5 posto, poslovanju nekretninama i poslovnim uslugama 0,2 posto. INDEKS POSLOVNE OPTIMISTIČNOSTI U TRAVNJU PAO NA 47,6 Hrvatski indeks poslovne optimističnosti (IPO) u travnju iznosi 47,6, što je niže od njegove vrijednosti za ožujak kada je iznosio 51,9, što drugi mjesec za redom pokazuje smanjenje poslovne optimističnosti poduzetnika, podatci su Hrvatske udruge poslodavaca i Tau savjetovanja. I u travnju anketirani poduzetnici kao glavne faktore smetnje navode visoke kamatne stope, korupciju, poreznu politiku i nedostatak potražnje. Pritom se primjećuje značajan porast smetnji vezanih za korupciju i nemogućnost dobivanja kredita. Vrijednost IPO-a može se kretati od 0 do 100, a travanjska je vrijednost, izračunata po šesti put, najmanja od svih dosadašnjih. Prvi puta IPO je izračunat u studenom prošle godine i tada je iznosio 48,1, a svoju najveću vrijednost dosegnuo je u veljači ove godine kada je iznosio 52,3. U travanjskoj anketi sudjelovala je oko 40 poduzeća, od čega polovica velikih, a polovica malih i srednjih poduzetnika. Veliki poduzetnici i dalje su optimističniji od malih i srednjih. Tako vrijednost IPO-a kod velikih poduzetnika u travnju iznosi 54,4 (u ožujku 58,2), a kod malih i srednjih znatno manje 40,7 (u ožujku 45,6). I u svih šest dosadašnjih analiza veliki su poduzetnici uvijek bili optimističniji od malih i srednjih. Kod velikih poduzetnika vrijednost IPO-a nikada nije pala ispod 50, a najveću je imala u ožujku (58,2), dok kod malih i srednjih nikada nije ni dosegnula prag od 50, a najveća je vrijednost - 49,3 - zabilježena u veljači. Računanje hrvatskog Indeksa poslovne optimističnosti pokrenuli su HUP i Tau savjetovanje, a računa se mjesečno anketnim postupkom pri kojem se kvantificiraju procjene poduzetnika o raznim faktorima trenutne i buduće gospodarske situacije (planiranje povećanja investicija, očekivanje povećanja profitabilnosti i sl.). IPO (BCI - Business Confidence Index) u svijetu je vrlo raširen pokazatelj povjerenja poslovnih ljudi u gospodarstvo za nadolazeće razdoblje i stoga dobro predviđa kretanje osnovnih makroekonomskih varijabli, kao što je npr. rast BDP-a, a postupak računanja omogućava i kvantificiranje mnogih drugih aspekata gospodarskih aktivnosti. U HRVATSKOJ U VELJAČI 192.737 PRAVNIH OSOBA Krajem veljače ove godine u Hrvatskoj je bilo registrirano 192.737 pravnih osoba, od kojih je 43,8 posto ili 84.394 bilo aktivno, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Među aktivnim pravnim osobama sa udjelom od 41,4 posto najzastupljenije su tvrtke iz djelatnosti trgovine na veliko i malo; popravak motornih vozila i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo. Prema oblicima vlasništva od ukupnog broja aktivnih pravnih osoba, najveći je broj onih koje su u privatnom vlasništvu, njih 72.135. U državnom se vlasništvu nalazi 8.590 pravnih osoba, u mješovitom 2.950, dok se preostalih 719 odnosi na zadružno vlasništvo. U sklopu prerađivačke industrije, najviše je aktivnih pravnih osoba u mješovitom vlasništvu, njih 22,5 posto. Na privatno se vlasništvo odnosi 13,7 posto pravnih osoba, a na državno 2,9 posto. 3. FINANCIJSKA TRŽIŠTA Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 17. do 19. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 470 490 490 1.617.333 Podravka 151,50 154 154 1.117.981 Viktor lenac 70,31 70,31 70,31 3.515 Zagrebačka banka 0 1.770 1.870 1.851 2.254.164 Arenaturist 46 46 46 20.470 Atlantska plovidba 60 65 65 25.230 Dalekovod 64 65 64 309.495 Hotel Inter-Continental 95 95 95 4.370 Istraturist 56 59,50 59,50 86.720 Karlovačka pivovara 400 416 416 429.665 Končar 44 44 44 15.974 Kraš 163,53 168 165 198.577 Plava laguna 465 475 470 20.215 Riječka banka 125,50 135 135 38.325 Riviera 102,10 105 103 143.105 Tvornica duhana Zagreb 600 600 600 95.400 Varteks 30 30 30 3.390 Zagrebačka banka E 1.620 1.825 1.825 1.698.591 DAB-O-05CA* 103,90 103,90 103,90 1.029.069 RHMJ** 40,00 40,00 40,00 80.000 9.737.565 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale **Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 12. do 19. