RFI 16. IV. TISAK

FRANCUSKI RADIO - RFI 16. IV. 2001. Iz tiska "'Le Monde' najviše pozornosti posvećuje raspravi u zemljama članicama EU o budućnosti Petnaestorice. Ova akcija pokrenuta 11. travnja vodit će se u Francuskoj pod pokroviteljstvom Elizejske i Matignonske palače. Svrha ove široke javne rasprave je elaboriranje jednog francuskog stajališta o budućnosti unije u perspektivi njezina proširenja na istok i donošenja europskog ustava - sve to u službi budućih velikih eurosusreta u sljedeće tri godine. Naime, na sljedeća dva summita, na onome u Goeteborgu u lipnju i Laekenu u Belgiji u prosincu ove godine, razmatrat će se problematika europskog ustava. Početkom iduće godine u dvanaest zemalja unije stupa na snagu euro, a točno 17. veljače iduće godine Francuzi će ostati bez svojeg franka. Iste godine u proljeće održavaju se predsjednički i parlamentarni izbori u Francuskoj, a u jesen parlamentarni u Njemačkoj, dok bi se prvog dana 2003. godine unija trebala otvoriti za nove članice, s deset bivših komunističkih zemalja plus Malta, Cipar i Turska kao kandidati u očekivanju još niza balkanskih zemalja. Konačno, 2004., kad završava razdoblje toliko značajno za Europsku uniju, kako napominje 'Le Monde', održava se nova stara međuvladina konferencija o reformi europskih institucija, a sredinom iste godine i izbori za Europski parlament u kojem bi prvi put mogli zasjedati i zastupnici novoprimljenih istočnoeuropskih zemalja. Današnji 'Liberation' naslovnu stranicu posvećuje Turskoj, zemlji koju potresa duboka politička i financijska kriza. U komentaru pod rječitim naslovom 'Republika na izdisaju' tvrdi kako je najnovija kriza počela 19. veljače kad je izbio sukob između premijera Bulenta Ecevita, staroga čelnika turske nacionalističke ljevice i vrlo štovanog predsjednika republike Ahmeta Necdeta Sezera, kad je predsjednik premijeru spočitnuo propuste u borbi protiv korupcije. Novinar vanjskopolitičke redakcije Gerard Dupuy određuje Tursku kao zemlju proturječja. Poluvojna, polulaička i poluislamska poludiktatura, što nam se čini da je najmanje tri polovice. Zemlja u kojoj još vlada umjerena ljevica, s osloncem krajnju desnicu, zemlju koju već više od jednog stoljeća zapljuskuje val nacionalističkog delirija, iako se trećina stanovništva i dalje drže Kurdima. Zemlji u kojoj su zatvori prepuni političkih aktivista, dok ulice vrve od razgranatih mafija, u kojoj 'vlada živi izvan dodira sa stvarnošću', ali zato u potpunoj financijskoj delikvenciji. Ukratko, sve što od ove zemlje čini malo vjerojatnog kandidata za ulazak u Europsku uniju. Najveće iznenađenje, tvrdi 'Liberationov' uvodničar je u tome što je Turska uopće preživjela. O bivšem jugoslavenskom prostoru samo u 'Le Mondeu' u rubrici pisma čitatelja oglašava se Paul Garde koji je u istom listu bio ustoličen u stručnjaka za Balkan. U kratkom napisu pod naslovom 'Balkanska mudrost' Paul Garde ocjenjuje okončanje teške krize i oružanih sukoba u Makedoniji, kraj ratnih operacija protiv albanskih ekstremista, kao rezultat - prvo: jednodušnih akcija međunarodne zajednice, drugo: suzdržanosti makedonske vojne sile i treće: mudrosti albanskog vodstva iz Makedonije. Jedino nije jasno zašto je uopće i došlo do oružanih sukoba. Ukratko, za Paula Gardea, autora knjige 'Život i smrt Jugoslavije', treba reći, navodimo njegovu zaključnu rečenicu - 'Ne postoji balkanska fatalnost'. Te 'fatalnosti' bilo bi i manje da su Paul Garde i njemu slični balkanski stručnjaci u zadnjih desetak godina više šutjeli na temu balkanske fatalnosti." (RFI)