FINANCIJSKI BILTEN 12. - 19. TRAVNJA 2001.

FINANCIJSKI BILTEN 12. - 19. TRAVNJA 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada: redovna sjednica 9. Vlada: zatvorena sjednica 10. Na ovotjednoj on-line dražbi Zagrebačke burze 2,4 milijuna kuna prometa 11. Javna dražba VTV-a - 18,5 milijuna kuna prometa 12. Ministarstvo financija: Državni proračun ostvario predviđenu dinamiku prihoda 13. Indeks poslovne optimističnosti u travnju pao na 47,6 14. TDR kupio 24,3 posto dionica vrsarske Anite 15. Statistika 16. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u travnju oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 12. IV. 87.000.000 82.500.000 6,77 3.500.000 6,00 13. IV. 71.800.000 71.800.000 8,84 3.000.000 0,60 17. IV. 45.000.000 43.700.000 5,66 54.300.000 3,31 18. IV. 58.450.000 58.450.000 5,63 101.100.000 2,31 19. IV. 18.000.000 15.000.000 6,00 - - Dnevni prosjek 56.050.000 54.290.000 6,58 40.475.000 3,05 Ovoga je tjedna na Tržištu novca, unatoč skraćenog tjedna zbog Uskršnjih blagdana, u odnosu na tjedan ranije ostvareni promet zabilježio značajnije povećanje. Ovo se podjednako odnosilo i na dnevno i na noćno trgovanje. Tako je u noćnom trgovanju, u odnosu na tjedan ranije, ukupni ostvareni ovotjedni promet bio gotovo 100 posto veći od prošlotjednog. Omjer bi bio i veći da primjerice u četvrtak u ponudi za cjelokupno podmirenje potražnje nije nedostajalo čak 93 milijuna kuna. No, odmah je sutradan u ponudi neplasirano ostalo čak 63 milijuna kuna. Slično je bilo i srijedu kada je u ponudi neplasirano ostalo 25, dok je istodobno nepodmireno ostalo 31 milijun kuna potražnje. U prosjeku ispada da je ovoga tjedna podmireno oko 82 posto ukupno prijavljene potražnje. Cijena novca se nije značajnije mijenjala. U prosjeku je ovoga tjedna ona iznosila 3,05 posto. I u dnevnom je kreditiranju ostvaren dnevni prosjek prometa za oko 66 posto veći od prošlotjednog. Potražnja bi sigurno bila značajnije viša da nije HNB petak i srijedu raspisala repo aukcije, te je to utjecalo na smanjenje potražnje. Kako bilo, ovoga je tjedna nepodmireno prosječno ostalo tek nešto više od tri posto ukupno prijavljene potražnje. Cijena novca bila je odnosu na prošlotjednu za 2,21 postotni bod viša, te je iznosila 6,58 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 1,096 milijardi kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,36 posto, upisani su zapisi u iznosu od 857 milijuna kuna. Istodobno je, na rok od 70 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,73 posto, upisano zapisa u iznosu od 238,5 milijuna kuna, dok je na rok od 105 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,95 posto, upisano milijun kuna zapisa. Od 17. travnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,723 milijardi kuna (uključeno i stanje upisanih blagajničkih zapisa na rok od 91 i 182 dana). Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je 13. travnja repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i blagajničkih zapisa HNB-a u stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do 18. travnja. Pristigle su ponude u iznosu od 541,734 milijuna kuna, koliko je iznosio i iznos prihvaćenih ponuda. Pritom je vagana kamatna stopa iznosila šest posto. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je 18. travnja repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i blagajničkih zapisa HNB-a u stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do 18. travnja. Pristigle su ponude u iznosu od 455,456 milijuna kuna, koliko je iznosio i iznos prihvaćenih ponuda. Pritom je vagana kamatna stopa iznosila 5,97 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 17. do 19. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 470 490 490 1.617.333 Podravka 151,50 154 154 1.117.981 Viktor lenac 70,31 70,31 70,31 3.515 Zagrebačka banka 0 1.770 1.870 1.851 2.254.164 Arenaturist 46 46 46 20.470 Atlantska plovidba 60 65 65 25.230 Dalekovod 64 65 64 309.495 Hotel Inter-Continental 95 95 95 4.370 Istraturist 56 59,50 59,50 86.720 Karlovačka pivovara 400 416 416 429.665 Končar 44 44 44 15.974 Kraš 163,53 168 165 198.577 Plava laguna 465 475 470 20.215 Riječka banka 125,50 135 135 38.325 Riviera 102,10 105 103 143.105 Tvornica duhana Zagreb 600 600 600 95.400 Varteks 30 30 30 3.390 Zagrebačka banka E 1.620 1.825 1.825 1.698.591 DAB-O-05CA* 103,90 103,90 103,90 1.029.069 RHMJ** 40,00 40,00 40,00 80.000 9.737.565 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale **Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 9,7 milijuna kuna, ponajviše zahvaljujući trgovini dionicama Zagrebačke banke i to običnim (2,2 milijuna), serije E (1,6 milijuna), Plive (1,6 milijuna) i Podravke (1,1 milijun) te obveznicama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine (milijun kuna). Inače, aktivno je bilo 18 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Među dobitnicama najviše su profitirale dionice Zagrebačke banke. Naime, cijene dionica te banke bilježe uzastopan rast od početka ovog mjeseca. Tako je dionica serije E te banke poskupila ovoga tjedna čak 210 kuna ili 13 posto, dok je obična dionica iste banke skuplja 101 kunu. Značajnije je, 20 kuna, porasla vrijednost dionice Plive. Cijena pak dionice Karlovačke pivovare porasla je 11, Riječke banke deset, dok je cijena dionice Hotela Inter- Continental viša pet, a Istraturista 3,5 kuna. Rast vrijednosti od po jedne kune zabilježile su dionice Podravke, Končara te Kraša. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 90 lipa, zabilježila je dionica Arenaturista. Na vrijednosti su, premda tek 0,03 postotna boda od nominalne cijene, dobila i Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Na listi gubitnica ovoga se tjedna našlo pet dionica. Tako je cijena dionice Plave lagune potonula pet, a Dalekovoda četiri kune. Dionica pak Viktora Lenca pojeftinila je 2,69, a Rivijere dvije kune, dok je dionica Varteksa jeftinija tek jednu kunu. Na vrijednosti su, 0,85 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubile i obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, posebice Zagrebačke banke, CROBEX indeks porastao je u odnosu na prošli tjedan 36 bodova ili gotovo četiri posto - na 981 bod. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 12. do 19. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Anita 2.400 2.625 2.400 55.561.043 Ericsson-Tesla 151 155 154 101.083 Istraturist 55,91 55,91 55,91 200.549 Jadranski naftovod 1.505 1.505 1.505 12.040 Končar 44 44 44 4.400 Kraš 165 165 165 19.800 Modra Špilja 65 65 65 571.155 Riviera 103 105 105 7.155 Šuma 381 381 381 196.596 Tankerska plovidba 450 450 450 27.000 PIF Dom 20,33 22,00 22,00 530.127 PIF Expandia 26,50 30,00 30,00 158.629 PIF Pleter 12,80 13,10 13,10 50.668 PIF Slavonski 10,33 11,48 11,31 219.776 PIF Sunce 9,05 9,80 9,80 188.797 PIF Središnji nacionalni 27,52 31,00 30,51 288.534 PIF Velebit 21,36 22,33 22,33 328.628 RHMJ* 38,60 40,00 39,00 2.003.374 60.469.367 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu ostvaren promet gotovo devet puta veći no tjedan ranije - 60,4 milijuna kuna. Ovako velik promet ponajviše se može zahvaliti trgovini dionicama Anite (55,5 milijuna kuna) prilikom kupovine od strane TDR-a, te dionicama PIF- ova (1,7 milijuna) kao i trgovini Pravima na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo (dva milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 17 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, 26,1 kunu ili više od 67 posto, profitirala dionica Modre Špilje iz Komiže. Rast cijene od po tri kune zabilježile su dionice Kraša i Riviere. I dionice svih sedam PIF-ova dobile su na vrijednosti. Tako je največi skok cijene 3,7 kuna ili više od 14 posto, zabilježila dionica Expandia fonda. Značajnije je 3,01 kunu ili gotovo 11 posto, porasla cijena dionice Središnjeg nacionalnog fonda, dok je cijena dionice Dom fonda porasla 1,5 kunu ili više od sedam posto. Dionica pak Velebit fonda poskupila je jednu kunu, dok je dionica Slavonskog fonda skuplja 91, a fonda Sunce 70 lipa. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 38 lipa, našla se dionica Pleter fonda. Porasla je, 0,95 postotnih bodova od nominalne cijene, i vrijednost Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Tek četiri dionice našle su se na listi gubitnica. Tako je najviše, 55 kuna ili gotovo 11 posto, potonula cijena dionice Tankerske plovidba. Značajnije je, 16 kuna ili gotovo 27 posto, pala cijena dionice Končara. Dionica pak Istratursa pojeftinila je 4,08, dok je dionica Ericsson-Tesle jeftinija jednu kunu. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, VIN indeks porastao je u odnosu na prošli tjedan 24 boda ili 5,6 posto - na 452 boda. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 12. travnja 19. travnja Promjena u % New York/DJIA 10.126,94 10.693,71 5,59 Tokyo/Nikkei 13.352,44 13.868,28 3,86 London/FTSE-100 5.766,60 5.871,60 1,82 Frankfurt/DAX 30 6.002,30 6.181,91 2,99 Na Wall Streetu u zadnjih je tjedan dana oštro skočila cijena dionica, a oporavio se i sektor tzv. nove ekonomije. Najviše je na to utjecala odluka Feda da snizi kamatne stope, te podatak o porastu američke industrijske proizvodnje u ožujku. Američka središnja banka u srijedu je iznenadila Wall street, spustivši kamatnu stopu za prekonoćne pozajmice bankama 50 baznih bodova, na 4,5 posto godišnje. Nitko na Wall Streetu to nije predviđao prije svibnja, za kad je zakazano zasjedanje Fed-ova Vijeća za otvoreno tržište. Time je predsjednik američke središnje banke Alan Greenspan, slažu se svi analitičari, pokazao da je još uvijek glavni te da određuje razinu kamatnih stopa prema ekonomskim pokazateljima, a ne očekivanjima tržišta kapitala. A posljednji ekonomski pokazatelji, ponajprije pad prometa u maloprodaji te pad indeksa povjerenja potrošača u ožujku, tražili su agresivne poteze središnje banke. Stoga je Fed odlučio reagirati i prije svibnja. Američki su financijski stručnjaci izrazili i iznenađenje te zadovoljstvo podatkom o rastu proizvodnje u ožujku. Prvi put unazad šest mjeseci u ožujku je ove godine u SAD-u industrijska proizvodnja u odnosu na prethodni mjesec porasla, i to 0,4 posto. Prerađivačka je industrija zabilježila rast proizvodnje od 0,3 posto, u proizvodnji električne energije i plina proizvodnja je porasla 1,1 posto, a u rudarstvu 0,8 posto. Analitičari ipak smatraju te statističke pokazatelje samo znakom da je privremeno zaustavljen "slobodan pad" industrijske proizvodnje. No, na Wall Streetu su tržišni sudionici ohrabreni, te su počeli kupovinu dionica, koju nije mogla omesti ni u utorak objavljena vijest iz Ciscoa da očekuje smanjivanje prihoda te da planira otpustiti dio radnika. Ovoga se tjedna očekuje da će otprilike 1000 američkih kompanija objaviti poslovne rezultate za prvo tromjesečje. Analitičari predviđaju da će u prosjeku njihove zarade biti 8,7 posto niže nego u istom lanjskom razdoblju. Ulagači, pak, tvrde da je ta činjenica već uračunata u cijenu dionica. Indeks Dow Jones ojačao je u tom razdoblju 5,59 posto, na 10.693 boda. I na Tokijskoj burzi su skočile cijene dionica. Dobro raspoloženje američkih ulagača prenijelo se i na ulagače na najvećoj azijskoj burzi. Najveće dobitke zabilježile su dionice tehnološkog sektora, posebno telekoma i proizvođača čipova. Ulagači su pozornost usredotočili na izbor novog japanskog premijera, koji se očekuje 24. travnja. Indeks Nikkei ojačao je u zadnjih tjedna dana 3,86 posto, na 13.868 bodova. Na europskim burzama ulagači su pokazali tek umjereni optimizam. Najviše su dobitaka zabilježile tehnološke dionice, a prava zvijezda bio je Ericsson, najavivši da pregovara sa Sony-jem o zajedničkoj proizvodnji mobilnih telefona. No, pale su cijene dionica tzv. stare ekonomije. Početkom tjedna na tržištu je upozorenje američkog Ciscoa da će ostvariti 30 posto niže prihoda u prvom ovogodišnjem tromjesečju, navodeći kao razlog usporavanje američke gospodarske aktivnosti, te najava nizozemskog Philipsa da će smanjivati broj zaposlenih, potresla europske burze. Vijest iz Philipsa bila je za neke tržišne sudionike pravi šok. Njegove dionice su u samo jednom danu oslabile čak 10 posto. Iako je većina ulagača bila svjesna smanjivanja prihoda i zarada američkih i europskih tehnoloških kompanija, vjerovali su da stvari nisu tako loše. Indeks Ftse u zadnjih je tjedan dana ojačao 1,82 posto, na 5.871 bod, a Dax 2,99 posto, na 6.191 bod. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 12. travnja 19. travnja Promjena u % Euro/USD 0,8914 0,8971 0,63 Euro/JPY 110,12 108,50 -1,47 USD/JPY 123,55 120,97 -2,08 Tečaj europske valute je na "staklenim nogama". Budući da Europska središnja banka nije prošloga tjedna snizila kamatne stope, kao što su tržišni sudionici očekivali, većina ih ocijenjuje da ECB ne čini dovoljno da bi očuvala trenutnu stopu gospodarskog rasta u euro zoni. Čak ni u uvjetima kad je Fed agresivno snizio kamatnu stopu, 50 baznih bodova, euro zbog toga nije mogao značajnije privući kapital. Ovoga je tjedna ojačao tek 0,63 posto, na 0,8971 dolar. Američki je dolar na deviznim tržištima pretrpio ovoga tjedna manji gubitak, nakon što je Fed odlučio sniziti ključnu kamatnu stopu na 4,5 posto godišnje. Ukupno je tako kamatna stopa na prekonoćne pozajmice banka od početka godine snižena dva postotna boda. Iako je takva odluka Feda iznenadila tržišta i potaknula ulaganja na tržištu kapitala, na deviznim tržištima sudionici su se zapitali koliko je ustvari loša situacija u američkom gospodarstvu. Ipak, većinu više od situacije u američkom gospodarstvu brine nevoljkost Europske središnje banke da očuva trenutne stope gospodarskog rasta u eurozoni, odnosno snizi kamatnu stopu. Japanski je jen, pak, dostigao najvišu razinu prema dolaru u zadnjih tri tjedna, nakon što je japanski ministar financija Kiichi Miyazawa izjavio da skupina najbogatijih zemalja svijeta G7 ne bi odobravala eventualni pokušaj japanskih monetarnih vlasti da oslabe tečaj jena i tako pomognu oživljavanju domaćeg gospodarstva. Pozitivno je na tečaj jena utjecalo i dobro poslovanje Tokijske burze. U posljednjih je tjedan dana jen ojačao prema dolaru 2,08 posto, a prema euru na 1,47 posto. