FINANCIJSKI BILTEN 05. - 12. TRAVNJA 2001.

FINANCIJSKI BILTEN 05. - 12. TRAVNJA 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada o veterinarskoj inspekciji i zajmovima; raspisani lokalni izbori 9. Odluke sa zatvorene sjednice Vlade 10. On-line dražba Zagrebačke burze 11. Obveznice DAB-a u kotaciji I Zagrebačke burze 12. Dvogodišnjica uvrštenja dionica PIF-ova na VTV 13. Ukupna aktiva hrvatskih banaka u prošloj godini 112 milijardi kuna 14. D&B: Rejting Hrvatske u svjetlu pozitivnih ekonomskih događaja 15. HIBO: Interna kontrola i revizija u financijskim institucijama 16. Dobit PBZ-a 406 milijuna kuna; isplata 9,2 kune dividende po dionici 17. Gotovo dva milijuna kartica Maestro i Mastercard u Hrvatskoj 18. Slovenija spremna na povratak stare štednje Ljubljanske banke? 19. Zakon o privatizaciji: Pet načina daljnje privatizacije 20. Svjetska banka očekuje usporavanje BDP-a u cijelom svijetu 21. Statistika 22. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u travnju oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 05. IV. 10.000.000 8.000.000 4,13 9.500.000 3,42 06. IV. 35.500.000 34.500.000 3,04 4.200.000 3,00 09. IV. 24.500.000 18.000.000 3,28 15.200.000 3,16 10. IV. 51.500.000 23.500.000 4,02 49.150.000 2,78 11. IV. 29.500.000 29.500.000 5,02 26.500.000 2,61 12. IV. 87.000.000 82.500.000 6,77 - - Dnevni prosjek 39.666.000 32.666.000 4,37 20.910.000 2,99 Ovotjedno je trgovanje na Tržištu novca okarakteriziralo pomanjkanje novca u ponudi. Taj je nedostatak bio više izražen u dnevnom nego u noćnom trgovanju. Naime, u noćnom je trgovanju ipak uspješno podmirena cjelokupna potražnja, dok je u dnevnom trgovanju za isto nedostajalo 42 milijuna kuna. U noćnom je trgovanju ovoga tjedna potražnja bila relativno skromna, te je za njeno cjelokupno podmirenje iskorišteno tek oko 45 posto ukupne ponude. Cijena je novca pak u odnosu na prošlotjednu značajnije pala. Naime, niža je od prošlotjednog prosjeka za 2,95 postotnih bodova ili gotovo 50 posto te iznosi 2,99 posto. U dnevnom je pak kreditiranju potražnja bila za 17,67 posto veća od ponude. Rast potražnje te nešto slabija ponuda posljedica su početka novog razdoblja održavanja obvezne pričuve. Dodatno opterećenje prouzročila su i povlačenja oko 120 milijuna kuna ranije plasiranih sredstava. Cijena je pak novca u prosijeku viša za 0,92 postotna boda od prošlotjedne, te iznosi 4,37 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u utorak, upisani su zapisi u iznosu od 189,5 milijuna kuna. Na rok od 42 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,37 posto, upisani su zapisi u iznosu od 2140,5 milijuna kuna. Istodobno je, na rok od 77 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,75 posto, upisano zapisa u iznosu od 49 milijuna kuna. Od 11. travnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,975 milijardi kuna (uključeno i stanje upisanih blagajničkih zapisa na rok od 91 i 182 dana). Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u utorak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i blagajničkih zapisa HNB-a u stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do 17. travnja. Pristigle su ponude u iznosu od 256,434 milijuna, dok je prihvaćeno 240,501 milijun kuna ponuda. Pritom je vagana kamatna stopa iznosila 5,94 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 09. do 12. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 461 470 470 430.348 Podravka 151 155,50 153 1.651.336 Viktor Lenac 73 73 73 13.724 Zagrebačka banka 0 1.650 1.780 1.750 5.139.115 Arenaturist 45,10 49,50 45,10 35.192 Croatia osiguranje-R 900 900 900 3.600 Hotel Inter-Continental 90 90 90 4.140 Rabac ugost. i turizam 44 44 44 3.300 Istraturist 54 57 56 61.467 Jadranski naftovod 1.500 1.500 1.500 21.000 Jadran-turist 55 55 55 5.500 Karlovačka pivovara 390 405 405 957.911 Kraš 162 170 164 172.620 Privredna banka 89,90 100 90 258.620 Plava laguna 475 480 475 5.250 Riječka banka 110 125 125 42.900 Riviera 100,05 105 105 195.361 Sunčani Hvar 38 38 38 1.899 Tvornica duhana Zagreb 600 600 600 97.800 Varteks 31 31 31 12.396 Zagrebačka banka E 1.500 1.620 1.615 4.369.311 Zagrebačka banka C 765 765 765 23.715 Zagrebačka pivovara 1.300 1.300 1.300 2.600 Zlatni rat 40 40 40 4.799 DAB-O-05CA* 104,00 104,75 104,75 2.484.043 Hr. zavod za zdrav. osig.