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Anita 2.400 2.625 2.400 55.561.043 Ericsson-Tesla 151 155 154 101.083 Istraturist 55,91 55,91 55,91 200.549 Jadranski naftovod 1.505 1.505 1.505 12.040 Končar 44 44 44 4.400 Kraš 165 165 165 19.800 Modra Špilja 65 65 65 571.155 Riviera 103 105 105 7.155 Šuma 381 381 381 196.596 Tankerska plovidba 450 450 450 27.000 PIF Dom 20,33 22,00 22,00 530.127 PIF Expandia 26,50 30,00 30,00 158.629 PIF Pleter 12,80 13,10 13,10 50.668 PIF Slavonski 10,33 11,48 11,31 219.776 PIF Sunce 9,05 9,80 9,80 188.797 PIF Središnji nacionalni 27,52 31,00 30,51 288.534 PIF Velebit 21,36 22,33 22,33 328.628 RHMJ* 38,60 40,00 39,00 2.003.374 60.469.367 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) Promet u kunama Prosječna kamata (%) 12. IV. 87.000.000 82.500.000 6,77 3.500.000 6,00 13. IV. 71.800.000 71.800.000 8,84 3.000.000 0,60 17. IV. 45.000.000 43.700.000 5,66 54.300.000 3,31 18. IV. 58.450.000 58.450.000 5,63 101.100.000 2,31 19. IV. 18.000.000 15.000.000 6,00 - - Dnevni prosjek 56.050.000 54.290.000 6,58 40.475.000 3,05 4. TVRTKE INA ULAŽE 25 MILIJUNA DOLARA U SISAČKU RAFINERIJU INA-Industrija nafte planira tijekom ove godine, u nekoliko projekata koji bi poboljšali tehnološku konfiguraciju sisačke Rafinerije, uložiti oko 25 milijuna američkih dolara, objavljeno je iz Ine. Trenutačna tehnološka konfiguracija sisačke Rafinerije ne omogućava zadovoljenje europskih ekoloških zahtjeva za većinu njenih proizvoda. Situacija je to uzrokovana višegodišnjim neinvestiranjem u modernizaciju te rafinerije, te velikim oštećenjima Rafinerije tijekom Domovinskog rata, napominju iz Ine. Ulaganja bi sisačkoj Rafineriji osigurala proizvodnju europske kvalitete do 2005., odnosno stvorila uvjete za kapitalna ulaganja koja će omogućiti udovoljavanje europske kvalitete za 2010. Ovih se dana završava izrada projekata kojima je cilj ublažiti teško stanje u Rafineriji, te omogućiti, uz veće investicijske zahvate, sisačkoj Rafineriji ravnopravan položaj do 2010. na domaćem i inozemnom gravitirajućem tržištu. AGROKOR PLANIRA INTENZIVIRATI ULAGANJA U BIH Koncern Agrokor planira intenzivirati svoja investiranja u tržište Bosne i Hercegovine, što potvrđuje i prošlotjedni posjet poslovodstva koncerna Sarajavu i susretima sa čelnicima BiH vlasti i gospodarstva, doznaje se u Agrokora. Agrokorovu spremnost za intenziviranje suradnje s gospodarstvom BIH podržava i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) s kojom je koncern krajem prošle godine sklopio ugovor o kredit vrijednom 170 milijuna eura iz čijih bi se sredstava djelomično trebale financirati i širenje Agrokora na susjedna regionalna tržišta. Tijekom posjeta Sarajevu poslovodstvo Agrokora na čelu s predsjednikom koncerna Ivicom Todorićem susrelo se sa ministrom privrede u Vladi Kantona Sarajevo Esadom Lučkinom, članovima predsjedništva BiH Berizom Belkićem i Jozom Križanovićem, direktorom Kantonalne agencije za privatizaciju Šefkijom Okerićem te poslovodstvima trgovačkog poduzeća Marketi i prehrambene industrije Klas. Agrokor i Klas načelno su dogovorili poslovnu suradnju, o kojoj bi se uskoro trebao potpisati i ugovor. Ta suradnja odnosit će se na plasman dijela proizvodnog asortimana Klasa (zamrznut proizvodi, torte, kolači, tijesta za štrudle tzv. jufke i dr.) preko Agrokora na hrvatsko tržište, dok bi se Agrokorovi proizvodi preko Klas-ovih prodavaonica i trgovačke mreže trebali plasirat na BiH-tržište. Agrokor je zainteresiran i za suradnju s TP Marketi, koji se trenutno nalazi u procesu privatizacije, a na raspisani teneder do 6. travnja se nije javio niti jedan zainteresirani ulagač. Planovi koncerna jest ulazak na tržište maloprodaje Bosne i Hercegovine, kažu u Agrokoru, no u ovom trenutku koncern je spreman za partnerski odnos s Marketima. Naime, namjera Agrokor je izgradnja i otvaranje svog trgovačkog centra u Sarajevu i to, ako se dogovori suradnja, u prostorijama TP Marketa. RADNICI PIK-A VRBOVEC NE ODRIČU SE SVOJIH POTRAŽIVANJA Radnici PIK-a Vrbovec ne pristaju na prijedlog Uprave koja od njih traži odricanje od većeg dijela potraživanja i pretvaranje manjeg dijela u vlasničke udjele, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare Sindikata poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i vodoprivrede Hrvatske (PPDIV). Regionalni povjerenik PPDIV-a Ivica Rogić