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 13. do 20. travnja 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 13. travnja 20. travnja u % Euro 1 7,6406 7,5922 -0,63 DEM 1 3,9065 3,8818 -0,63 USD 1 8,6120 8,5943 -0,20 GBP 1 12,3614 12,2951 -0,53 JPY 100 6,9911 7,0572 0,94 ATS 1 0,5552 0,5517 -0,63 ITL 100 0,3946 0,3921 -0,63 CHF 1 5,0286 4,9628 -1,30 SIT 100 3,5363 3,5124 -0,67 Na tečajnici HNB-a vrijednost njemačke marke u dva je tjedna oslabila 1,12 posto prema kuni. Ovoga je tjedna jedino poskupio japanski jen. U dva tjedna njegov je tečaj porastao 2,55 posto. U istom je razdoblju slovenski tolar pojeftinio 1,22 posto. Američki je dolar ovoga tjedna 0,20 posto jeftiniji, a britanska funta 0,53 posto. Švicarski je franak oslabio 1,30 posto. Tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire u dva su tjedna izgubili otprilike 1,12 posto na vrijednosti. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 300 milijuna no, kasnije je taj iznos uvećan na 369,5 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 31,2 milijuna kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,326 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,90 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,320 kuna, uz kamatu od 5,95 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,320 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 5,95 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 15,06 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 115 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,309 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,90 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,285 kuna, uz kamatu od 7,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,285 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,00 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 33,48 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 228,3 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 223,3 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,558 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 7,15 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,441 kuna, uz kamatu od 7,40 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,488 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,30 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 0,13 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,36 milijardi kuna. Od toga je 551,3 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,183 milijardi kuna, dok je na rok od 182 dana upisano 2,625 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 26. travnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 300 milijuna kuna. 8. Vlada: redovna sjednica Oko 80 posto lijekova u Hrvatskoj uskoro bi moglo pojeftiniti između 5 i 20 posto nakon što se uvode sustav referentnih cijena lijekova predviđen izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima i medicinskim proizvodima koje su četvrtak dobile podršku hrvatske Vlade. Sustav referentnih cijena, kao osnovu za utvrđivanje cijene lijeka uzima njegovu cijenu u drugim državama. Time bi se napustila praksa nadmetanja u određivanju cijena lijekova. Potpredsjednica Vlade Željka Antunović tvrdi da predložene promjene trebaju osigurati značajne uštede i racionalizaciju. Zamjenik ministrice zdravstva Rajko Ostojić za jesen najavljuje osnivanje posebne agencije za lijekove i medicinske proizvode koja bi preuzela dio poslova koji su sada u djelokrugu ministarstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Vlada je podržala model društveno poticane stanogradnje koji bi građanima trebao omogućiti da pod znatno povoljnijim uvjetima kupe prvi stan, građevinarstvu osigurati više poslova i veći broj zaposlenih. Prema tom, u razvijenom svijetu, uhodanom modelu građani bi do stana mogli doći s rokom otplate do 31 godine, s prosječnom godišnjom kamatom od četiri posto. U taj bi se model subvencijama uključila država, lokalne jedinice i banke. Za socijalno, odnosno društveno poticanu stanogradnju Hrvatska je u proračunu za ovu godinu osigurala 90 milijuna kuna, čime se, procijenjeno je, stvara pretpostavka za zbrinjavanje između 5 i 7 tisuća osoba i to izgradnjom oko 1.500 stanova s prosječno 50 četvornih metara. Članovi Vlade drže da se preko tog modela mogu potaknuti i prateće gospodarske grane, primjerice proizvodnja opreme za stanove. Proračunska sredstva namijenjena provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja u prošloj su godini trošena namjenski i racionalno i to je najveći pomak u odnosu na prethodna razdoblja, rekao je ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić, podnoseći Vladi izvješće o provedbi zakona u prošloj godini. Od proračunom planiranih 2,49 milijardi kuna utrošeno je 2,42 milijarde. Najviše je izdvojeno za isplatu invalidskih i obiteljskih mirovina za što je ministarstvo mirovinskom zavodu transferiralo 1,3 milijarde kuna. Prema podacima Zavoda ukupno je u prošloj godini za to utrošeno 1,8 milijardi kuna (za isplatu tih prava u proračunu nisu osigurana dostatna sredstva od 497 milijuna). U prošloj godini posao je našlo 11.272 branitelja, a broj nezaposlenih kreće se oko 34 tisuće što je na razini prošlih godina. Dodijeljeno je 646 kuća i stanova. U 2000-toj ekshumirani su posmrtni ostaci 75 osoba, a identificirane su 102 osobe. Vlada se suglasila da se Hrvatski telekom zaduži kod tvrtke Siemens na iznos od 192 milijuna kuna, na rok od tri godine i kamatu od 8 posto godišnje. U vlasništvo središnje depozitarne agencije Vlada je dala 11,7 milijuna kuna vrijednu imovinu (kompjutore, uredsku opremu, namještaj, itd). 9. Vlada: zatvorena sjednica Hrvatska Vlada na svojoj je zatvorenoj sjednici održanoj u četvrtak, imenovala predsjednika i članove povjerenstva za pregled transkripata iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske, izvijestio je vladin Ured za odnose s javnošću. Na temelju odluke koju je Vlada donijela u siječnju ove godine, Hrvatski državni arhiv preuzet će zapise i dokumente nastale u vrijeme kada je Franjo Tuđman bio predsjednik RH. Prije predaje državnom arhivu, povjerenstvo, u kojemu su Petar Pulišelić, Milojko Vučković, Krešimir Kašpar, Neven Ivak, Jadranko Podnar, Željko Brkić te Renato Cobal, pregledat će transkripte. Vlada je prihvatila prijedlog zakona o nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj, u cilju potpore znanstvenih, visokoobrazovnih i tehnologijskih programa i projekata, poticanja međunarodne suradnje, popularizacije znanosti te pomoći u organiziranju znanstvenih događaja. 