** 104,00 104,20 104,00 1.818.644 RHMJ*** 37,97 37,97 37,97 55.056 17.901.667 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale ** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ***Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi ostvaren promet za gotovo 74 posto veći no tjedan ranije - 17,9 milijuna kuna. To se ponajviše može zahvaliti trgovini običnim dionicama Zagrebačke banke (5,1 milijun), dionicama Zagrebačke banke serije E (4,3 milijuna) i Podravke (1,6 milijuna), te obveznicama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine (2,4 milijuna) i obveznicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (1,8 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 24 dionice, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, 175 kuna, porasla cijena dionice Zagrebačke banke serije E. Slijedila ju je s dobitkom od 150 kuna, dionica Zagrebačke pivovare. Cijena obične dionice Zagrebačke banke, kojoj cijena, kojoj kao i dionicama serije E i C cijena konstantno raste od početka ovog mjeseca, porasla je 130 kuna. Redovna dionice Croatia osiguranja pak poskupila je 43 kune. Značajnije je, 16 kuna ili više od 66 posto, skočila cijena dionice Zlatnog rata. Dionice Karlovačke pivovare i Zagrebačke banke serije C skuplje su po 15 kuna. Dionica Riviere poskupila je pet, Sunčanog Hvara četiri, a Rabca ugostiteljstvo i turizam tri kune. Cijena dionice Kraša porasla je 1,83, a Istraturista jednu kunu, Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od tek 90 lipa, našla se dionica Varteksa. Porasla je, 0,97 postotnih bodova od nominalne cijene, i vrijednost Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Vrijednost pak obveznicama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine porasla je 0,52 postotna boda od nominalne cijene, dok su rast vrijednosti od 0,20 postotnih bodova od nominalne cijene, zabilježile obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Među ovotjednim gubitnicama neslavno je vodeće mjesto, s padom cijene od 25 kuna, zauzela dionica Plave lagune. Značajnije je, 19,13 kuna ili gotovo 25 posto, potonula cijena dionice Jadran- turista. Slijedile su je, s gubitkom od deset kuna, dionice Plive i Privredne banke. Dionica pak Arenaturista pojeftinila je 1,9 kuna, dok je dionica Podravke jeftinija tek 13 lipa. Zahvaljujući rastu većine dionica, CROBEX indeks porastao je u odnosu na prošli tjedan šest bodova - na 945 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 09. do 12. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 475 480,13 480,13 7.176 Anita 2.042 2.400 2.400 825.961 Arenaturist 45 45 45 3.060 Elektropromet 50 50 50 650 Ericsson Tesla 152 155 155 79.304 Ivančica 15,29 150,29 150,29 549.009 Jadran Zagreb 15 15 15 486.315 PIK Rijeka 130 130 130 283.920 Plava laguna 480 480 480 1.920 Riviera 101 102 102 4.668 Tankerska plovidba 505 505 505 15.150 Trgostil 130 130 130 1.404.910 Tvornica duhana Zagreb 600 600 600 3.600 PIF Dom 19,03 20,60 20,50 1.249.558 PIF Expandia 25,55 26,30 26,30 406.676 PIF Pleter 12,52 12,85 12,72 83.247 PIF Slavonski 9,93 10,49 10,40 205.462 PIF Sunce 8,65 9,20 9,10 101.873 PIF Središnji nacionalni 25,41 27,50 27,50 471.226 PIF Velebit 21,12 21,33 21,33 409.594 RHMJ* 37,01 38,05 38,05 470.023 7.063.315 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet nešto veći od sedam milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama PIF-ova (2,9 milijuna) te Trgotekstila iz Donje Stubice (1,4 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 20 dionica, a pritom je njih devet dobilo, a sedam izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, 10,13 kuna, porasla vrijednost dionice ACI Opatije. Cijena pak dionice Ericsson-Tesle porasla je šest, a Riviere jednu kunu. I dionice šest PIF-ova dobile su na vrijednosti. Tako je čak 2,02 kune ili gotovo osam posto, porasla cijena dionice Središnjeg nacionalnog fonda, dok je cijena dionice Dom fonda viša 1,37 kuna. Dionica pak Expandia fonda poskupila je 70, Velebit fonda 21, a fonda Pleter 17 lipa. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 15 lipa, našla se dionica Slavonskog fonda. Na Vrijednosti su, 10,5 postotnih bodova od nominalne cijene, dobila i Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Među gubitnicama neslavno je vodeće mjesto, s padom cijene od 100 kuna, zauzela dionica Anite. Slijedila ju je, s gubitkom od 45 kuna, dionica Tankerske plovidbe. Dionica pak Plave lagune pojeftinila je 22, Arenaturista 20, dok je dionica Ivančice jeftinija 10,66 kuna. Cijena pak dionice Elektroprometa pala je pet kuna. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od svega četiri lipe, našla se dionica fonda Sunce. Zahvaljujući rastu cijena dionice Ericsson-Tesle te većine PIF- ova, VIN indeks porastao je u odnosu na tjedan ranije 14 bodova - na 428 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 05. travnja 12. travnja Promjena u % New York/DJIA 9.918,05 10.126,94 2,10 Tokyo/Nikkei 13.381,38 13.352,44 -0,21 London/FTSE-100 5.621,80 5.766,60 2,57 Frankfurt/DAX 30 5.773,34 6.002,30 3,96 Na Wall Streetu je ovoga tjedna započeo oporavak cijena dionica, pa je i indeks Dow Jones ponovno premašio psihološki važnu razinu od 10.000 bodova, po prvi puta nakon 15. ožujka. Ojačao je ukupno 2,10 posto, na 10.126 bodova. Najviše su tome doprinijele dionice zrakoplovnih prijevoznika, posebno Northwest Aira i Delta Aira, jer su uspjeli postići dogovor sa sindikatima i izbjeći već najavljene štrajkove. Poticaj tržištu dao je i skok cijena na europskim burzama, nakon što britanski proizvođač telekom opreme Marconi nije upozorio ulagače da će imati nižu dobit, čega su se oni pribojavali. Većina ih je odahnula, očekujući da je najgore razdoblje za zarade tehnoloških kompanija završilo. Čak ni gubitak drugog po veličini svjetskog proizvođača