rekao je da ukupni dug PIK-a Vrbovec iznosi milijardu kuna, od čega radnici potražuju 32 milijuna kuna za neisplaćene razlike plaća od studenog prošle do ožujka ove godine, te neisplaćene regrese za razdoblje od 1998. do 2001. godine. Dodao je da svaki od 1.840 radnika potražuje u prosjeku 15.000 kuna. Uprava predlaže da se 10.000 kuna od tog iznosa otpiše, a preostalih 5.000 pretvori u vlasništvo nad dionicama tvrtke. Kada bi radnici na to pristali, njihov vlasnički udio smanjio bi se s dosadašnjih 21 posto na ispod 10 posto, jer bi država i dobavljači, pretvarajući svoja potraživanja u dionice, postali 90- postotni vlasnici PIK-a, upozorio je Stjepan Leboš, sindikalni povjerenik PPDIV-a u PIK-u Vrbovec. Leboš tvrdi da je Uprava PIK-a ucijenila radnike tvrdeći kako će, ne prihvate li radnici predloženi model sanacije, PIK Vrbovec otići u stečaj, a svaki radnik koji ne prihvati taj prijedlog biti proglašen tehnološkim viškom. VELIKI INTERES ZA PŠENICU IZ ROBNIH ZALIHA Ravnateljstvo za robne zalihe raspisalo je natječaj za prodaju merkantilne pšenice roda 1998., 1999. i 2000. godine radi stabilizacije cijena, a prema prvim informacijama interes za natječaj je velik i to ponajprije domaćih mlinara. Natječaj je raspisan temeljem odluke Vlade od 12. travnja, a otvoren je za sve fizičke i pravne osobe do 25. travnja, priopćeno je iz Ministarstva gospodarstva. U ovo doba godine uobičajen je rast cijene pšenice, pa se tako njezina trenutačna cijena kreće i do 1,30 kuna za kilogram uz plaćanje unaprijed, pojašnjavaju u Ministarstvu gospodarstva. Stoga je radi stabilizacije cijena Vlada upravo sada intervenirala objavom natječaja, što bi trebalo zaustaviti daljni rast cijena pšenice, a time bi nestali i razlozi za povećanje cijena brašna i mlinsko-pekarskih proizvoda. Što se tiče najave povećanja cijena transporta te kruha i mlijeka zbog povećanja cijena naftnih derivata, u Ministarstvu postavljaju pitanje zašto prijevoznici i proizvođači nisu korigirali cijene svojih usluga i proizvoda na dolje kada su padale cijene naftnih derivata. Ako sada povećavaju cijene hoće li ih smanjiti kada cijena naftnih derivata padnu, pitaju iz Ministarstva gospodarstva. UGOVORENI POSLOVI TVORNICE BEZALKOHOLNIH PIĆA "NOVAK" I LJUBLJANSKE KOLINSKE Tvornica bezalkoholnih pića "Novak" iz Makarske sklopila je ugovor s tvrtkom Kolinska iz Ljubljane kojim dobiva pravo na licencno punjenje osvježavajućih pića "Cockte", "Jupija" i "Fresha" za područje Hrvatske. Kolinska će osnovne sastojke za prozivodnju pića pod robnim markama "Cockta", "Jupi" i "Fresh" proizvoditi u Ljubljani i njima opskrbljivati licencnog partnera u Hrvatskoj - Tvornicu bezalkoholnih pića "Novak" iz Makarske. Kolinska je svojim proizvodima na hrvatskom tržištu prisutna već 50 godina, a posljednjih se godina sve više usmjerava na tržište bezalkoholnih pića, na kojem je već prisutna s prirodnom ljekovitom mineralnom vodom "Donat" i izvorskom vodom "Tiha". KONČAR POTPISAO UGOVOR O OBNOVI 6 HIDROELEKTRANA U MAKEDONIJI Končar-Inženjering za energetiku i transport i makedonska tvrtka Elektrostopanstvo potpisali su u srijedu u Skopju Ugovor o isporuci i montaži opreme za obnovu šest hidroelektrana u Makedoniji, vrijedan 7,2 milijuna njemačkih maraka. Cjelokupan posao, koji je Končar dobio na međunarodnom natječaju, trebao bi biti dovršen do kraja 2004. godine. Posao se financira putem kredita Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD). Temeljem spomenutog ugovora Končar će obnoviti više generatora uz povećanje njihove snage, a isporučit će i 12 sustava uzbude s digitalnim regulatorima napona. Posao će se, pojasnili su u Končaru, izvesti po sistemu "ključ u ruke", odnosno, pored izrade i isporuke opreme obavit će se i montaža opreme te ispitivanje i puštanje u pogon. TDR KUPIO 24,3 POSTO DIONICA VRSARSKE ANITE Tvrtka Adria Resorts, koja je u stopostotnom vlasništvu Tvornice duhana Rovinj (TDR), stekla je kontrolni paket dionica turističke tvrtke Anita, nakon kupnje 24,3 posto dionica te vrsarske turističke kuće na Varaždinskom tržištu vrijednosnica. Tom je transakcijom, vrijednom 54,7 milijuna kuna, uz već ranije manje kupnje, Adria Resorts došla do kontrolnog paketa dionica (25 posto) u