10. Na ovotjednoj on-line dražbi Zagrebačke burze 2,4 milijuna kuna prometa Na ovotjednoj javnoj, on-line dražbi dionica i udjela u trgovačkim društvima u kojima država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) drži do 25 posto vlasničkog udjela, održanoj na Zagrebačkoj burzi, ostvaren je promet od ukupno 2,4 milijuna kuna. Tako je na dražbi u petak ostvaren ukupni promet od 871.418 kuna. Od ukupno ponuđenih dionica u pet trgovačka društava, prodane su dionice njih četiri i to po višoj cijeni od početno ponuđene. Za 6.391 dionica tvrtke Osijek export import plaćeno je 30.001 kunu (početna cijena bila je jedna kuna), dok su 46.272 dionica osječke Panonije prodane po cijeni od 520.816 kuna (početna cijena 138.816 kuna). Dionice tvrtke Pounje trikotaža iz Hrvatske Kostajnice, njih 69.917, prodano je za 266.917 kuna (početna cijena 69.917 kuna), a 2.919 dionica tvrtke Vela Luka prodano je po cijeni od 53.684 kuna (početna cijena 11.384 kuna). Bez kupaca ostalo je 9.695 dionica đurđevačke tvrtke Veletrgovina, početne cijene 189.053 kune. Na javnoj on-line dražbi Zagrebačke burze održanoj u utorak, ostvaren je promet od 168.424,50 kuna. Od ukupno ponuđenih dionica i udjela u deset trgovačka društava, prodane su dionice osam tvrtki. Pritom je 88 dionica zagrebačke tvrtke Dubravapromet prodano po početno cijeni od 4.400 kuna. Po početnoj je cijeni od 1.783 kune prodano i 4,90 posto udjela u tvrtki Energoing iz Varaždina, dok su 430 dionica varaždinskog Industrijskog tokarskog centra prodane za 20.962,50 kuna. Dionice splitske tvrtke Jatra, njih 50, prodano je za 24.375 kuna. Dionice preostala četiri trgovačka društva prodane su po višoj cijeni. Za 10.976 dionica tvrtke Domil iz Županje plaćeno je 33.301 kunu (početna cijena jedna kuna), dok su 314 dionica dubrovačkog Grand hotela Imperijal prodane za 31.501 kunu (početna cijena jedna kuna). Dionice Hotela Jadran iz Dubrovnika, njih 141, prodano je za 32.401 kunu (početna cijena je jedna kuna), a za 16,82 posto udjela Infor. Centra-Hrvatska radio postaja Čazma plaćeno je 19.701 kunu (početna cijena jedna kuna). Bez kupca ostalo je 86 dionica osječkog Geodetskog zavoda (početna cijena 23.478 kuna) te 7,58 posto udjela zagrebačke tvrtke Grič (početna cijena 106.582 kuna). U srijedu je pak na on-line dražbi na Zagrebačke burze, ostvaren je promet od 1.046.133 kuna. Od ukupno ponuđenih dionica i udjela u deset trgovačka društava, prodane su dionice njih osam. Pritom je 15,61 posto udjela u zagrebačkoj tvrtki Modul prodano po početno ponuđenoj cijeni od 199.882,23 kune, dok su dionice osječke Nivete, njih 60, također prodane po početnoj cijeni od 4.500 kuna. Dionice preostala šest trgovačka društva prodane su po višoj cijeni. Za 16.116 dionica tvrtke Kninjanka plaćeno je 15.301 kunu (početna cijena je jedna kuna), dok su 208 dionica Komunalca iz Novog Marofa prodane za 161.400 kuna (početna cijena 101.400 kuna). Dionice Krateksa iz Krapine, njih 21, prodano je za 2.947,50 kuna (početna cijena 2.047,50 kuna), a za 248 dionica bjelovarske Ortopedije plaćeno je 3.701 kunu (početna cijena jedna kuna). Za 16,06 posto udjela u tvrtki Plan Rijeka plaćeno je 7.201 kunu (početna cijena jedna kuna), a 16.152 dionica makarskog Prometa prodano je za 651.201 kunu (početna cijena jedna kuna). Bez kupca ostalo je 68 dionica zagrebačkog Lipa Mill-a (početna cijena 13.620 kuna) te 1,80 posto udjela Mehanike iz Kraljevice (početna cijena 8.970 kuna). U četvrtak je na on-line dražbi ostvaren promet od 319.175 kuna. Od ukupno ponuđenih dionica i udjela u deset trgovačka društava, prodane su dionice njih osam. Pritom su dionice i udjeli šest tvrtki prodane po početno ponuđenim cijenama. Za 27 dionica zagrebačke Radionice primijenjenih umjetnosti plaćeno je 2.632,50 kuna, dok je 8,32 posto udjela u riječkoj tvrtki Slavina prodano po početnoj cijeni od 3.336,60 kuna. Dionice zadarskog Tankerkomerca, njih 369 također su prodane po početnoj cijeni od 179.887,50 kuna, kao i 23 dionice vinkovačkog Tehnoprojekta koje su prodane za 10.350 kuna. Za 22 dionice zagrebačkog Tranšpeda plaćeno je 21.450 kuna, a po početnoj je cijeni od 4.775,50 kuna prodano i 1,48 posto udjela u tvrtki Veterinarska stanica iz Požege. Dionice preostala dva trgovačka društva prodane su po višoj cijeni. Za 5.410 dionica tvrtke Seget-Jadran plaćeno je 82.401 kunu (početna cijena jedna kuna), dok je 3,43 posto udjela u tvrtki Zast iz Splita prodano za 14.342,75 kuna (početna cijena 11.142,75 kuna). Bez kupca ostalo su 72 dionice našičke Slavonke (početna cijena 5.400 kuna) te 1,40 posto udjela zagrebačke tvrtke Unialat (početna cijena 19.375,50 kuna). Rezultati ovotjedne dražbe: Tvrtka Količina Početna cijena Postignuta Cijena Kupac Osijek export import d.d. Osijek 6391 dionica 1,00 30.001,00 CEFB Panonija d.d. Osijek 46272 dionice 138.816,00 520.816,00 SLVR Pounje trikotaža d.d. Hrvatska Kostajnica 69917 dionica 69.917,00 266.917,00 CEFB Vela Luka d.d. Vela Luka 2919 dionica 11.384,00 53.684,00 FINT Veletrgovina d.d. Đurđevac 9695 dionica 189.053,00 Domil d.d. Županja 10976 dionica 1,00 33.301,00 CEFB Dubravapromet d.d. Zagreb 88 dionica 4.400,00 4.400,00 CEFB Energoing d.o.o. Varaždin 4,90 % udjela 1.783,00 1.783,00 CEFB Geodetski zavod d.d. Osijek 86 dionica 23.478,00 Grand hotel Imperial d.d. Dubrovnik 314 dionica 1,00 31.501,00 FINT Grič d.o.o. Zagreb 7,58 % udjela 106.582,00 Hotel Jadran d.d. Dubrovnik 141 dionica 1,00 32.401,00 TRVR Industrijski tokarski centar d.d. Varaždin 430 dionica 20.962,50 20.962,50 CEFB Infor. Centar-Hr. radio postaja Ćazmad.o.o 16,82 % udjela 1,00 19.701,00 ZBB Jatra d.d. Split 50 dionica 24.375,00 24.375,00 CBB Kninjanka d.d. Knin 16116 dionica 1,00 15.301,00 CEFB Komunalac d.d. Novi Marof 208 dionica 101.400,00 161.400,00 COIN Krateks d.d. Krapina 21 dionica 2.047,50 2.947,50 AUCT Lipa mill d.d. Zagreb 68 dionica 13.620,00 Mehanika d.o.o. Kraljevica 1,80 % udjela 8.970,00 Modul d.o.o. Zagreb 15,61 % udjela 199.882,23 199.882,23 INVC Niveta d.d. Osijek 60 dionica 4.500,00 4.500,00 VROS Ortopedija d.d. Bjelovar 248 dionica 1,00 3.701,00 ILR Plan Rijeka d.o.o. Rijeka 16,06 % udjela 1,00 7.201,00 CEFB Promet d.d. Maraska 16152 dionica 1,00 651.201,00 SBTD Radionica primijenjenih umjetnosti d.d.Zg. 27 dionica 2.632,50 2.632,50 CEFB Seget-Jadran d.d. Sget Donji 5410 dionica 1,00 82.401,00 FINT Slavina d.o.o. Rijeka 8,32 % udjela 3.336,60 3.336,60 CEFB Slavonka d.d. Našice 72 dionice 5.400,00 Tankerkomerc d.d. Zadar 369 dionica 179.887,50 179.887,50 DLBT Tehnoprojekt d.d. Vinkovci 23 dionice 10.350,00 10.350,00 CEFB Tranšped d.d. Zagreb 22 dionice 21.450,00 21.450,00 CEFB Unialat d.o.o. Zagreb 1,40 % udjela 19.375,50 Veterinarska stanica d.o.o. Požega 1,48 % udjela 4.775,50 4.775,50 CEFB Zast d.o.o. Split 3,43 % udjela 11.142,75 14.342,75 SBTD UKUPNO 2.425.780,23 11. Javna dražba VTV-a - 18,5 milijuna kuna prometa U utorak je na Varaždinskom tržištu