FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

US-NYT-16.4.-KASPIJSKA DIPLOMACIJA

US-diplomacija-nafta-Politika US-NYT-16.4.-KASPIJSKA DIPLOMACIJA SJEDINJENE DRŽAVETHE NEW YORK TIMES16. IV. 2001.Bushova kaspijska diplomacija"Iako je predsjednik Bush loše govorio o entuzijazmu svojih prethodnika u pokušaju rješavanja stranih sukoba, nedavno se sastao s čelnicima Armenije i Azerbejdžana, dvije države zatvorene u naizgled nerješivom etničkom sporu. Do Bushova uključivanja u pregovore oko Nagorno-Karabaha, etnički armenske enklave unutar Azerbejdžana, nedvojbeno je djelomice došlo zbog velikih rezervi nafte i plina u kaspijskoj regiji. Ipak, to je dobrodošao potez, za koji se nadamo da signalizira kako će Washington i dalje djelovati u nemirnim zonama svijeta.Blisko surađujući s Armenijom, stanovnici Nagorno-Karabaha pošli su u rat za odcjepljenje od Azerbejdžana kad se raspao Sovjetski Savez. Etnički Armenci sada zapravo upravljaju Nagorno-Karabahom, i drže teritorij oko njega, kao i koridor koji enklavu povezuje s Armenijom. Osam stotina tisuća Azera protjeranih s tog područja živi u bijednim izbjegličkim logorima po Azerbejdžanu. Azerbejdžan je zadržao blokadu Armenije gdje je gospodarska kriza izazvala iseljavanje gotovo pola nacije. Armenska zajednica je, zauzvrat,
SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 16. IV. 2001. Bushova kaspijska diplomacija "Iako je predsjednik Bush loše govorio o entuzijazmu svojih prethodnika u pokušaju rješavanja stranih sukoba, nedavno se sastao s čelnicima Armenije i Azerbejdžana, dvije države zatvorene u naizgled nerješivom etničkom sporu. Do Bushova uključivanja u pregovore oko Nagorno-Karabaha, etnički armenske enklave unutar Azerbejdžana, nedvojbeno je djelomice došlo zbog velikih rezervi nafte i plina u kaspijskoj regiji. Ipak, to je dobrodošao potez, za koji se nadamo da signalizira kako će Washington i dalje djelovati u nemirnim zonama svijeta. Blisko surađujući s Armenijom, stanovnici Nagorno-Karabaha pošli su u rat za odcjepljenje od Azerbejdžana kad se raspao Sovjetski Savez. Etnički Armenci sada zapravo upravljaju Nagorno-Karabahom, i drže teritorij oko njega, kao i koridor koji enklavu povezuje s Armenijom. Osam stotina tisuća Azera protjeranih s tog područja živi u bijednim izbjegličkim logorima po Azerbejdžanu. Azerbejdžan je zadržao blokadu Armenije gdje je gospodarska kriza izazvala iseljavanje gotovo pola nacije. Armenska zajednica je, zauzvrat, uvjerila Kongres da zabrani američku pomoć Azerbejdžanu. Prošli pregovori su zaglavili na sporu oko pravnog statusa Nagorno- Karabaha. Heydar Aliyev, predsjednik Azerbejdžana, kaže da bi regiji dozvolio široku autonomiju, ako ostane dio Azerbejdžana. Armenija i Nagorno-Karabah traže punu neovisnost za enklavu. No, čini se da neki dužnosnici Bushove administracije sad s optimizmom gledaju na mogućnost da Armenija postane popustljivija. Oni izražavaju nadu da armenski predsjednik Robert Kochorian, porijeklom iz Nagorno-Karabaha i koji je bio i čelnik enklave, može, ako odluči, uvjeriti Armence, a posebice snažnu vojsku, da odustanu od zahtjeva za neovisnost. Glavni razlog za Bushovo uključivanje je taj što bi mir ubrzao razvoj kaspijskih naftnih polja i izgradnju naftovoda koji bi prenosio naftu od Azerbejdžana prema Zapadu. Pravac koji se zagovara bi izbjegao Rusiju, gdje bi protok nafte mogao biti talac političkih događaja, no ipak ga se smatra ranjivim jer prolazi vrlo blizu teritorija pod nadzorom Armenije. U regiji kojom dominira Rusija, i britanske i francuske naftne kompanije, Bush se nedvojbeno nada povećati američki utjecaj. Dobrodošlo je to što on to čini promičući mogućnost postizanja mira."

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