Aniti i prije nego što je prodan većinski udio te tvrtke. Kontrolni paket dionica u nekoj tvrtki omogućava njegovom vlasniku participiranje, odnosno sudjelovanje pri donošenju strateških poslovnih odluka te tvrtke zajedno sa većinskim vlasnikom. Hrvatski fond za privatizaciju nedavno je raspisao novi natječaj za prodaju 56,77 posto dionica Anite, po nominalnoj cijeni od 168 milijuna kuna, nakon što je odbio obje ponude pristigle na prvi natječaj. Na prvom natječaju raspisanom za prodaju dionica vrsarske tvrtke ponude su dali Adria Resorts i Plava lagune (koja je u većinskom vlasništvu Lukšić grupe). Prema procjenama financijskih analitičara, kupoprodaja većeg paketa dionica Anite mogla bi značajno utjecati na potencijalne sudionike na novoraspisanom natječaju koji je otvoren do 9. svibnja. RAST CIJENA GORIVA "TJERA" PEKARE I MLJEKARE NA KOREKCIJU CIJENA Drugo povećanje cijene goriva u samo mjesec dana "tjera" proizvođače kruha i mlijeka na povećanje njihovih cijene. Početkom mjeseca ti su proizvođači govorili kako će iznaći način da zadrže postojeće cijene, no novi rast cijene goriva ponovo postavlja pitanja poskupljenja kruha i mlijeka. Prema informacijama iz vodećih pekarskih industrija sa zagrebačkog područja Mlinara i Zagrebačkih pekarna Klara te najveće domaće mljekarske grupacije Lura d.d., u idućih nekoliko dana morat će donijeti i konačne odluke te izračune mogućeg rasta cijena mlijeka i kruha. Kažu kako će svoje potrošače na vrijeme izvijestiti o mogućem rastu cijena tih "socijalno osjetljivih" proizvoda. Osim rasta cijena kruha i mlijeka i drugi bi prehrambeni proizvođači mogli podići cijene svojim proizvodima. NAKON POSKUPLJENJE GORIVA - SKUPLJE AUTOBUSNE KARTE? Prema najavama iz nekoliko autobusnih prijevozničkih tvrtki u Hrvatskoj, poslijednje poskupljenje cijena naftnih derivata, uzrokovat će i poskupljenje usluga pojedinih većih autobusnih prijevoznika, odnosno skuplje vozne karte na domaćim linijama. Čazmatrans, jedan od najvećih autobusnih prijevoznika u Hrvatskoj, na domaćem prijevozu putnika poskupit će tako ovih dana svoje usluge u prosjeku za pet posto, najavio je Mirko Cipriš, direktor putničkog prometa u toj tvrtki. Prijevoznici na području Slavonije, s obzirom na tamošnje gospodarstvo i teške socijalne prilike, u težem su položaju od prijevoznika u drugim krajevima Hrvatske, napominje Stjepan Frigan, direktor osječkog Pan turista. On je i najavio kako će ta prijevoznička tvrtka već početkom idućeg tjedna u prosjeku povećati svoje cijene za 7-8 posto, a ukinut će se i pojedine nerentabilne linije. Naime, zbog visokih troškova, tvrtka će ukidanjem određenih linija smanjiti broj prijeđenih kilometara svojih autobusa za 18 tisuća km mjesečno. Frigan je istaknuo kako je udio troškova goriva (tvrtka godišnje potroši između 5,5 i 6 milijuna litara naftnih derivata), u ukupnim troškovima tvrtke porastao sa 12 posto u 1998. godini, na 30 posto tijekom ove godine. U riječkom pak Autotransu nisu najavili poskupljenje svojih usluga, obrazlažući to time što je ta tvrtka, u usporedbi s drugim autobusnim prijevoznicima, i dosad imala više cijene. Autotrans će povećati samo cijene svojih usluga na nekim linijama u Dalmaciji koje su bile niže od cijena na ostalim područjima, rekao je Milorad Kalanj, direktor sektora putničkog prometa u toj riječkoj tvrtki. DUGORATSKA "DALMACIJA" U PRIVATIZACIJU ILI STEČAJ Direktor Tvornice ferolegura "Dalmacija" u Dugom Ratu Ante Ković prošloga je petka u Splitu izjavio da je jedini izlaz za tu tvornicu brza i dobra privatizacija, a ako nje ne bude, onda mora u stečaj. Radnici Tvornice ferolegura "Dalmacije" u Dugom Ratu već su dvaput blokirali Jadransku magistralu, zahtijevajući isplatu 20 zaostalih plaća te opoziv Uprave i Nadzornog odbora. Direktor Ković tvrdi da dio radnika stvara nerede i ugrožava mogućnost privatizacije, jer svaki budući vlasnik želi doći i raditi u mirnim uvjetima. Zato sam tužio izazivače nereda jer oni ugrožavaju budućnost i egzistenciju svih radnika, dodao je Ković. Ković je istaknuo da se HUS-ov sindikat, koji vodi radnički prosvjed, nema pravo miješati u vlasničku strukturu tvornice i samovoljno odlučivati o sudbini svih radnika "Dalmacije". Tvornica je obustavila