vrijednosnica održana peta po redu Javna dražba za prodaju dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Od 29 društva čiji su paketi dionica ponuđeni na prodaju prodano je 17, a ostvaren je promet od 18,5 milijuna kuna. Po prvi puta od kada se održavaju dražbe, dražba je za sva poduzeća završila isti dan kada je i započela. Najjače nadmetanje bilo je za dionice društva Itas d.d. Ivanec (19 nadjačavanja), te dionice društva Jadran tvornica metalnog namještaja d.d. Zagreb (18 nadjačavanja). Najveći promet ostvarila je brokerska tvrtka Reiffeisen vrijednosnice d.o.o. 5,2 milijuna kuna. Slijedi tvrtka Rijeka vrijednosnice d.o.o. sa od 3,4, te Ceufin brokers d.o.o. s 2,7 milijuna kuna ostvarenog prometa. Rezultati dražbe: Društvod.d. Brokerska kućakupca d.o.o. Počet. cije. kn Zaključ. cije. kn Promjena% Količina Promet Hospitalija d.d. Zagreb ZB brokeri 30 48 60,00 10.644 510.912 Itas d.d. Ivanec Fima-vrijednosnice 30 48 60,00 37.961 1.822.128 Jadran tv.met.nam. d.d. Zagreb Ceufin brokers 30 47 56,67 23.116 1.086 Lošinjska plovidba dd.M. Lošinj Rijeka vrijednosnice 40 40 0,00 86.069 3.442.760 Lovački rog d.d. Zagreb Auctor 75 96 28,00 2.020 193.920 Monter-Split d.d. Split Auctor 30 30 0,00 25.200 756.000 Olma d.d. Makarska Ceufin brokers 30 30 0,00 9.873 296.190 Omial d.d. Omiš Ceufin brokers 30 30 0,00 34.773 1.043.190 Preko d.d. Preko Fima-vrijednosnice 100 100 0,00 1.110 111.000 Remont d.d. Kaštel Sučurac Fintrade 40 40 0,00 15.572 622.880 Tv. elek.žarulja d.d. Zagreb CBB vrijednosnice 40 40 0,00 56.587 2.263.480 T. lim.ambalaže d.d. Vela Luka CBB vrijednosnice 40 48 20,00 855 41.040 Tv. mreža d.d. Biograd n.m. Fima-vrijednosnice 30 30 0,00 4.268 128.040 Tubus d.d. Donji Stupnik Ceufin brokers 100 160 60,00 2.044 327.040 Uzor d.d. Split Auctor 30 30 0,00 9.200 276.000 PPK Valpovo d.d. Valpovo Reiffeisen vrijednosnice 75 75 0,00 69.905 5.242.875 Zadranka d.d. Zadar I.C.F. 40 64 60,00 5.984 382.976 UKUPNO 359.181 18.546.883 12. Ministarstvo financija: Državni proračun ostvario predviđenu dinamiku prihoda Državni je proračun u prva tri mjeseca ove godine ostvario predviđenu dinamiku prihoda i primitaka, a i rashodi se ostvaruju predviđenom dinamikom, izvijestilo je danas Ministarstvo financija, uz tvrdnju da su neutemeljene razne medijske konstrukcije o opasnom podbačaju državnih financija. Ukupani prihodi i primici u prva su tri mjeseca ostvareni u iznosu od 13,197.240 milijardi kuna što je 22,92 posto godišnjeg plana. Budući da je hrvatsko gospodarstvo iznimno podložno sezonskim utjecajima, zbog izrazitog utjecaja poljoprivredne proizvodnje i turizma, dinamika prihoda u prvom tromjesečju očekivano je i planirano manja nego u drugom i trećem kvartalu. Konkretno, u prva tri mjeseca prihodi od poreza iznose 8,575.380 milijardi kuna, odnosno 22,11 posto godišnje planiranih poreznih prihoda. U tom je iznosu najviše prikupljeno od poreza na dodanu vrijednost, i to 4,981.635 milijardi kuna (22,22 posto godišnjeg plana od te vrste poreza), dok su trošarine donijele 1,644.086 milijardi kuna (što je 20,19 posto godišnjeg plana od te vrste poreza), kaže se u izvješću Ministarstva financija. Neporezni su prihodi ostvareni s 21,82 posto svog godišnjeg plana. Zajedno, porezni i neporezni prihodi u državni su proračun u prva tri mjeseca ove godine donijeli 9,038.734 milijardi kuna, odnosno 22,09 godišnjeg plana. Kapitalni su prihodi ostvareni s 0,61 posto godišnjeg plana, što znači da su ukupni prihodi ostvareni s 9,092.575 milijardi kuna, odnosno 18,30 posto godišnjeg plana (godišnji prihodi Državnog proračuna za 2001. godinu su 49,679.912 milijardi kuna). Primici financiranja, na koje je presudan utjecaj proljetni plasman samuraj obveznica u Japanu i euroobveznica, ostvareni su sa 4,104.665 milijardi kuna (51,90 posto godišnjeg plana), čime je u potpunosti osigurana otplata svih državnih inozemnih zaduženja u cijeloj godini. Ukupni prihodi i primici državnog proračuna za 2001. godinu (planirani na godišnjoj razini od 57,588.732 milijarde kuna) ostvareni su u iznosu od 13,197.240 milijardi kuna, odnosno 22,92 posto od godišnjeg plana. Ministarstvo financija posebno naglašava kako se i rashodi ostvaruju prema očekivanom dinamičkom planu. Posebno važnim Ministarstvo financija ističe činjenicu kako se i dalje uspješno smanjuje deficit državnog proračuna koji je u dvije godine smanjen s prijašnjih 7,4 na 5,3 posto, te se prema fiskalnim projekcijama Države, približava kriterijima koje je za svoje članice Mastrichtškim sporazumom propisala Europska unija. U posljednjih godinu dana udio državne potrošnje u BDP-u smanjen je za 5 strukturnih poena čime je izravno rasterećeno gospodarstvo, a takva se politika nastavlja i dalje. Ovogodišnji je proračun iznimno zahtjevan, naglašavaju u Ministarstvu financija, jer je prvi u nizu godina koji je i nominalno i realno manji nego u godini koja mu prethodi, što je u ovoj godini velike gospodarske recesije u cijelom svijetu, vrlo veliki uspjeh jedne tranzicijske ekonomije. Ministarstvo financija računicu o održivosti ovogodišnjeg proračuna temelji na projekcijama ušteda u javnim izdacima, zbog reorganizacije i racionalizacije državne uprave, ubrzanja mirovinske i zdravstvene reforme i dr., te izražava nadu da, ako će se projekcije ostvariti prema predviđanjima, ovogodišnji proračun ne bi smio doći u pitanje. Do sada slabiji rezultati u privatizacijskim prihodima, kažu, nije sporan, jer se odgodom nastojalo postići bolje uvjete i cijenu. Pregovori o drugoj fazi privatizacije Hrvatskih telekomunikacija u tijeku su i obećavajući su, navodi se u izvješću hrvatskog Ministarstva financija. 13. Indeks poslovne optimističnosti u travnju pao na 47,6 Hrvatski indeks poslovne optimističnosti (IPO) u travnju iznosi 47,6, što je niže od njegove vrijednosti za ožujak kada je iznosio 51,9, što drugi mjesec za redom pokazuje smanjenje poslovne optimističnosti poduzetnika, podatci su Hrvatske udruge poslodavaca i Tau savjetovanja. I u travnju anketirani poduzetnici kao glavne faktore smetnje navode visoke kamatne stope, korupciju, poreznu politiku i nedostatak potražnje. Pritom se primjećuje značajan porast smetnji vezanih za korupciju i nemogućnost dobivanja kredita. Vrijednost IPO-a može se kretati od 0 do 100, a travanjska je vrijednost, izračunata po šesti put, najmanja od svih dosadašnjih. Prvi puta IPO je izračunat u studenom prošle godine i tada je iznosio 48,1, a svoju najveću vrijednost dosegnuo je u veljači ove godine kada je iznosio 52,3. U travanjskoj anketi sudjelovala je oko 40 poduzeća, od čega polovica velikih, a polovica malih i srednjih poduzetnika. Veliki poduzetnici i dalje su optimističniji od malih i srednjih. Tako vrijednost IPO-a kod velikih poduzetnika u travnju iznosi 54,4 (u ožujku 58,2), a kod malih i srednjih znatno manje 40,7 (u ožujku 45,6). I u svih šest dosadašnjih analiza veliki su poduzetnici uvijek bili optimističniji od malih i srednjih. Kod velikih poduzetnika vrijednost IPO-a nikada nije pala ispod 50, a najveću je imala u ožujku (58,2), dok kod malih i srednjih nikada nije ni dosegnula prag od 50, a najveća je vrijednost - 49,3 - zabilježena u veljači. Računanje hrvatskog Indeksa poslovne optimističnosti pokrenuli su HUP i Tau savjetovanje, a računa se mjesečno anketnim postupkom pri kojem se kvantificiraju procjene poduzetnika o raznim faktorima trenutne i buduće gospodarske situacije (planiranje povećanja investicija, očekivanje povećanja profitabilnosti i sl.). IPO (BCI - Business Confidence Index) u svijetu je vrlo raširen pokazatelj povjerenja poslovnih ljudi u gospodarstvo za nadolazeće razdoblje i stoga dobro predviđa kretanje osnovnih makroekonomskih varijabli, kao što je npr. rast BDP-a, a postupak računanja omogućava i kvantificiranje mnogih drugih aspekata gospodarskih aktivnosti. 