mobilnih telefona, američke Motorole u prvom tromjesečju, po prvi puta u posljednjih 15 godina, nije zaustavio kupovinu tehnoloških dionica. Dodatan poticaj tržišnim sudionicima bilo je rješenje nesporazuma između Washingtona i Pekinga u vezi američkog špijunskog zrakoplova. Najviše su, pak, gubitaka zabilježile dionice duhanske i farmaceutske industrije. Većina je analitičara ipak skeptična prema tome da će veliki interes ulagača za tehnološkim dionicama potrajati. Na Tokijskoj su burzi početkom ovoga tjedna oštro pale cijene dionica zbog političke neizvjesnosti u Japanu te razočaranja tržišnih sudionika paketom ekonomskih mjera vladajuće koalicije. Po riječima jednog trgovca, njime je dan samo okvir, ali nedostaju detalji vezani za snižavanje poreznih opterećenja. Iako je posljednja dva dana zabilježen rast cijena tehnoloških i oporavak bankarskih dionica, indeks Nikkei je na kraju oslabio 0,21 posto, na 13.352 boda. Najviše su poskupile dionice proizvođača čipova. No, dobitonosne su prodaje u četvrtak pred kraj burzovnog poslovanja ponešto srušile cijene tehnoloških dionica, pa su ulagači postali nesigurni u potencijal najnovijeg trenda rasta. Značajnije su ojačale i cijene bankarskog sektora, nakon što su se na tržištu proširile glasine da bi novi japanski premijer mogao postati Ryutaro Hashimoto. On je već najavio da će u slučaju svog ponovnog izbora na to mjesto financijskim institucijama postaviti rok do kada će morati rještiti problem nenaplativih kredita, te da će im pritom pomoći i novcem iz proračuna. I na europskim je burzama zabilježen oporavak cijena tehnološkog sektora, posebno nakon ohrabrujućih vijesti iz britanskog proizvođača telekom opreme Marconija, koji priprema restrukturiranje kako bi ponovno poslovao pozitivno. Ovoga je tjedna burzovno trgovanje bilo obilježeno očekivanjem odluke Europske središnje banke o razini kamatnih stopa. Pred kraj tjedna naglo se smanjivao promet, zbog sve bližih uskrsnih blagdana. Indeks Londonske burze Fte osjačao je 2,57 posto, na 5.766 bodova, na Frankfurtske Dax 3,96 bodova, na 6,002 boda. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 05. travnja 12. travnja Promjena u % Euro/USD 0,8963 0,8914 -0,54 Euro/JPY 111,10 110,12 -0,88 USD/JPY 123,99 123,55 -0,35 Na pad tečaja eura utjecala je ovotjedna odluka Europske središnje banke (ECB) da ponovno ne mijenja kamatne stope u eurozoni, iako je njihovo smanjivanje bilo očekivano. Europski financijski stručnjaci ECB-u već predbacuju da ne čini ništa kako bi zaštitila zemlje eurozone od utjecaja usporavanja rasta svjetskog gospodarstva. Svojom politikom "čekati i vidjeti", ECB se uvrstila u rijetke središnje banke širom svijeta koje ove godine još uvijek ni u jednom navratu nisu smanjivale kamatne stope. Američka i japanska središnja banka, budući da su ta dva gospodarstva i najjače pogođena usporavanjem gospodarske aktivnosti, u posljednja su tri mjeseca već u nekoliko navrata smanjivale kamatne stope. Osim analitičara, u posljednjih nekoliko dana na smanjivanje kamatnih stopa u eurozoni pozivali su i predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, ali i njemački ministar financija Hans Eichel. No, predsjednik ECB-a Wim Duisberg već je prošloga tjedna rekao kako Banka neće još uvijek ništa poduzimati, budući da opasnost od inflacije u eurozoni još uvijek nije otklonjena, a da trenutna razina kamatnih stopa ne predstavlja prijetnju gospodarstvu. Ipak, niz pokazatelja govori kako će ECB uskoro morati promijeniti svoju politiku - indeks poslovne optimističnosti u eurozoni najniži je unazad godinu dana, a nedavno je snižena i prognoza stope ovogodišnjeg gospodarskog rasta u Njemačkoj (na koju se odnosi više od trećine industrijske proizvodnje u eurozoni), s 2,7 na 2,1 posto. Euro je ovoga tjedna oslabui 0,54 postona 0,8914 dolara, a tijekom tjedna je zabilježio i razinu od 0,8866 dolara. Japanski je jen, pak, ovoga tjedna ojačao prema američkoj valuti, jer tržišni sudionici vjeruju da će se japanski dužnosnici suprotstaviti eventualnom oštrijem klizanju tečaja japanske valute. Tome je ponajviše doprinijela naznaka japanskog ministra financija Kiichi Miyazawe da su azijske zemlje zabrinute zbog niskog tečaja jena. Njegova je izjava uslijedila nakon sastanka ministara financija zemalja članica ASEAN-a tijekom vikenda, i ostavila je dealere u uvjerenju da će japanski dužnosnici pozorno pratiti tečaj japanske valute. Tržišne je sudionike zabrinula i najava američkih industrijskih proizvođača da će se usprotiviti američkoj politici snažne valute. Naime, američka je novinska agencija prenijela u četvrtak vijest da su predstavnici Američkog nacionalnog udruženja industrije zatražili susret s američkim ministrom financija O'Neillom do kraja mjeseca kako bi ga pokušali uvjeriti da je američka valuta precijenjena i snižava njihovu konkurentnost na svjetskom tržištu. Dolar tako stoji 123,55 jena, 0,35 posto manje nego tjedan dana ranije, a euro 110,12 jena, 0,88 posto manje. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 06. do 13. travnja 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 06. travnja 13. travnja u % Euro 1 7,6784 7,6406 -0,49 DEM 1 3,9259 3,9065 -0,49 USD 1 8,5363 8,6120 0,88 GBP 1 12,2365 12,3614 1,02 JPY 100 6,8803 6,9911 1,61 ATS 1 0,5580 0,5552 -0,50 ITL 100 0,3965 0,3946 -0,47 CHF 1 5,0241 5,0286 0,08 SIT 100 3,5561 3,5363 -0,55 Ovoga je tjedna na tečajnici HNB-a vrijednost njemačke marke oslabila 0,49 posto prema kuni. Japanski je jen, pak ojačao 1,61 posto, britanska funta 1,02 posto, a američki dolar 0,88 posto. Istodobno, slovenski je tolar izgubio 0,55 posto na vrijednosti. Švicarski franak raste već drugi tjedan. U tom je razdoblju njegov tečaj ojačao 0,22 posto. Tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire ovoga su tjedna oslabili otprilike 0,49 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 400 milijuna no, kasnije je taj iznos uvećan na 444,1 milijun kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 222,1 milijun, dok je ostvaren iznos emisije iznosio 217,1 milijun kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,326 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,90 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,286 kuna, uz kamatu od 6,25 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,320 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 5,95 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 24 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 138,2 milijuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,309 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,90 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,285 kuna, uz kamatu od 7,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,285 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,00 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 4,67 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 88,8 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,627 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 7,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,488 kuna, uz kamatu od 7,30 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,488 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,30 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 8,78 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,32 milijarde kuna. Od toga je 611,8 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,306 milijardi kuna, dok je na rok od 182 dana upisano 2,402 milijarde kuna. Slijedeća će se aukcija održati 17. travnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 300 milijuna kuna. 8. Vlada o veterinarskoj inspekciji i zajmovima; raspisani lokalni izbori Hrvatska je Vlada na sjednici održanoj u četvrtak prihvatila izvješće o radu veterinarske inspekcije u prošloj godini, te je izviještena i o skorom završetku pregovora o nekoliko vrlo povoljnih zajmova međunarodnih financijskih institucija. Na iznimno kratkoj sjednici Vlade, zbog problema s kralješnicom, nije bilo ministra javnih radova Radimira Čačića, pa je za iduću vladinu sjednicu odgođena rasprava o zakonskom prijedlogu o socijalno poticanoj stanogradnji. U izvješću o radu veterinarske inspekcije ističe se da je dosljednom kontrolom Hrvatska stekla status zemlje slobodne od kravljeg ludila, slinavke i šapa, no, zadovoljavajuće stanje nije postignuto kada je u pitanju trihineloza i bjesnoća životinja. Na problem trihineloze na određenim područjima Hrvatske upozorio je i zamjenik ministra poljoprivrede Tomislav Ledić ističući da je zadatak agresivnija borba protiv trihineloze. Ledić je najavio da će se u najkraćem roku krenuti s brzim testovima na kravlje ludilo. Za sada od kravljeg ludila nekih većih opasnost za nas nema, kazao je. Vlada je prihvatila odluku o pokretanju postupka za sklapanje ugovora sa Svjetskom bankom koja bi s 5 milijuna dolara financirala Projekt tehničke pomoći u vezi sa stečajevima. Cilj je toga projekta povećanje učinkovitosti trgovačkih sudova u rješavanju stečajnih predmeta, te informatizacija tih sudova. Vrlo povoljnim zajmom Europska investicijska banka sudjelovala bi u obnovi željezničkog V.c koridora (od Ploča, preko BiH do mađarske granice). Hrvatske željeznice taj bi projekt, vrijedan više od 96 milijuna eura, financirale i sa 40 milijuna eura zajma Europske investicijske banke, dok bi preostali iznos osigurala Hrvatska. Rok završetka projekta je 2005. godina. Zajam je na 20 godina, uz pet godina počeka, te uz kamatnu stopu od 2,5 posto. "Kredite kakve smo prije nekog vremena mogli tek sanjati sada počinjemo i dobivati", istaknuo je ministar financija Mato Crkevnac, koji drži da je to tek početak većeg dotoka kvalitetnih sredstava u Hrvatsku. HŽ-u Vlada je dala i suglasnost na zaduženje kod Hrvatske poštanske banke (55 milijuna kuna) i Riječke banke (50 milijuna kuna) za održavanje tekuće likvidnosti. Otplata bi toga duga bila usklađena s priljevom proračunskih sredstava HŽ-u u drugoj polovici godine. Vlada je raspisala lokalne izbore za 20 svibnja. Hrvatski će građani u nedjelju 20. svibnja izići na birališta kako bi izabrali članove predstavničkih tijela u svojim općinama, gradovima i županijama. Vladina će odluka u Narodnim novinama biti objavljena 19. travnja i tada s radom prestaju postojeća predstavnička tijela lokalne samouprave, precizirao je na današnjoj sjednici Vlade premijer Ivica Račan. 