proizvodnju ferolegura u početku listopada prošle godine kad joj je HEP isključio struju zbog neplaćenih računa. Radnički su prosvjedi kulminirali i zbog nedavna iskapčanja struje cijelog Dugog Rata iz trafostanice u krugu poduzeća. Direktor "Dalmacije" upozorava na "mračne snage" u poduzeću i najavljuje da će kao odgovorna osoba zatražiti stečaj poduzeća ako pojedinci nastave onemogućivati i ugrožavati privatizaciju. Ozbiljni strateški partneri javljaju se, po njegovim riječima, iz SAD-a, Izraela, Italije i Slovenije, a uvjetuju da se tvornica "očisti od dugova" te da se budući vlasnik ne mora vući po sudovima s radnicima i sindikatima. Gubitci nekoć vrlo uspješne tvrtke dosegnuli su oko 100 milijuna kuna i tom se prije privatizacije, po Kovićevim riječima, treba dogovoriti s vjerovnicima. Inače nijedan strateški partner ne će doći u tako nezdravu tvrtku i uložiti svoj zdrav novac, izjavio je Ković. OSJEČKI "OLT" VRAĆA SE NA VOJVOĐANSKO TRŽIŠTE Predstavnici Osječke metaloprerađivačke tvrtke "OLT" dd i novosadske tvrtke "Pan Aqua" razgovarat će o uspostavi pooslovno- tehničke suradnje, rečeno je u četvrtak na sastanku predstavnika tih poduzeća s osječkim gradonačelnikom Zlatkom Kramarićem i predstavnicima Izvršnog vijeća Vojvodine. Stečajni upravitelj OLT-a Ante Ćerluka kazao je da se očekuju konkretni dogovori o izgradnji vodotornjeva, s obzirom na to da je ta tvrtka prije rata u Vojvodini sagradila 140 takvih objekata. Gradonačelnik Kramarić izrazio je potporu inicijativama koje vode otvaranju novih tržišta i radnih mjesta te bržem protoku roba i usluga, pozdravljajući aktivnosti koje je u tom cilju pokrenula Hrvatska gospodarska komora. Potpredsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine Pajo Francuski izrazio je nadu da će i skupština te pokrajine podržati takve ideje te da će se u regiji početi živjeti drukčije nego posljednjih godina. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE JADRAN-TURISTA Poslovodstvo tvrtke Jadran-turist potpisalo je prošloga petka s predstavnicima Samostalnog sindikata ugostiteljstva i turizma Hrvatske i Sindikata Istre kolektivni ugovor za razdoblje od 1. svibnja ove godine do kraja 2002. godine, objavljeno je iz Tvornice duhana Rovinj (TDR) koja je nedavno kupila tu turističku tvrtku. Kolektivnim ugovorom određena je najniža bruto plaća u iznosu od 2.420 kuna, u odnosu na dosadašnjih 1.451 kunu, a uvedena je i mogućnost mjesečne stimulacije za radnike koja će iznositi od -10 do +60 posto, zavisno o rezultatima rada. Zaposlenici će moći napredovati za najmanje sedam platnih razreda, a također će imati i mogućnost predlaganja jednog člana Nadzornog odbora tvrtke. Taj kolektivni ugovor osigurava visoku razinu zaposleničkih prava za djelatnike Jadran-turista - zajamčena primanja, otpremnine, regres za godišnji odmor, božićnice i dr., ističu iz TDR-a, napominjući, kako unutar koncerna TDR dosad nije zabilježen niti jedan slučaj radnog spora. Adria Resorts, tvrtka u 100-postotnom vlasništvu TDR-a, odlučila je da prva investicija u Jadran-turistu bude ulaganje u ljude, rekao je Plinio Cuccurin, član uprave koncerna TDR. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA SVE SPREMNO ZA PARAFIRANJE SSP IZMEĐU EU I HRVATSKE Izaslanstvo Hrvatskog sabora načelu s potpredsjednikom Zdravkom Tomcem u švedskom je parlamentu dobilo uvjeravanja da će se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i Hrvatske vjerojatno parafirati već sredinom svibnja, kaže se u priopćenju koje je u četvrtak medijima poslalo hrvatsko veleposlanstvo iz Švedske. Tijekom višednevnog, prvog službenog posjeta hrvatskih parlamentaraca Švedskoj, u razgovorima s potpredsjednicom švedskog parlamenta Evom Zetterberg, predsjednicom Odbora za vanjsku politiku Violom Eurubjelke, predsjednikom Odbora za europske integracije Sorenom Lekbergom te u Ministarstvu vanjskih poslova dogovorena je intenzivna suradnja između Švedske i Hrvatske, dodaje se u priopćenju. MAĐARSKA I HRVATSKA STRATEŠKI GOSPODARSKI PARTNERI Mađarska i Hrvatska strateški supartneri, kako na političkom tako i na gospodarskom području, a širenje i jačanje bilateralne gospodarske suradnje moguće je na svim područjima, istaknuto je u četvrtak na održanom