14. TDR kupio 24,3 posto dionica vrsarske Anite Tvrtka Adria Resorts, koja je u stopostotnom vlasništvu Tvornice duhana Rovinj (TDR), stekla je kontrolni paket dionica turističke tvrtke Anita, nakon kupnje 24,3 posto dionica te vrsarske turističke kuće na Varaždinskom tržištu vrijednosnica. Kako se saznaje u srijedu je tom transakcijom vrijednom 54,7 milijuna kuna, uz već ranije manje kupnje, Adria Resorts došla do kontrolnog paketa dionica (25 posto) u Aniti i prije nego što je prodan većinski udio te tvrtke. Kontrolni paket dionica u nekoj tvrtki omogućava njegovom vlasniku participiranje, odnosno sudjelovanje pri donošenju strateških poslovnih odluka te tvrtke zajedno sa većinskim vlasnikom. Hrvatski fond za privatizaciju nedavno je raspisao novi natječaj za prodaju 56,77 posto dionica Anite, po nominalnoj cijeni od 168 milijuna kuna, nakon što je odbio obje ponude pristigle na prvi natječaj. Na prvom natječaju raspisanom za prodaju dionica vrsarske tvrtke ponude su dali Adria Resorts i Plava lagune (koja je u većinskom vlasništvu Lukšić grupe). Prema procjenama financijskih analitičara, kupoprodaja većeg paketa dionica Anite mogla bi značajno utjecati na potencijalne sudionike na novoraspisanom natječaju koji je otvoren do 9. svibnja. 15. Statistika U ožujku 388,7 tisuća nezaposlenih - Krajem ožujka ove godine u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje evidentirano 388.747 nezaposlenih, što je 114 osoba (ili 0,03 posto) manje nego prethodnog mjeseca i 31 tisuću osoba ili 8,7 posto više nego u ožujku prošle godine. Tijekom ožujka Hrvatskom se zavodu za zapošljavanje prijavilo 20,5 tisuća novih osoba, što je 5,3 posto manje nego u lanjskom ožujku. Istodobno, s evidencije Zavoda zaposlilo se 12,1 tisuća osoba, 5,5 posto više nego u isto doba prošle godine. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme, njih 9,4 tisuća ili 77,1 posto, a najveći ih se broj zaposlio u prerađivačkoj industriji (2,8 tisuće ili 22,9 posto). Iz evidencije nezaposlenih osoba zbog ostalih razloga osim zaposlenja brisano je 8,5 tisuća osoba, što je 9,8 posto više nego u ožujku lani. U ukupnom broju nezaposlenih u ožujku je 103,8 tisuća osoba ili 26,7 posto posao tražilo prvi puta, što je povećanje od 4,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Ostalih 285 tisuća osoba ili 73,3 posto imalo je prethodno radno iskustvo. Prije prijave na evidenciju Zavoda najveći je broj radio u prerađivačkoj industriji, njih 76,1 tisuća ili 26,7 posto. Slijedi trgovina na veliko i malo u kojoj je radilo 55,2 tisuće osoba ili 19,4 posto, hoteli i restorani (39,5 tisuća ili 13,8 posto) te građevinarstvo (29,8 tisuća ili 10,4 posto). Krajem ožujka u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje evidentirano 206,5 tisuća nezaposlenih žena, što je rast od deset posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Njihov se udio u evidentiranoj nezaposlenosti u spomenutom razdoblju povećao od 52,5 na 53,1 posto. Najveći udio u registriranoj nezaposlenosti imaju osobe stare od 20 do 24 godine (19,5 posto), zatim 25-29 godina (14,7 posto) i 30-34 godine (12,3 posto). Najveće relativno povećanje od 26,2 posto zabilježeno je u najstarijoj dobnoj skupini (50 i više godina), a u najmlađoj dobnoj skupini (15-19 godina) zabilježen je pad od 5,3 posto. Struktura nezaposlenih prema stručnoj spremi nije se promijenila u odnosu na prošlogodišnji ožujak. I dalje je najveći udio nezaposlenih sa KV i VKV spremom, a njihov je udio smanjen s 35 posto na 34,7 posto. Najmanji udio u ukupnoj nezaposlenosti imaju osobe s visokom i višom stručnom spremom (VŠS 3,1 posto i VSS 3,8 posto), što je dugoročna pojava. Ukupna je nezaposlenost u promatranom razdoblju povećana u gotovo svim županijama. Najveći je rast nezaposlenosti zabilježen u Sisačko- moslavačkoj (19,3 posto) i Zagrebačkoj županiji (17,9 posto) te u Gradu Zagrebu (17,1 posto), dok je u Međimurskoj županiji zabilježen pad od 4,4 posto. Krajem ožujka u evidenciji Zavoda bilo je ukupno 33,7 tisuća osoba kojima je radni odnos prestao zbog prestanka rada poslodavaca. To je 2,2 posto više nego u veljači i 34 posto više nego u ožujku lani. Broj korisnika novčane naknade u ožujku se povećao u odnosu na prethodnu godinu za 12,2 tisuće osoba te sada iznosi 75 tisuća korisnika. Tijekom ožujka Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje prijavljeno ukupno 12,7 tisuća slobodnih radnih mjesta, što je 34 posto više nego u ožujku prošle godine. Industrijska proizvodnja porasla 4,6 posto - Industrijska je proizvodnja u ožujku u Hrvatskoj porasla 4,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a u prva je tri ovogodišnja mjeseca u usporedbi s istim lanjskim razdobljem veća za 5,5 posto, objavio je Državni zavoda za statistiku. U ožujku je industrijska proizvodnja u usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom prošle godine porasla 10,9 posto. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, u ožujku je u odnosu na isti mjesec prošle godine, najviše porasla proizvodnja kapitalnih proizvoda, 37,8 posto. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju veća je 6,3 posto, a intermedijarnih proizvoda, osim energije za 0,5 posto. Pad proizvodnje zabilježen je kod energije, za 1,4 posto te kod trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 4,5 posto. Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, proizvodnja u prerađivačkoj industriji porasla je u ožujku 5,7 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, za 0,6 posto. U rudarstvu i vađenju proizvodnja je smanjena 2,5 posto. U sklopu prerađivačke industrije najviše je porasla proizvodnja RTV i komunikacijskih aparata i opreme, 70,5 posto. Slijedi proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica koja je uvećana 34 posto te proizvodnja duhanskih proizvoda u kojoj je zabilježen rast od 31,3 posto. Najveći je, pak, pad proizvodnje, u ožujku ove godine u odnosu na isti mjesec lani, zabilježen kod proizvodnje električnih strojeva i aparata, za 15,6 posto. U prva tri mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja u prerađivačkoj industriji porasla 7,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Za financiranje javnih potreba 14,8 milijardi kuna - Ukupno naplaćeni prihodi za financiranje javnih potreba u Hrvatskoj su u prva dva ovogodišnja mjeseca iznosili 14,8 milijardi kuna i bili su 27,2 posto veći nego u istom razdoblju lani, objavio je Zavod za platni promet (ZAP). Od ukupnog iznosa 72 posto čine prihodi proračuna svih razina (države, županija i gradova/općina), na izvanproračunske prihode otpada 26,6 posto, dok 1,4 posto iznose prihodi javnih poduzeća, zajednica i uprava. U strukturi prihoda proračuna na porezne se prihode odnosi se 58,2 posto. U tim prihodima 51,1 posto čine prihodi od poreza na dodanu vrijednost, 19 posto prihodi od poreza na dohodak, 17,3 posto prihodi od trošarina, 6,2 posto prihodi na osnovi carina, 4,1 posto prihodi od poreza na dobit, 2,1 posto gradski/općinski porezi te 0,1 posto županijski porezi. Osim poreznih prihoda, četiri posto odnosi se na pristojbe i naknade, 0,5 posto na novčane kazne, a 37,3 posto čine ostali prihodi. U prva dva ovogodišnja mjeseca ostali prihodi iznosili su 3,9 milijardi kuna, od čega se 3,6 milijardi kuna odnosi na ostale prihode državnog proračuna, u kojima su najzastupljeniji krediti i pozajmice te prihodi od prodaje vrijednosnih papira. Ukupni prihodi županija iznosili su 117,6 milijuna kuna, od čega su 43,9 milijuna kuna vlastiti prihodi. Ukupni prihodi gradova/općina iznosili su 1,2 milijarde kuna, pri čemu se 578,6 milijuna kuna odnosi na vlastite prihode. Visoku stopu rasta iskazali su prihodi javnih poduzeća, zajednica i uprava, 59,2 posto, koji u strukturi ukupnih prihoda za financiranje javnih potreba sudjeluju samo s 1,4 posto. U Hrvatskoj u veljači 192.737 pravnih osoba - Krajem veljače ove godine u Hrvatskoj je bilo registrirano 192.737 pravnih osoba, od kojih je 43,8 posto ili 84.394 bilo aktivno, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Među aktivnim pravnim osobama sa udjelom od 41,4 posto najzastupljenije su tvrtke iz djelatnosti trgovine na veliko i malo; popravak motornih vozila i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo. Sa udjelom od 13,9 posto slijede pravne osobe u djelatnosti poslovanja nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama, dok je prerađivačka industrija tek na trećem mjestu - sa udjelom od 12,8 posto u ukupnom broju aktivnih pravnih osoba u Hrvatskoj. Prema oblicima vlasništva od ukupnog broja aktivnih pravnih osoba, najveći je broj onih koje su u privatnom vlasništvu, njih 72.135. U državnom se vlasništvu nalazi 8.590 pravnih osoba, u mješovitom 2.950, dok se preostalih 719 odnosi na zadružno vlasništvo. U sklopu prerađivačke industrije, najviše je aktivnih pravnih osoba u mješovitom vlasništvu, njih 22,5 posto. Na privatno se vlasništvo odnosi 13,7 posto pravnih osoba, a na državno 2,9 posto. 16. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u travnju KAMATNE STOPE NA DEVIZNE DEPOZITE PO VIĐENJU GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 Brodsko Posavska 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Centar banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Convest banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Credo banka 3,00 3,00 3,50 3,00 2,50 3,00 Croatia banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,00 2,00 Dalmatinska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 0,50 0,00 Dubrovačka banka 0,80 0,80 0,80 0,80 0,60 1,10 Erste & Steiermarkishe 1,50 1,50 2,00 1,50 1,00 0,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00 2,00 2,00 2,00 0,50 1,00 Istarska banka Pula 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Istarska kred. banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Jadranska banka 1,10 1,10 1,10 1,10 0,20 1,10 Karlovačka banka 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Nava banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Partner banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 1,50 Podravska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Privredna banka 0,75 0,75 0,75 0,75 0,50 0,55 Raiffeisenbank Austria 1,50 1,50 1,40 1,50 0,60 - Riadria banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Riječka banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Slavonska banka * 2,00 2,00 2,00 2,00 0,50 1,00 Sisačka banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Splitska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 0,50 1,00 Varaždinska banka 0,25 0,25 0,25 0,25 0,25 0,25 Volksbank 1-2,5 1-2,5 0-1,5 1-2,5 0-1 - Zagrebačka banka* 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 Štedionica Dora - 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * - kamatne stope za ožujak 2001. KAMATNE STOPE NA OROČENE DEM DEPOZITE GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria - 1,75- 2,25- 3,00- - - 2,75 3,50 4,25 Brodsko Posavska banka 3,25 4,60 5,00 6,50 7,00 7,50 Centar banka* 3,50 4,50 5,00 6,00 6,50 7,50 Convest banka* 2,5-4 3-4,5 4-6 5-7 5-7 5-7 Credo banka* 4-5 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 Croatia banka* 4,00 5,00 5,50 6,20 7,40 8,00 Dalmatinska banka 2,75- 3,25- 3,75- 4,00- 4,00- 4,00- 4,25 4,75 5,25 5,50 5,50 5,50 Dubrovačka banka* 2,50- 2,80- 3,50- 4,00- 5,00- 5,30- 3,20 3,90 4,20 4,80 5,60 6,00 Erste & Steiermarkishe 3,00- 3,80- 4,50- 5,00- dogovor 3,50 4,25 5,50 6,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 3,1-3,5 3,1-3,5 6-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank* 3,00- 3,50- 4,50- 5,00- 5,50- dogovor 3,50 5,00 5,50 6,00 6,50 Istarska banka 3,00 4,00 4,50 4,80 5,00 5,50 Istarska kreditna 2,80- 3,10- 4,00- 4,50- 5,30- retna š. banka Umag** 3,80 4,00 5,20 5,50 6,20 5,20 Jadranska banka* 1,30- 2,30- 3,50- 5,50- 6,50- 7,50- 1,80 2,80 4,50 6,50 7,50 8,50 Karlovačka banka 2,60- 2,80- 3,10- 4,00- 5,40- 5,70- 3,60 4,50 5,10 5,30 6,80 7,10 Kreditna banka Zagreb* 3,00 4,00 5,00 6,00 7,00 8,00 Međimurska banka* - 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- 6,00- 4,00 4,50 5,00 5,50 6,50 Nava banka* 4,00 4,00- 5,00- 6,00- 7,00- 7,00- 5,00 6,00 7,00 8,00 8,00 Partner banka* 3,50 4,50 6,00 7,50 7,50 7,50 Podravska banka 2,00 3,00 5,00- 5,50- 6,00 6,50- Privredna banka* ** 2,20- 2,40- 2,60- 3,25- 4,15- 4,45- 3,20 4,00 4,25 4,60 5,65 6,10 Raiffeisenbank Austria 2,50 3,50- 4,25- 4,50 4,75- 5,00- 4,75 5,00 5,25 5,75 6,25 Riadria banka* 2,50- 2,70- 3,20- 3,80- 4,50- 4,70- 3,80 4,90 5,20 5,60 6,60 7,10 Riječka banka 2,50- 2,70- 3,20- 3,80- 4,50- 5,00- 3,30 4,30 4,50 5,00 6,00 6,50 Sisačka banka 3,00- 3,50- 4,00- 4,50- 6,00 6,50 4,00 4,50 5,00 5,50 Slavonska banka+ * 3,00-3,50 3,50-5,00 4,5-5,5 5,0-6,0 5,5-6,5 dogovor Splitska banka *** 1,90- 2,20- 2,40- 2,70- 3,10- 3,30- 3,60 4,20 4,50 4,70 4,90 5,10 Varaždinska banka* - 2,20 3,65 3,85 5,00 5,50 Volksbank* 3,00- 4,00- 4,50- 5,00- 5,30- 