9. Odluke sa zatvorene sjednice Vlade Na zatvorenoj sjednici održanoj u četvrtak, Vlada je donijela odluku o prodaji i izvozu merkantilne pšenice roda 1998., 1999. i 2000. godine iz državnih robnih zaliha, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću hrvatske Vlade. Na domaćem tržištu prodat će se 62.000 tona, a izvozu je namijenjeno 60.000 tona pšenice. Vlada je imenovala Komisiju za državna potraživanja koja će se brinuti o državnim potraživanjima prema društvima u državnom ili pretežno državnom vlasništvu, javnim poduzećima, zavodima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, kao i trgovačkim društvima koja imaju dugovanja prema državi. U svom radu komisija će utvrđivati mogućnosti otpisa potraživanja ili eventualne nagodbe, pratit će programe i konsolidaciju društava, ocjenjivat će provedivost prijedloga privatizacije, preuzimat će nenaplaćena potraživanja i predlagat rješenja dugovanja trgovačkih društava prema poduzećima u državnom vlasništvu. Zbog nestabilnosti na svjetskom tržištu vrijednosnih papira, naročito u sektoru telekomunikacija, Vlada je odredila konac listopada 2001. kao rok za javnu prodaju dionica Hrvatskih telekomunikacija d. d. Vlada je procijenila opravdanim pomaknuti planirani rok, jer se pretpostavlja da će u međuvremenu doći do povećanja vrijednosti dionica. Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva zaduženi su da u ovoj godini konzerviraju objekt u gradnji Vojnog ordinarijata, zaštite ga te tako spriječe daljnje uništavanje. 10. On-line dražba Zagrebačke burze Na javnoj, on-line dražbi dionica i udjela u trgovačkim društvima u kojima država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) drži do 25 posto vlasničkog udjela, održanoj na Zagrebačkoj burzi u petak, ostvaren je promet od ukupno 195.459 kuna. Od ukupno ponuđenih dionica i udjela u šest trgovačkih društava, prodani su udjeli u njih četiri, pri čemu su udjeli u tri trgovačka društva prodani po početno ponuđenoj cijeni, dok je jedino 860 dionica tvrtke Vigal iz Vrgorca prodano po višoj cijeni. Početna cijena za te dionice iznosila je 33.540 kuna, a dražbom je postignuta cijena od 42.540 kuna. Za 3116 dionica tvrtke Trgopromet iz Novog Marofa plaćeno je 121.524 kune, dok su 803 dionice zagrebačkog dioničkog društva Vig prodane po cijeni od 31.317 kuna. Dvije dionice Zavoda za krumpir Stara Sušica iz Ravne gore, pak, prodane su za 78 kuna. Bez kupaca danas je ostao paket od 36.013 dionica zagrebačke Tvornice električnih proizvoda TEP, početne cijene od 1,404.507 kuna, te 966 dionica Termotehnike, također iz Zagreba, po cijeni od 188.370 kuna. U ponedjeljak je pak na on-line dražbi Zagrebačke burze ostvaren je promet od ukupno 2,766.032 kuna. Od ukupno ponuđenih dionica u sedam trgovačkih društava, prodane su dionice njih pet. Pritom je 9.906 dionica trgovačkog društva Oprema-zootehnička oprema iz Ludbrega prodano po početno ponuđenoj cijeni od 99.060 kuna. Dionice preostala četiri trgovačka društva prodane po višoj cijeni. Za 44.951 dionica tvrtke Bilo iz Đurđevca plaćeno je 608.902 kuna (početna cijena bila je 89.902 kuna), dok su 24.985 dionica Poljoprivrede Slaščak iz Viškovaca prodane po cijeni od 1,598.955 kuna (početna cijena je bila 74.955 kuna). Dionice bjelovarskog Ratarstva, njih 1.202, prodano je za 154.250 kuna (početna cijena 150.250 kuna), a 38.955 dionica Žitara iz Donjeg Miholjca prodano je po cijeni od 304.865 kuna (početna cijena 116.865 kuna). Bez kupaca danas je ostalo 7.791 dionica tvrtke Chromos organske boje, početne cijene 151.924 kune, te 12.668 dionica rovinjske Obrade, po cijeni od 190.020 kuna. Na on-line dražbi održanoj u četvrtak na Zagrebačkoj burzi, ostvaren je promet od ukupno 723.441 kuna. Od ukupno ponuđenih dionica u četiri trgovačka društava, prodane su dionice svih četiri. Pritom je 552 dionice zagrebačke tvrtke Etiket tisak prodano po početno ponuđenoj cijeni od 1.076 kuna. Dionice preostala tri trgovačka društva prodane su po višoj cijeni. Za 65.723 dionice kninske Dinare plaćeno je 507.723 kune (početna cijena bila je 65.723 kune), dok su 289 dionica karlovačkog Feroteksa prodane za 70.671 kunu (početna cijena 11.271 kunu). Dionice Istarske tvornice stakla, njih 3.967, prodano je po cijeni od 143.971 kunu (početna cijena bila je 15.471). Rezultati ovotjedne dražbe: Tvrtka Količina Početna cijena Postignuta Cijena Kupac TEP-Tvornica el. proizvoda d.d. Zagreb 36013 dionica 1.404.507,00 Termomehanika d.d. Zagreb 966 dionica 188.370,00 Trgopromet d.d. Novi Marof 3116 dionica 121.524,00 121.524,00 CEFB Vig d.d. Zagreb 803 dionice 31.317,00 31.317,00 CEFB Vigal d.d. Vrgorac 860 dionica 33.540.,00 42.540,00 CEFB Zav. za krump.stara sušica dd.Ravna Gora 2 dionice 78,00 78,00 CEFB Bilo d.d. Đurđevac 44951 dionica 89.902,00 