predavanju pod nazivom "Kako poslovati s Mađarskom - naglasak na primjenu Ugovora o slobodnoj trgovini" u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Suradnja je moguća osobito u području turizma, prometa, energetike, kemijske industrije, strojogradnje, poljoprivrede, graditeljstva te prostornog uređenja i zaštite okoliša. Mađarska je, istaknuto je, posebno zainteresirana za ulaganje u hrvatske luke, turizam, naftu industriju, poljoprivredu i slobodne zone, a veliki interes pokazan je i za sudjelovanje u privatizaciji malih i srednje velikih tvrtki u Hrvatskoj. Također, želja je mađarskih gospodarstvenika uključiti se i u projekte obnove i to na području prometa, telekomunikacije i energetike. Što se turizma tiče, istaknuto je na predavanju, on predstavlja značajan potencijal u okviru cjelokupne suradnje dviju zemalja. Tijekom prošle godine u Hrvatskoj je boravilo 238.774 mađarskih turista, što je 69 posto više nego u godini ranije. Oni su ostvarili 1,4 milijuna noćenja, ili 73 posto više. Prema pokazateljima za prošlu godinu Mađarska drži sedmo mjesto u ukupnom broju stranih turista koji su boravili u Hrvatskoj. Zbog velikog interesa mađarskog kapitala za korištenje naših turističkih usluga i zajednička ulaganja u turističke objekte, budući bi razvoj suradnje dviju zemalja na tom području trebao bilježiti još veće rezultate. Suradnja, pak, na području ulaganja relativno je novo područje gospodarskih odnosa dviju zemalja. Tako primjerice ulaganja mađarskog kapitala u Hrvatsku iznose svega 1,3 milijuna američkih dolara. Mađarski su poduzetnici prisutni samostalno ili kroz zajednička ulaganja u otprilike 100 hrvatskih tvrtki, a postoji ozbiljan interes mađarskog MOL-a za daljnja ulaganja u Hrvatsku. Istodobno, značajnija ulaganja iz Hrvatske u Mađarsku odnose se na osnivanje trgovačkog društva INA u Budimpešti te izgradnju Podravkine tvornice Vegete u Pečuhu. Sporazumom o slobodnoj trgovini s Mađarskom koji je stupio na snagu 1. travnja otvorene su velike mogućnosti povećanja gospodarske suradnje, posebice povećanja hrvatskog izvoza u Mađarsku. Tako je Mađarska, nakon Slovenije najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske među zemljama članicama CEFTE, a po obimu robne azmjene nalazi se među prvih 20 zemalja najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske. 6. AKTIVNOSTI UDRUGA HUP: CILJ STRATEGIJE STVARANJE KONKURENTNOG GOSPODARSTVA Hrvatska mora pronaći model gospodarskog rasta sa stopama višim od pet posto, cilj gospodarske strategije mora biti stvaranje međunarodno konkurentnog gospodarstva. Samo takva orijentacija može osigurati održivi rast, izjavio je u utorak predsjednik predsjedništva Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Željko Čović na svojoj prvoj konferenciji za novinare na toj funkciji. Tom prigodom HUP je predstavio i program rada svog predsjedništva za ovu godinu koji se sastoji od deset programskih načela. Čović je ocijenio kako trenutačno u Hrvatskoj vlada nepovjerenje prema privatnim poduzetnicima. Stoga u cilju gospodarskog oporavka HUP zahtjeva od Vlade donošenje cjelovite gospodarske strategije, koja treba podrazumijevati razvojnu koncepciju uz prepoznavanje ključnih razvojnih resursa, te uzimanje u obzir značajne promjene kroz koje prolazi svjetsko gospodarstvo. Oporavak gospodarstva nije moguć bez pokretanja svih nacionalnih resursa, pri čemu valja znati da Hrvatska ima vrlo nisko iskorištenje svojih materijalnih izvora, kazao je Čović. U HUP-u podupiru učlanjivanje Hrvatske u EU i to drže strateškim ciljem, no smatraju kako je potrebno jasno artikulirati ciljeve pregovaranja, budući je vidljivo na primjerima drugih zemalja kako se kroz pregovaranje, u koje trebaju biti uključeni eksperti, može postići različit položaj i odnos. "Veliku ulogu u pokretanju zapošljavanja i stvaranja nove poduzetničke strukture koja može značajno pokrenuti i izvozno gospodarstvo ima malo i srednje poduzetništvo za koje zahtijevamo izradu cjelovitog programa mjera poticanja", kazao je Čović. Globalizacija svjetske ekonomije, drže u HUP, zahtjeva i izobrazbu profila koji će nam trebati u budućnosti, te stoga treba promijeniti odnos prema školstvu i znanosti kao najvažnijem razvojnom