VUKOVAR, 16. travnja (Hina)- Nekadašnji zapovjednik Policijske postaje u vukovarskoj gradskoj četvrti Borovu Naselju Dragiša Čančarević, koji je osuđen u petak, osma je dosad provomoćno osuđena osoba za ratni zločin na Županijskome
sudu u Vukovaru.
VUKOVAR, 16. travnja (Hina)- Nekadašnji zapovjednik Policijske
postaje u vukovarskoj gradskoj četvrti Borovu Naselju Dragiša
Čančarević, koji je osuđen u petak, osma je dosad provomoćno
osuđena osoba za ratni zločin na Županijskome sudu u Vukovaru.#L#
Od listopada 1997. do danas na Županijskome sudu u Vukovaru za ratne
je zločine optuženo 156 osoba, uglavnom Srba, a među njima je
dostupno samo njih 17. Pravomoćno je dosad osuđeno osam osoba, koje
izdržavaju zatvorske kazne, a za devet osoba postupak traje ili su
presude nepravomoćne.
Riječ je o kažnjivim djelima genocida, ratnog zločina protiv civila
i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika te o teškim ubojstvima
vezanim uz ratne događaje.
Predsjednik Županijskoga suda u Vukovaru Ante Zeljko ističe da
javnost često potpuno pogrešno smatra sudove krivima za navodnu
sporost u procesuiranju i kažnjavanju ratnih zločina. Kod laika
postoji uvriježeno mišljenje da sud ili sudac mogu dovesti koga god
hoće pred sud, što nije točno, kaže Zeljko dodajući da bez prethodno
određenog posla odvjetništva i policije, sud nikoga ne može
privesti, niti mu suditi.
Državna odvjetnica u Vukovarsko-srijemskoj županiji Biserka
Treneski navodi da odvjetništvu nije uvijek lako podnijeti kaznenu
prijavu za ratni zločin, kako se to naizgled čini. Jedan od najvećih
problema s kojim se odvjetništvo pritom suočava jest nedostatak
svjedoka.
"Ljudi nerado govore o ratnim strahotama. Potisnuli su ih u sebe i
ne žele se sjećati tih vremena", kaže Treneski i dodaje da su ratna
zlodjela najčešće počinjena bez svjedoka.
"Da biste nekoga optužili, nije dovoljno samo sumnjati u počinjeni
zločin. Zločin treba i dokazati, a to je ponekad nakon deset godina
jako teško", napominje Treneski. Što se tiče ratnih zločina, u
županijskome državnom odvjetništvu u Vukovaru imaju 19 kaznenih
predmeta s 349 osoba, a samo jedna kaznena prijava sadržava imena
čak 198 osoba "pripadnika vojne komponente napada na Vukovar 1991.,
među kojima su i u to vrijeme najviši srpski vojni zapovjednici koji
su vodili ili provodili vojne operacije u Hrvatskoj".
No optužnica još nije podignuta jer odvjetništvu nedostaju točni
podaci osoba koje želi optužiti, a bez kojih se ne može pokrenuti
sudski postupak. Mnoge od tih osoba javnosti su poznate, ali to nije
dovoljno za podizanje optužnice, kaže Biserka Treneski. Dodaje
kako je istina da ratni zločin ne zastarijeva, ali i to da ga je sve
teže procesuirati što više vremena proteče od njegova počinjenja.
Jedini materijalni dokaz u procesima protiv ratnih zločina su
svjedoci, a njih je malo. Mnogi građani čuli su da je netko nekoga
ubio, ali - ako to ne mogu i potkrijepiti - mi smo nemoćni", ističe
glasnogovornik vukovarsko-srijemske Policijske uprave Tomislav
Ilić, dodajući kako je golem problem pri otkrivanju ratnih zločina
i to što je hrvatsko Podunavlje policiji bilo nedostupno sve do
godine 1997.
Prema njegovim riječima, mirna reintegracija također je
pridonijela da se uspore procesi vezani uz traganje za ratnim
zločinima. Jedno je vrijeme policija u tome bila i potpuno
onemogućena, pa se događalo i da su se - u skladu s procesom mirne
reintegracije - u odori hrvatskog policajca našle i osobe koje su
kasnije optuživane za razne zločine, poput nekadašnjih
zapovjednika Policijske postaje u vukovarskoj gradskoj četvrti
Borovu Naselju Dragiše Čančarevića, koji je na Županijskome sudu u
Vukovaru u petak osuđen na 13 godina zatvora.
U vezi s ratnim zločinom, vukovarsko-srijemska policija podnijela
je do sada 41 prijavu na kojima su imena 544 osobe. Posljednjih šest
mjeseci u toj je županiji uhićeno 19 osoba na osnovi ratnog zločina,
no većina optuženika nije u Republici Hrvatskoj, to jest nisu
dostupni hrvatskim tijelima gonjenja.
(Hina) žd vkn