608.902,00 VROS Chromos organske boje d.d. Zagreb 7791 dionica 151.924,00 Obrada d.d. Rovinj 12668 dionica 190.020,00 Oprema-Zootehnička oprema d.d.Ludbreg 9906 dionica 99.060,00 99.060,00 CEFB Poljoprivreda Slašćak d.d. Viškovci 24985 dionica 74.955,00 1.598.955,00 ZBB Ratarstvo d.d. Bjelovar 1202 dionice 150.250,00 154.250,00 CEFB Žitar d.d. Donji Miholjac 39955 dionica 116.865,00 304.865,00 SLVR Dinara d.d. Knin 65723 dionice 65.723,00 507.723,00 AGOR Etiket tisak d.d. Zagreb 552 dionice 1.076,00 1.076,00 CEFB Feroteks d.d. Karlovac 289 dionica 11.271,00 70.671,00 PBKZ Istarska tvornica stakla d.d. Fažana 3967 dionica 15.471,00 143.971,00 CEFB UKUPNO 3.685.022,00 11. Obveznice DAB-a u kotaciji I Zagrebačke burze Dvije obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) bit će uvrštene su u kotaciju I Zagrebačke burze 11. travnja 2001. godine, a njihova trgovina u kotaciji I počet će istoga dana pod pretpostavkom da najkasnije, do uključivo 10. travnja u 17.00 sati, Zagrebačkoj burzi bude dostavljen i javnosti budu na raspolaganju odgovarajući broj tiskanih primjeraka prospekta. Tim se obveznicama već trguje u kotaciji TN na Zagrebačkoj burzi. Odbor za uvrštenje vrijednosnih papira Burze odobrio je u četvrtak, 5. travnja, uvrštenje u kotaciju I. obveznica DAB-a burzovnih oznaka DAB-O-03CA i DAB-O-05CA. Prva je emisija od 105 milijuna eura s kamatnom stopom od 8 posto godišnje, s jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine. Druga je emisije 225 milijuna eura s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade RH i dospijećem 19. prosinca 2005. godine. 12. Dvogodišnjica uvrštenja dionica PIF-ova na VTV Od početka trgovanja dionicama privatizacijskih investicijskih fondova (PIF) na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV) u travnju 1999. godine, do kraja ožujka ove godine, njihovom je prodajom ostvareno gotovo 150 milijuna kuna prometa, a istodobno je udio u ukupnom prometu porastao sa nešto više od dva posto u 1999. godini, na gotovo 20 posto krajem 2000., odnosno 47 posto na kraju ožujka ove godine. U odnosu na 1999. godinu, prošle je godine trgovanjem tim dionicama ostvaren čak 824,53 posto veći promet, što je najbolji pokazatelj uspješnosti i potrjebnosti uvrštavanja dionica PIF-ova na VTV, kazala na današnjem obilježavanju dvogodišnjice tog uvrštenja direktorica VTV-a Melita Mrčeta Racanović. Gotovo deseterostruko veći promet ostvaren trgovanjem dionicama PIF-ova, dodala je, razlog je rekordno dobre poslovne godine i za samo Tržište, kojem će 2000. ostati zabilježena kao najuspješnija godina od osnutka, i to u dvije kategorije. Kao prvo, ostvaren je najveći godišnji promet - od 498,3 milijuna kuna (11,33 posto veći nego 1999.), ali i najviši iznos godišnje dobiti - od 244,3 tisuće kuna, što je za čak 54,45 posto više nego na kraju prethodne godine. Predsjednici i članovi Uprava svih sedam PIF-ova također su iskazali zadovoljstvo dvogodišnjim trgovanjem dionicama fondova na VTV-u, ističući kao osnovne probleme činjenicu kako je na početku poslovanja u njihovim portfeljima od gotovo 500 tvrtki, njih dvije trećine bilo insolventno, ali da još uvijek postoje milijunska dugovanja države prema PIF-ovima u razlici u nominalnoj vrijednosti izdražbovanih dionica. Također, zaključeno je kako je tržišna vrijednost dionica PIF-ova, iako je od uvrštavanja dionica na VTV u nekim slučajevima porasla i višestruko, još uvijek znatno niža od njihove stvarne vrijednosti, s obzirom na vrijednost likvidnih sredstava kojima fondovi raspolažu. Pozitivnim je ocijenjena činjenica kako su svi PIF-ovi okrupnili kako svoje portfelje, tako i strukturu dioničara, da su prodane dionice nesolventnih tvrtki, a da su u preostalim društvima započeti ili dovršeni programi restrukturiranja. Predsjednik Komisije za vrijednosne papire Ivica Smiljan naglasio je da je početkom rada PIF-ova, kao prvih institucionalnih investitora u Hrvatskoj, snažno ojačano domaće tržište kapitala. Dodao je da činjenica kako je riješeno tek približno 10 posto dionica iz njihovih portfelja pokazatelj da bi pravi rast prodaje tek trebao započeti. Manju tržišnu od realne vrijednost njihovih dionica Smiljan je pojasnio činjenicom kako se njima počelo trgovati u doba duboke gospodarske recesije, ali i izostankom stranih investitora na domaćem tržištu kapitala, koji je prisutan i danas. 