5,50- dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor Zagrebačka banka+ ** 2,20- 2,40- 2,50- 3,30- 4,30- 4,50- 3,05 3,65 3,85 4,25 5,50 5,95 Štedionica Dora 3,00 5,00 7,00 9,00 10,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope na EURO depozite, a u EURO valute ulaze: DEM, ATS, ITL, BEF, FIM, FRF, IEP, NLG, LUF, PTE i ESP Privredna banka ** Zagrebačka banka ** - kamatne stope na oročenja iznad 100.000 DEM Istarska kreditna banka Umag ** ili u protuvrijednosti USD po dogovoru Splitska banka*** - na oročenja iznad 20.000 DEM ili u protuvrijednosti u drugoj valuti ugovara se stimulativna kamatna stopa + - kamatne stope za ožujak 2001. KAMATNE STOPE NA OROČENE USD DEPOZITE GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria - 3,00- 3,25- 3,75- - - 4,00 4,50 4,75 Brodsko Posavska banka 3,20 4,40 5,00 6,40 7,00 7,50 Centar banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,50 7,50 Convest banka 3,5-4,5 4-5 5-6,5 6-7,5 6-7,5 6-7,5 Croatia banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,50 7,50 Credo banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 5,50 6,00 6,50 8,00 8,30 8,30 Dalmatinska banka 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- 5,00- 5,00- 5,00 5,50 6,00 6,50 6,50 6,50 Dubrovačka banka 4,00- 4,20- 5,00- 5,30- 6,00- 7,00- 4,50 5,25 5,60 5,80 7,00 7,50 Erste & Steiermarkishe 3,00- 4,00- 5,00- 6,00- dogovor 4,00 5,50 6,50 7,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-3,5 2,5-3,5 5-6 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 4,50 5,25 5,75 6,00 6,25 dogovor Istarska banka 5,00 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,00- Istarska kreditna 4,40- 5,00- 5,50- 6,10- 6,70- renta š. banka Umag** 5,30 6,10 6,50 6,90 7,10 6,70 Jadranska banka 1,30- 1,80- 2,80- 4,80- 5,80- 6,80- 1,80 2,30 3,30 5,30 6,30 7,30 Karlovačka banka 4,50- 5,00- 5,20- 5,40- 6,25- 6,50- 5,00 5,50 6,00 6,20 7,00 7,50 Kreditna banka Zagreb 3,00 4,00 5,00 6,00 7,00 8,00 Međimurska banka - 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 6,50- 4,50 5,00 5,50 6,00 7,00 Nava banka* 4,00 4,00- 5,00- 6,00- 7,00- 7,00- 5,00 6,00 7,00 8,00 8,00 Partner banka 4,50 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Podravska banka 3,50 4,00 4,50 5,00 5,25 5,60 Privredna banka ** 3,75- 3,90- 4,10- 4,80- 5,85- 6,05- 4,70 5,30 5,65 6,00 7,20 7,60 Raiffeisenbank Austria 3,50 4,50- 5,25- 5,50 5,75- 6,00- 5,75 6,00 6,25 6,75 7,25 Riadria banka 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 6,20- 6,50- 5,10 6,50 7,10 7,40 8,10 8,50 Riječka banka 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 6,20- 6,50- 4,80 6,00 6,50 6,80 7,50 7,80 Sisačka banka 3,00- 3,50- 4,00- 4,50- 6,00 6,50 4,00 4,50 5,00 5,50 Slavonska banka+ 5,00 5,75 6,25 7,25 7,50 dogovor Splitska banka*** 1,90- 2,20- 2,50- 3,00- 3,20- 3,30- 3,10 3,50 3,90 4,90 5,00 5,10 Varaždinska banka - 2,20 3,65 3,85 5,00 5,50 Volksbank 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 5,75- 5,75- dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor Zagrebačka banka+ ** 3,70- 3,90- 4,00- 4,80- 5,80- 6,00- 4,55 5,15 5,35 5,75 7,00 7,45 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Privredna banka ** Zagrebačka banka ** - kamatne stope na oročenja iznad 100.000 DEM Istarska kreditna banka Umag** ili u protuvrijednosti USD po dogovoru Splitska banka*** - na oročenja iznad 20.000 DEM ili u protuvrijednosti u drugoj valuti ugovara se stimulativna kamatna stopa + - kamatne stope za ožujak 2001. KAMATNE STOPE NA DEVIZNE DEPOZITE PO VIĐENJU PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Credit. prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Convest banka 0,50 0,50 1,00 0,50 0,50 0,50 Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 2,00 Croatia banka 1,00 1,00 1,50 1,00 0,50 0,50 Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka 0,75 0,75 0,75 0,75 0,75 0,75 Erste & Steiermarkishe 0,50 0,50 0,70 0,50 0,50 0,70 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 0,80 1,00 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Karlovačka banka - - - - - - Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 1-4 1-4 1-4 1-4 1-4 1-4 Privredna banka 0,32 0,32 0,34 0,32 0,24 0,39 Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 0,33 0,33 0,35 0,33 0,25 0,30 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka PREMA DOGOVORU Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka* 0,61 0,61 1,27 0,61 0,20 1,26 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * - kamatne stope za ožujak 2001. KAMATNE STOPE NA OROČENE DEM DEPOZITE PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Convest banka prema Odluci Credo banka prema Odluci Croatia banka 70 % 80 % 100 % EURIBOR EURIBOR EURIBOR Dalmatinska banka 75 % 80 % 85 % 90 % LIBORA/EURIBORA Dubrovačka banka * 4,00 4,25 4,50 4,75 dogovor Erste & Steiermarkishe 2,50- 3,00- 3,50- 4,00- dogovor 3,50 4,00 4,50 5,00 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 4,125- 4,25- 4,625- 5,25- 5,625- - 4,625 4,75 5,125 5,75 6,125 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročavanja, a u okvirima kretanja kamata na europskom tržištu Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,50- 4,50- 5,20 5,50- prema dogovoru 5,00 5,00 6,20 Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Privredna banka kamatna stopa se određuje u odnosu na Euribor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka prema sporazumu Slavonska banka** 3,125 3,375 3,75 4,125 4,875 dogovor Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 2,50 2,50 Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka** kamatne stope izračunavaju se svakodnevno - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Dubrovačka banka* -kamatna stopa na depozite iznad 100.000 DEM po dogovoru **- kamatne stope za ožujak 2001. KAMATNE STOPE NA OROČENE USD DEPOZITE PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Convest banka prema Odluci Credo banka prema Odluci Uprave Croatia banka - - - - - - Dalmatinska banka 75 % 80 % 85 % 90 % LIBORA/EURIBORA Dubrovačka banka * 4,00 4,50 5,00 5,25 dogovor Erste & Steiermarkishe 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- dogovor 4,00 4,75 5,25 5,75 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank prema dogovoru Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročenja, a u okvirima kretanja kamatnih stopa na eurotržištu Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 5,40 6,00 6,30 7,20 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Privredna banka kamata se izračunava u odnosu na Libor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka prema sporazumu Slavonska banka prema dogovoru Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 0,50 0,50 Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope izračunavaju se svakodnevno - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Dubrovačka banka* -kamatna stopa na depozite iznad 50.000 USD po dogovoru