DE-YU-IZBORI-Politika NJ 19.IV.-FR-CRNA GORA NA PUTU NEOVISNOSTI NJEMAČKAFRANKFURTER RUNDSCHAU19. IV. 2001.Etapa na putu u neovisnost od Beograda"Za povijesne izbore utakmica za glasove protekla je začudno mlitavo. Jednostavno
pojašnjenje: o temi koja je po srijedi u Crnoj se Gori već godinama raspravlja. U skladu s tim, u međuvremenu su utvrđena i mišljenja. Formalno se doduše bira 'samo' parlament jugoslavenske republike Crne Gore. No izbori slove kao ispit raspoloženja u pogledu referenduma o neovisnosti od Beograda.Suprotstavljena su dva različita tabora: projugoslavenski tabor Predraga Bulatovića i koalicija predsjednika Mila Đukanovića koja želi vlastitu državnost. Potonja sloganom 'Pobjeda pripada Crnoj Gori' apelira na domoljubne osjećaje i podsjeća na dugo prikrivanu nacionalnu tradiciju: Crna Gora je od 1878. do početka Prvog svjetskog rata kratko vrijeme bila priznata kao neovisna mala država, prije nego što ju je 1918. progutala tadašnja Kraljevina Srbija. Nakon raspada socijalističke Jugoslavije, Crna Gora se pod blagim pritiskom iz Beograda kao jedina od republika odlučila za ostanak u saveznoj državi sa Srbijom.'Naša je najveća zadaća ponovno uspostaviti crnogorsku državu i
NJEMAČKA
FRANKFURTER RUNDSCHAU
19. IV. 2001.
Etapa na putu u neovisnost od Beograda
"Za povijesne izbore utakmica za glasove protekla je začudno
mlitavo. Jednostavno pojašnjenje: o temi koja je po srijedi u Crnoj
se Gori već godinama raspravlja. U skladu s tim, u međuvremenu su
utvrđena i mišljenja. Formalno se doduše bira 'samo' parlament
jugoslavenske republike Crne Gore. No izbori slove kao ispit
raspoloženja u pogledu referenduma o neovisnosti od Beograda.
Suprotstavljena su dva različita tabora: projugoslavenski tabor
Predraga Bulatovića i koalicija predsjednika Mila Đukanovića koja
želi vlastitu državnost. Potonja sloganom 'Pobjeda pripada Crnoj
Gori' apelira na domoljubne osjećaje i podsjeća na dugo prikrivanu
nacionalnu tradiciju: Crna Gora je od 1878. do početka Prvog
svjetskog rata kratko vrijeme bila priznata kao neovisna mala
država, prije nego što ju je 1918. progutala tadašnja Kraljevina
Srbija. Nakon raspada socijalističke Jugoslavije, Crna Gora se pod
blagim pritiskom iz Beograda kao jedina od republika odlučila za
ostanak u saveznoj državi sa Srbijom.
'Naša je najveća zadaća ponovno uspostaviti crnogorsku državu i
Crnoj Gori pribaviti međunarodno priznanje', potvrdio je Đukanović
svoj credo na jednom od zadnjih nastupa ovoga tjedna. Pokazao je
uvjerenje da će birači dati nalog predsjedniku i parlamentu za
referendum o neovisnosti.
Crnogorski je blok najavio da će još prije ljeta održati referendum
o izlasku iz savezne države sa Srbijom. Pritisak međunarodne
zajednice na vodstvo u Podgorici da odustane od tog poteza, do sada
je ostao bez učinka. Naprotiv: koalicija Mila Đukanovića može
računati na lagan porast i na oko 42 posto glasova. Liberali,
oduvijek uvjereni zagovaratelji neovisnosti, mogli bi donijeti
dodatnih 12 posto glasova.
Projugoslavenski tabor Predraga Bulatovića mogao bi dobiti
skromnih 25 posto. Koalicija (slogan 'Zajedno za Jugoslaviju')
bori se za ostanak u saveznoj državi. Oba tabora u izbornoj borbi
nisu jedan drugome ostajali dužni. Zagovaratelji neovisnosti
optužili su projugoslavensku koaliciju da je samo instrument
Beograda. Đukanović je opetovano predbacio jugoslavenskom
predsjedniku Vojislavu Koštunici da prema Crnoj Gori nastavlja
'nacionalističku politiku' autokratskog prethodnika Miloševića.
Projugslavenski blok naprotiv Đukanovića naziva malim 'mafijaškim
kraljem' koji u neovisnoj Crnoj Gori želi cementirati svoju moć.
Pristaše zajedničke države na posljetku huškaju protiv pripadnika
albanske i muslimanske manjine koje podupiru neovisnost.
Zagovaratelji neovisnosti za vikend će ipak postići samo etapnu
pobjedu. Do rastanka od Srbije još je dalek put: vodstvo u Podgorici
mora poslije izbora a prije referenduma u Crnoj Gori i u inozemstvu
obaviti još puno uvjeravanja ako želi ostvariti svoj san o
neovisnosti", zaključuje Stefan Israel.