13. Ukupna aktiva hrvatskih banaka u prošloj godini 112 milijardi kuna Ukupna aktiva 44 banke u Hrvatskoj u prošloj je godini iznosila 112,69 milijardi kuna, a poslovnu su godinu završile s ukupno 1,99 milijardi kuna dobiti, privremeni su nerevidirani podatci koje je objavila Hrvatska narodna banka. Ukupna aktiva poslovnih banaka prošle je godine porasla 24,7 posto u odnosu na godinu prije. Prema objavljenim podatcima, gotovo polovica ukupne aktive bankarskog sustava, ili točnije više od 47,5 posto, odnosi se na dvije vodeće hrvatske banke - Zagrebačku (s aktivom od 32,6 milijardi kuna, što je udjel od 28,9 posto) i Privrednu banku Zagreb (20,6 milijardi kuna, što je 18,3 posto udjela u ukupnoj aktivi). Dodaju li se tome još tri banke s aktivom iznad pet milijardi kuna - Splitska (sa 8 milijardi), Riječka (sa 7,9 milijardi) i Raiffeisenbank Austria (s 5,1 milijardu kuna), na tih pet banaka otpada dvije trećine ukupne aktive banaka u Hrvatskoj. Prema privremenim nerevidiranim podatcima, koje je na svojoj Internet stranici objavila HNB, bankarski je sustav prošlu godinu završio sa 1,99 milijardi kuna dobiti. Pri tome je poslovnu godinu s dobiti završilo 38 banaka, a s gubitkom je poslovalo šest banaka. U podatcima o dobiti još je izraženija dominacija dviju banaka - prvenstveno Zagrebačke, a potom i PBZ-a. Po nerevidiranim podacima, više od polovice ukupne dobiti, ili točnije 1,06 milijardi, odnosi se na Zagrebačku banku. Doda li se tomu Privredna banka Zagreb s dobiti od 387 milijuna kuna, udio tih dviju banaka u dobiti ukupnog bankarskog sektora penje se na više od 72 posto. 14. D&B: Rejting Hrvatske u svjetlu pozitivnih ekonomskih događaja Aranžman Hrvatske s MMF-om trebao bi ohrabriti inozemne investitore na značajnija ulaganja u Hrvatsku, ali bi na realizaciju očekivanih prihoda od privatizacije mogao utjecati i razvoj događaja u Makedoniji, ocjena je iz travanjskog izvještaja svjetska bonitetna kuća Dun & Bradstreet (D&B). Ocjena kreditnog rejtinga Hrvatske ostala je u odnosu na ožujak nepromijenjena - DB4d, što znači da u D&B-u smatraju kako je Hrvatska zemlja umjerenog rizika za ulaganja. Neutralni smjer kretanja ocjene, pak, znači kako je došlo do određenog pozitivnog pomaka u političkom, poslovnom i makroekonomskom okruženju, ali oni nisu značajno umanjili rizičnost. Profil rizičnosti Hrvatske ovoga je mjeseca u svjetlu pozitivnih lokalnih ekonomskih događaja, ali i narušavanja stabilnosti u regiji, ocjena je svjetske agencije za procjenu kreditnog rejtinga Dun & Bradstreet (D&B), koje prenosi zagrebačka tvrtka BonLine. Tijekom ožujka Hrvatskoj je odobren stand by aranžman Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji Hrvatskoj odmah omogućava vučenje dijela sredstva, no stručnjaci D&B-a procjenjuju kako su od financijske pomoći, s obzirom na visoku stabilnost deviznih rezervi, Hrvatskoj potrebniji inozemni investitori. Upravo bi taj aranžman investitore trebao ohrabriti za značajnija ulaganja u Hrvatsku. Tome pogoduje i pohvaljen trogodišnji ekonomski program Vlade RH u kojem su postavljeni ciljevi postizanja visokog gospodarskog rasta, stabilnosti cijena, discipline plaćanja te strukturne reforme. Na Vladi je da definira plaća administracije u javnom sektoru, smanji broj zaposlenih u državnim službama, zadrži čvrstu financijsku kontrolu nad mirovinskim i zdravstvenim fondom te ubrza privatizacijski proces. Na realizaciju očekivanih prihoda od privatizacije u Hrvatskoj, iako se to možda ignorira u Zagrebu, mogao bi utjecati i razvoj događaja u regiji, posebice u Makedoniji, napominju iz D&B-a. Potencijalno smanjivanje interesa stranih investitora za privatizaciju hrvatskih tvrtki, ukoliko dođe do razbuktavanja etničkih sukoba u Makedoniji, imalo bi značajnog utjecaja na realizaciju državnog proračuna. Na smanjivanje prihoda od privatizacije utjecat će i pad cijena telekomunikacijskih tvrtki na svjetskim burzama, budući da Vlada ove godine planira nastavak privatizacije Hrvatskog telekoma. Kao jedan od značajnijih događaja ove godine, u D&B-u ističu i potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Mađarske, nakon tri godine pregovaranja. Ocjena hrvatskog kreditnog rejtinga za travnja - DB4d koja Hrvatsku svrstava u skupinu zemalja umjerenog rizika, ostala je nepromijenjena u odnosu na ožujak. Tu je ocjenu D&B dodijelio Hrvatskoj početkom veljače, do kada je Hrvatska, sa ocjenom DB5a, bila u skupini zemalja visokog rizika. Istu ocjenu kao i Hrvatska (DB4d) trenutno imaju Slovačka i Litva, dok najbolju među tranzicijskim zemljama, DB3a ocjenu, koja označava zemlje relativno malog rizika, imaju Mađarska i Slovenija. Nakon nekoliko mjeseci promijenjene su ocjene na začelju ljestvice, koje su držale Albanija i Jugoslavija s ocjenom DB7, koja je te dvije zemlje označila kao zemlje najvišeg rizika u kojima investitori nemaju nikakvu sigurnost. I sada, zajedno s nekoliko bivših sovjetskih republika i Ruskom Federacijom opet dijele začelje, ali s ocjenom DB6d, odnosno kao zemlje vrlo visokog rizika. 