SELJAŠTVO U HRVATSKOJ ČINI OKO OSAM POSTO UKUPNOG STANOVNIŠTVA

ZAGREB, 19. travnja (Hina) - U proteklih pola stoljeća Hrvatska i njeno selo prošli su niz dramatičnih promjena, od pretežno poljoprivredne, Hrvatska je postala srednje razvijena zemlja u kojoj seljaštvo čini oko osam posto ukupnog stanovništva, rečeno je na današnjem okruglom stolu "Selo u tranziciji: mogućnosti razvoja seoskih područja". #L# Okrugli je stol upriličio Institut za društvena istraživanja (IDIZ) iz Zagreba, a na njemu su objavljeni završni znanstveni izvještaji na spomenutu temu, koje je realizirala istraživačka skupina Instituta za projekte iz sociologije sela. Dvije trećine hrvatskih seoskih gospodarstava ima posjed manji od tri hektara (2,8), rekao je Milan Župančić iz IDIZ-a i dodao da je velik broj sela, posebice u brdsko-planinskim područjima, izložen snažnoj depopulaciji, odnosno odlasku stanovništva. Znatnoj većini seoskog stanovništva, kaže Alija Hodžić (IDIZ), poljoprivreda nije osnovna djelatnost, pa sintagma "selo i poljoprivreda", ukoliko se njome hoće razumijeti stvarne prilike suvremenog sela, promašuje u svojoj nakani. To ne znači, dodaje, da poljoprivreda još uvijek nije važna znatnom dijelu seljaka. Hodžić ističe i promjene uočene kod mlađih, radno sposobnih ljudi na selu. Po svome obrazovanju i radnim vještinama oni su, kaže, najveća inovacija i prednost suvremenog hrvatskog sela. Maja Štambuk iz Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" navodi da nastaje nova socijalna slika sela, da selo počinje sudjelovati u društvenim procesima i sve je manje izolirano od gradova. Završni izvještaj o selu u tranziciji objavljen je u godini u kojoj se navršava 40 godina kontinuiranih znanstvenih istraživanja sela, i poljoprivrede u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. (Hina) nk bm