BEOGRAD, 19. travnja (Hina) - Građani Crne Gore izlaze u nedjelju na izvanredne parlamentarne izbore koji bi mogli biti presudni za njihovu republiku, jer će se glasovanjem za ponuđene političke opcije praktički opredjeljivati za
ostanak u SRJ ili za samostalnu državu.
BEOGRAD, 19. travnja (Hina) - Građani Crne Gore izlaze u nedjelju na
izvanredne parlamentarne izbore koji bi mogli biti presudni za
njihovu republiku, jer će se glasovanjem za ponuđene političke
opcije praktički opredjeljivati za ostanak u SRJ ili za samostalnu
državu. #L#
Više od 447.000 upisanih birača birat će 77 parlamentarnih
zastupnika među kandidatima četiri koalicije s 11 udruženih
stranaka te još 12 stranaka koje na izbore izlaze samostalno.
Izabrani zastupnici bi već na svojoj prvoj sjednici, prema najavama
crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, mogli raspisati
referendum o izlasku Crne Gore iz jugoslavenske federacije.
Ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da će pobjedu
najvjerojatnije odnijeti sadašnja vladajuća koalicija
predsjednika Đukanovića, ali ni potpora koaliciji "beogradskih
poslušnika" okupljenih oko koalicije "Zajedno za Jugoslaviju" neće
biti mala.
Đukanovićeva koalicija "Pobjeda je Crne Gore", pokazuju
ispitivanja, osvojit će između 41-47 posto glasova, a koalicija
"Zajedno", koju predvodi Predrag Bulatović, dobit će između 33-36
posto. Slijedi "praznina" do trećeg mjesta koje će, prema
ispitivanjima, osvojiti Liberalni savez s 7-8 posto, a Narodnu
socijalističku stranku bivšeg jugoslavenskog premijera Momira
Bulatovića podržat će 4 posto građana. Oko 15 posto građana će
glasovati za ostale stranke ili neće izaći na izbore.
Ovi podaci i predizborne prijetnje nekih stranaka, po mišljenju
promatrača, ukazuju na velike rizike za stabilnost Crne Gore odmah
nakon izbora. Naime, koalicija "Zajedno za Jugoslaviju" u
završnici kampanje unaprijed tvrdi da su izbori nedemokratski i da
će biti krađe glasova. Tu je optužbu na završnom skupu izrekao
Predrag Bulatović, a njegovi su sljedbenici i izborni stožer
najavili ponovno oživljavanje "populizma" te masovne
demonstracije koje bi počele već u ponedjeljak.
Đukanovićeva koalicija "Pobjeda je Crne Gore" s druge strane
optužuje Beograd za "izravno uplitanje" u izbornu utrku
stavljanjem svoje medijske propagande u funkciju koalicije
"Zajedno za Jugoslaviju". Pri tome se posebno ističe medijska
"huškačka protucrnogorska kampanja" posredstvom televizije "JU-
info" te "stalno uplitanje" jugoslavenskog predsjednika Vojislava
Koštunice u "poslove Crne Gore".
Koštunica je na takve izjave iz redova Đukanovićeve vlasti
odgovorio kako mu je "posao uplitati se" jer je on federalni
predsjednik. Ipak, Koštunica, kao i svi čelnici srbijanske
koalicije DOS, tvrdi da će "poštivati odluku crnogorskih birača".
Nedjeljni izbori u Crnoj Gori predstavljaju, praktički, svojevrsni
referednum o ostanku ili odlasku te manje federalne jedinici iz
"zajedničke države". Đukanovićeva koalicija već je najavila
pokretanje akcije, na konstituirajućoj sjednici novoga
parlamenta, raspisivanja referenduma o samostalnosti Crne Gore.
Bude li ta koalicija pobjedila, vjerojatno će na referendumu
pobjediti i opcija izlaska iz SRJ. Ima, međutim, mišljenja da se
temeljem parlamentarnih rezultata ipak ne može donijeti i konačni
sud o odluci birača na referendumu.
Razne jugoslavensko-srbijansko-crnogorske opcije manje-više su
uobličene i ponuđene. Beograd je za redefiniranje odnosa kroz
pregovore s temeljnom idejom "zajedničke države s međunarodno
priznatim subjektivitetom". Koštunica i DOS odbacuju prijedlog
Podgorice po kome se dvije republike prvo trebaju odvojiti, dobiti
međunarodno priznanje svoje državnosti pa se tek nakon toga
ponovno, eventualno, udružiti kao dvije međunarodno priznate
države koje kao takve stupaju u "politički brak".
Analitičari u Beogradu skloni su mišljenju da najteže razdoblje tek
predstoji, te da će se ključne stvari u odnosima Srbije i Crne Gore
odigrati između parlamentarnih izbora i najavljenog referenduma o
samostalnosti.
(Hina) dkr rb