resursu. U svom programu predsjedništvo HUP-a zalaže se i za stvaranje bolje poduzetničke klime, te ističe važnost dogovaranja svih socijalnih partnera. Čović je otklonio bilo kakvu mogućnost političkog angažmana HUP-a na lokalnim izborima, o čemu se pisalo proteklih dana, kazavši kako je HUP udruga koja želi održati svoju samostalnost i profesionalizam. Na pitanje o rekonstrukciji Vlade odgovorio je kako je to stvar procijene premijera Račana, no činjenica je da je u posljednjih 15 mjeseci "broj otvorenih pitanja ostao isti, a tek je mali dio problema riješen". NAFTNI DERIVATI POSKUPJELI 100 POSTO U GODINU DANA U povodu novog poskupljenja naftinih derivata Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske "Potrošač" uputilo je u utorak pitanje Vladi, Ministarstvu gospodarstva i Upravi INA-e koji su razlozi gotovo 100 postotnog poskupljenja naftnih derivata u samo godinu dana. Logično je i pitanje može li se za dva ili tri tjedna očekivati novo poskupljenje, ističe u priopćenju "Potrošač" koji očekuje od čelnih ljudi mjerodavnih ustanova da mu žurno na to odgovore. "Potrošač" izražava zabrinutost zbog mogućeg pada životnog standarda koji bi uzrokovalo lančano poskupljenje cijelog niza proizvoda, roba i usluga. Kakva je razina utjecaja cijena nafte na tržištu Mediterana na cijene u Hrvatskoj i zašto se vežemo baš za to tržište. Osim toga, bi li došlo do poskupljenja da INA nije monopolist na hrvatskom tržištu, pita "Potrošač". Hrvatske potrošače također zanima koji su stvarni razlozi nepovoljnog tečaja kune prema američkom dolaru, u kojoj mjeri potrebe za naftom pokrivamo korištenjem domaćih i inozemnih izvora, omogućava li aktualna cijena nafte na svjetskom tržištu sniženje cijena u Hrvatskoj, te može li racionalizacija poslovanja INA-e pridonijeti snižavanju cijena, kaže se u priopćenju. 7. SINDIKATI SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE OSUĐUJE NAJNOVIJE POSKUPLJENJE GORIVA Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) oštro osuđuje najnovije povećanje cijene goriva i najave o poskupljenju prijevoza, kruha i drugih osnovnih životnih namirnica, priopćeno je u četvrtak iz SSSH. SSSH tvrdi da INA, kao državni monopolist, povećava cijene goriva bez ikakvog razloga i time izaziva lančano povećanje cijena osnovnih životnih potreba. U priopćenju se kaže da će tim poskupljenjem ionako "katastrofalno nizak" standard radnika i građana Hrvatske biti dodatno smanjen, a povećat će se, tvrde sindikalci, socijalne tenzije i nezadovoljstvo najvećeg dijela hrvatskih građana. SSSH od Vlade zahtijeva primjenu mjera izravne kontrole cijena naftnih derivata, dok se ne stvore realni uvijeti za tržišno poslovanje INA-e, stoji u priopćenju. Osim toga, SSSH traži da se pri određivanju cijene goriva, uz cijenu nafte na svjetskom tržištu i tečaj dolara uvaže i unutarnje neiskorištene mogućnosti i mjere racionalizacije u poslovanju INA-e, kao i utjecaj poreza i trošarina. URSH OGORČEN DRASTIČNIM POVEĆANJEM CIJENA NAFTNIH DERIVATA Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) izrazila je u srijedu "krajnje ogorčenje" drastičnim povećanjem cijena naftnih derivata. Kako je gorivo u posljednjih godinu dana poskupjelo gotovo 100 posto, Hrvatska se svrstala u europske zemlje s najskupljim temeljnim energentima, dok se ni jedan drugi pokazatelj općeg ekonomskog stanja ne može mjeriti niti s uspješnim državama u tranziciji, a kamoli s razvijenim zemljama Europske unije, ističe URSH u priopćenju. URSH prosvjeduje zbog neodgovornosti Vlade koja nije reagirala na odluku Uprave INA-e o poskupljenju naftnih derivata. Vlada ili nije svjesna posljedica koje će novo poskupljenje izazvati ili je u potpunosti digla ruke od zaštite sve iscrpljenijeg i sve siromašnijeg naroda, kaže se u priopćenju. Iako prepoznaje Vladinu namjeru - punjenje proračuna kroz cijenu naftnih derivata uoči nove turističke sezone, URSH napominje da to predstavlja i izravan udar na životni standard i preživljavanje. 8. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI SEDAM PROLJETNIH MEĐUNARODNI SAJMOVA IDUĆI TJEDAN NA ZV Sedam proljetni međunarodnih specijaliziranih sajmova održat će se od 24. do 28. travnja na Zagrebačkom Velesajmu (ZV), a na 86.000 četvornih metara izložbenog prostora izlagat će 1902 izlagača od kojih 951 iz inozemstva, najavilo je u četvrtak poslovodstvo ZV na konferenciji za novinare. "Ovogodišnja proljetna manifestacija ZV-a održava se prema novoj koncepciji temeljenoj na dvije osnovne tematske cjeline - građenje i opremanje te proizvodnja i prerada hrane i pića", kazao je generalni direktor ZV-a Jurica Pavelić. Prva tematska cjelina objedinjava 24. Međunarodni sajam "Graditeljstvo", "Interklimu" - 16. sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i obrade pitke vode, peti sajam zaštite osoba i imovine "Interprotex", "Dom i Tehnika" - 49 međunarodni sajam robe za široku potrošnju, te 43. međunarodni sajam "Obrtništvo". Druga tematska cjelina posvećena je proizvodnji hrane i pića odnosno održavanju 41. međunarodnog sajma "Poljoprivreda" i "Prehrana". Poslovodstvo ZV najavilo je skoro izlaženjem u javnost s novom koncepcijom sajmova koja će se početi primjenjivati od iduće godine. "Trendovi u zemljama u okruženju, kao i svijetu pokazuju kako je zbog pada sajmovanja potrebno promijenit koncepciju koja podrazumijeva redizajn sajamskih proizvode, uvođenje novih te promjenu u bienalni karakter pojedinih sajmova", kazao je Pavelić. NA OVOGODIŠNJEM NETBIZ-U O VRIJEDNOSTIMA INTERNET TEHNOLOGIJA Glavni je cilj 3. godišnje konferencije o elektroničkom poslovanju - NetBiz 2001 prenijeti poslovnoj javnosti u Hrvatskoj vrijednosti Internet tehnologija, istaknuto je u četvrtak na konferenciji za novinare povodom održavanja tog skupa od 26. do 28. travnja u Zagrebu. Ovogodišnja NetBiz konferencija u Zagrebu uz svjetske predavače, te prezentaciju najnovijih e-business rješenja i tehnologija okupit će neke od najdinamičnijih i najuspješnijih hrvatskih tvrtki. Na konferenciji će, između ostalog, biti predstavljena GPRS tehnologija i mobilno poslovanje, IP rješenja, iShop sustavi, a njen je organizator informatička tvrtka Perpetuum mobile. 9. POSEBAN PRILOG TURISTIČKA POTROŠNJA U HRVATSKOJ U 2000. - 3,3 MILIJARDE AMERIČKIH DOLARA Ukupna vrijednost turističke potrošnje u Hrvatskoj u prošloj godini, po procjenama Instituta za turizam, iznosila je više od 3,3 milijarde američkih dolara, od čega su inozemni turisti ostvarili 2,5 milijarde dok se domaća turistička potrošnja procjenjuje na 800 milijuna dolara. Podaci su to koje je u srijedu na okruglom stolu "Hrvatski turizam 2000. i prognoza do 2005." iznio direktor Instituta za turizam Ante Radnić, a na osnovu obavljenih analiza i procjena Instituta. U Institutu su napravili procjenu turističke potrošnje inozemnih i domaćih gostiju na osnovu ne samo registiranog nego i tzv. sivog turističkog prometa (kod rodbine ili prijatelja) uključujući potrošnju gostiju bez noćenja na jednodnevnim putovanjima. Radnić je iznio i okvirne procjene Instituta o učinku turizma u hrvatskom gospodarstvu u 2000. godini. Kada se od ukupne vrijednosti turističke potrošnje od 3,328 milijarde američkih dolara oduzme ono što Hrvatska mora uvesti za potrebe turizma (procjena je oko 837 milijuna dolara) vrijednost bruto domaćeg proizvoda po osnovi turističke potrošnje iznosi 2,522 milijarde američkih dolara, što čini 12,5 posto BDP-a (koji se u 2000. procjenjuje na oko 20 milijardi dolara). U ostvarivanju takve turističke bilance, a također na osnovi "najokvirnijih procjena", kako je napomenuo Radnić, hoteli i restorani sudjeluju sa oko 30 posto, trgovina sa oko 10 posto, promet i veze sa oko 15 posto, poljoprivreda i prehrambena industrija sa oko 20 posto, nafni derivati oko 5 posto, a ostalih 20 posto otpada na ostale gospodarske djelatnosti. Radnić je iznio i procjene o mogućem povećanju turističkog prometa do 2005. za još dodatnih pet milijuna noćenja i to bez većih ulaganja, ali uz bolju iskorištenost postojećih smještajnih kapaciteta, posebno onih u nekomercijalnom sektoru (privatne kuće, vikendice i slično). Navedene procjene i podaci mogu pomoći pri drugačijem sagledavanju i razmišljanju o perspektivama turizma posebno pri izradi strategije razvoja hrvatskog turizma, dodao je Radnić. Upravo je to i bio cilj okruglog stola održanog u organizaciji časopisa "Turizam" kojeg zajednički izdaju Institut za turizam i Hrvatska turistička zajednica (HTZ).