ZAGREB, 18. travnja (Hina) - U skladu s opredijeljenošću Republike Hrvatske da svoju obrambenu politiku temelji na pristupanju Sjevernoatlantskom paktu (NATO) plan je Ministarstva obrane (MORH) i Oružanih snaga Republike Hrvatske (OS
RH) da, u skladu s NATO standardima i svojim materijalnim mogućnostima, do 2010. broj pripadnika Oružanih snaga sa sadašnjih 60-ak tisuća smanji na oko 25 tisuća.
ZAGREB, 18. travnja (Hina) - U skladu s opredijeljenošću Republike
Hrvatske da svoju obrambenu politiku temelji na pristupanju
Sjevernoatlantskom paktu (NATO) plan je Ministarstva obrane (MORH)
i Oružanih snaga Republike Hrvatske (OS RH) da, u skladu s NATO
standardima i svojim materijalnim mogućnostima, do 2010. broj
pripadnika Oružanih snaga sa sadašnjih 60-ak tisuća smanji na oko
25 tisuća.#L#
Po najavama iz MORH-a, do 2004. otpustilo bi se čak 18.000 osoba od
toga 10.000 iz vojnog sektora.
Zamjenik načelnika Uprave za odnose s javnošću i informiranje MORH-
a pukovnik Zoran Komar podsjeća da je u MORH-u i Oružanim snagama
već na snazi zabrana primanja novih ljudi, pa je za očekivati da se i
prirodnim putem - odlaskom u mirovinu, broj zaposlenih smanji. No,
Komar naglašava da će MORH posebnu brigu voditi o socijalnom
zbrinjavanju osoba koje će napustiti vojnu službu. U vezi s tim,
odnosno za programe socijalnog zbrinjavanja, MORH je od NATO-a
zatražio potporu za dobivanje zajma kod Svjetske banke. Sličnu je
potporu NATO dao Rumunjskoj i Bugarskoj, dodao je Komar.
Istaknuo je da MORH-u nisu ni NATO, ni međunarodna zajednica,
odredili do kada treba završiti preustoroj, no Hrvatskoj je,
naglasio je, u interesu da to učini što prije i da se što bolje
pripremi za ulazak u punopravno članstvo NATO-a.
Za preustroj MORH-a i Oružanih snaga važan je i novi zakon o obrani
čiji je prijedlog, naglasio je Komar, nedavno iz MORH-a upućen užem
vladinu kabinetu.
Taj zakon ne bi definirao sam preustroj MORH-a, već bi se njime
odredile nadležnosti ministra obrane, Vlade, predsjednika
Republike i Sabora u upravljanju vojskom, odnosno tko je nadležan
donijeti odluke o samom preustoroju oružanih snaga. Novim zakonom,
ističe Komar, odredit će se i prava i obaveze građana vezana uz
vojnu obavezu. Vojna se obveza ne bi u potpunosti ukidala. Muški,
vojno sposobni građani i dalje bi imali obavezu upisa u vojnu
evidenciju, ali bi se, uz profesionalne pripadnike gardijskih
postrojbi, uvela i institucija dobrovoljnog i ugovornog služenja
vojnog roka u trajanju od devet mjeseci.
Vojno sposobni muškarci do 27 godina mogli bi se dobrovoljno javiti
i odslužiti vojni rok. To dobrovoljno prijavljivanje provodilo bi
se preko natječaja, koji bi MORH objavljivao jednom godišnje, a
dobrovoljcima bi se služenje upisivalo u radnu knjižicu kao radni
staž. Ako se na natječaj ne bi prijavio dovoljan broj osoba i kvota
ne bi bila popunjena, ministar obrane od Vlade bi mogao tražiti da
se na odsluženje vojnog roka pozove određeni broj vojno sposobnih
obveznika do 27 godina.
Svi vojno sposobni muškarci i oni koji su dobrovoljno bili na
odsluženju vojnog roka, kao i oni koji su samo upisani u vojnu
evidenciju, imali bi obavezu služenja u pričuvnom sastavu OS RH,
istaknuo je pukovnik Komar.
Komar nije mogao odgovoriti na pitanje kada bi predloženi zakon
mogao biti razmatran na Vladi, odnosno kada će biti upućen u
saborsku proceduru.
U Oružanim snagama RH danas ima od 18 do 20 tisuća ročnih vojnika, a
vojni rok traje šest mjeseci.
(Hina) aš/sšh sšh