CH-HR-SI-DIPLOMACIJA-Politika ŠV-NZZ-14.4.-RAČAN I DRNOVŠEK ŠVICARSKANEUE ZUERCHER ZEITUNG14. IV. 2001.Slovensko-hrvatski pokušaji raščišćavanja"Šefovi vlada Slovenije i Hrvatske, Drnovšek i Račan, u srijedu su se u višesatnim
razgovorima održanim u dvorcu Otočec na jugu Slovenije, dogovorili tek da će u rješavanju razlika koje postoje između dviju zemalja ubrzati rad stručnjaka i odredili rok 1. lipnja. Ako do toga dana dvije strane ne postignu dogovor, odlučit će hoće li prijeporna pitanja povjeriti međunarodnoj arbitraži. U višegodišnjoj raspravi posrijedi su tri teme koje su još povezane s raspadom Jugoslavije a Drnovšek i Račan naglasili su da skori dogovor priželjkuju baš zato da se ne opterete inače izvrsni odnosi između Ljubljane i Zagreba.Otvoreni problemi odnose se na određivanje granica koje još nije riješeno na nekim malim dionicama. No u biti je riječ o morskoj granici i želji Slovenije da u Piranskom zaljevu dobije pristup međunarodnim vodama. Pitanje granica za Ljubljanu je bitno i zbog vlastite kandidature za EU i preuzimanja schengenskih odredaba. Neriješena su zatim potraživanja hrvatskih državljana koji su svojedobno devize uložili u Ljubljansku banku, ali banka ih je tada
ŠVICARSKA
NEUE ZUERCHER ZEITUNG
14. IV. 2001.
Slovensko-hrvatski pokušaji raščišćavanja
"Šefovi vlada Slovenije i Hrvatske, Drnovšek i Račan, u srijedu su
se u višesatnim razgovorima održanim u dvorcu Otočec na jugu
Slovenije, dogovorili tek da će u rješavanju razlika koje postoje
između dviju zemalja ubrzati rad stručnjaka i odredili rok 1.
lipnja. Ako do toga dana dvije strane ne postignu dogovor, odlučit
će hoće li prijeporna pitanja povjeriti međunarodnoj arbitraži. U
višegodišnjoj raspravi posrijedi su tri teme koje su još povezane s
raspadom Jugoslavije a Drnovšek i Račan naglasili su da skori
dogovor priželjkuju baš zato da se ne opterete inače izvrsni odnosi
između Ljubljane i Zagreba.
Otvoreni problemi odnose se na određivanje granica koje još nije
riješeno na nekim malim dionicama. No u biti je riječ o morskoj
granici i želji Slovenije da u Piranskom zaljevu dobije pristup
međunarodnim vodama. Pitanje granica za Ljubljanu je bitno i zbog
vlastite kandidature za EU i preuzimanja schengenskih odredaba.
Neriješena su zatim potraživanja hrvatskih državljana koji su
svojedobno devize uložili u Ljubljansku banku, ali banka ih je tada
morala slati u Beograd. Treća točka je naposljetku nuklearna
elektrana Krško koju su Hrvatska i Slovenija svojedobno zajedno
izgradile, zbog koje među ostalim postoje razlike u pogledu
imovinskog prava, troškova održavanja, pitanja amortizacije i
dugova kao i o zbrinjavanju nuklearnog otpada", izvješćuje novinar
lista A. O.