15. HIBO: Interna kontrola i revizija u financijskim institucijama U organizaciji Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje (HIBO) održan je u petak seminar za management poslovnih banaka, osiguravajućih društava i ostalih financijskih institucija pod nazivom Interna kontrola i revizija u financijskim institucijama. O pojmu, ulozi i razvoju interne revizije te povezanosti interne i eksterne revizije predstavnicima hrvatskih poslovnih banaka, Hrvatske narodne banke (HNB), osiguravateljskih kuća, Komisije za vrijednosne papire, Ministarstva financija, Zavoda za platni promet te Središnjeg registra osiguranika, govorio je profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ivo Spremić. On je internu reviziju definirao kao nezavisnu i nepristranu djelatnost ocjenjivanja i savjetovanja, čija je namjera unapređenje poslovanja organizacije. Unutarnju reviziju od vanjske razlikuje činjenica što se ona bavi revizijom cjelokupnog poslovanja, dok eksterna provodi samo reviziju financijskog izvješća društva. Osim revizije poslovanja, istaknuo je Spremić, interna revizija treba "služiti" managementu na svim razinama pri formiranju, ali i realiziranju postavljenih poslovnih ciljeva. Osim osnovnih pojmova interne kontrole i revizije, teme seminara bile su i računovodstveni aspekti rizika, primjerice plasmana, promjene vrijednosti portfelja banke te valutnih rizika; regulativa i metodologija djelovanja interne revizije te značaj interne kontrole i revizije prema dosadašnjem iskustvu hrvatskog bankarstva. Ravnatelj HIBO-a Ivica Prga sudionike je upoznao i s pojmom, ciklusom i makroekonomskim uzrocima bankarskih kriza te uzrocima propasti banaka u svjetskim bankarskim krizama tijekom zadnja dva desetljeća, kao i s troškovima njihovog spašavanja. S tog aspekta, Prga je pojasnio zahtjeve Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o internoj reviziji, sadržajem kontrole upravljanja deviznim portfeljem prema prijedlogu MMF-a te iz toga izvedenim planom djelovanja na području revizije financijskih izvješća. 16. Dobit PBZ-a 406 milijuna kuna; isplata 9,2 kune dividende po dionici Glavna skupština Privredne banke Zagreb (PBZ) odlučila je u petak da se dioničarima isplati dividenda u iznosu od 9,2 kune po dionice, što je 37 posto ukupno ostvarene dobiti banke u poslovnoj 2000. Dobit Grupe PBZ za 2000. iznosi 406 milijuna kuna, što je dvostruko više nego godinu prije, dobit po dionici iznosi 25 kuna, a ukupna aktiva porasla je 31 posto, na 22,3 milijarde kuna, istaknuo je predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka. Ističe da je u prvoj godini poslovanja sa strateškim partnerom, talijanskom bankarskom grupacijom Intesa BCI, neto dobit same Banke iznosila 379 milijuna kuna. Navodeći brojčane pokazatelje o poslovanju, Prka je izdvojio visoku adekvatnost kapitala koja iznosi 18,38 posto, uz istodobni prinos na prosječni kapital Grupe koji iznosi 17,74 posto. Posebno značajnim predsjednik bančine Uprave smatra ujednačavanje udjela kamatnih i nekamatnih prihoda u ukupnim prihodima Grupe, koji iznosi zadnjega dana prosinca lani 51 naprama 49 posto. Povećanjem kartičnog poslovanja, uvođenjem Visa Electron kartice, aktivnom ulogom na deviznom, primarnom i sekundarnom tržištu vrijednosnih papira, osnivanjem posebnih novčanih fondova i izgradnjom niza distribucijskih kanala, Banka se, kaže Prka, izdvaja od ostalih. Posebno ističe aktivnu ulogu Banke u mirovinskoj reformi, za koju je u pripremi osnivanje društva za upravljanje mirovinskim fondom s kojim banka namjerava zauzeti značajnu poziciju na tom tržištu financijskih usluga. Od planova, Prka je izdvojio i aktivnu podršku klijentima banke u njihovom poslovanju u zemljama bivše Jugoslavije, čemu će pridonijeti i ponovno otvaranje predstavništva Intesa BCI-ja u Beogradu. Skupštinom, koja je radila sa 96 posto ukupnih glasova, predsjedao je predsjednik Nadzornog odbora Enrico Meucci, a u nastavku su jednoglasno prihvaćena financijska i poslovna izvješća NO i Uprave banke za 2000. te odluku o isplati dividende. 17. Gotovo dva milijuna kartica Maestro i Mastercard u Hrvatskoj Ukupan broj dosad izdanih Maestro/Cirrus i MasterCard kartica u Hrvatskoj krajem prošle godine iznosio je 1,92 milijuna, rečeno je na konferenciji za novinare Europay Hrvatska d.o.o., udruženja sedam hrvatskih banaka, izdavatelja i prihvatitelja kartica Eurocard, MasterCard, Cirrus, Maestro i Eurocheque. Sedam hrvatskih banaka - Erste & Steiermaerkische, Hrvatska poštanska banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Riječka banka, Varaždinska banka i Zagrebačka banka, ostvarile su lani 21,6 milijardi kuna bruto prometa putem Maestro/Cirrus debitne kartice, dok je promet preko Eurocard/MasterCard kreditnih kartica iznosio 6,8 milijardi kuna. Očekuje se kako će tijekom ove godine ukupan broj dosad u Hrvatskoj izdanih kartica Maestro/Cirrus i MasterCard premašiti brojku od dva milijuna, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare. Od 1,92 milijuna izdanih kartica, do kraja prošle godine, 1,79 milijuna otpada na debitne kartice Maestro/Cirrus, dok je u Hrvatskoj broj izdanih kreditnih kartica MasterCard iznosio 123,5 tisuća. Lani je zabilježen i 69-postotni porast broja izdanih kartica Maestro/Cirrus, a pri izdavanju MasterCard, te hrvatske banke ostvarile su 40 postotni rast. Do kraja 2000. godine u Hrvatskoj je instalirano ukupno 677 bankomata koji primaju te kartice, EFT POS terminala bilo je ukupno 7.517, dok je broj trgovaca koji prihvaćaju MasterCard karticu iznosi 29 tisuća. Europay International vodeći je europski platežni sustav koji ima pravo ugovaranja licenci za izdavanje i prihvaćanje Eurocard, MasterCard, Cirrus, Maestro i Eurocheque kartica europskim bankama, a i inicirao je osnivanje udruženja Europay Hrvatska. 18. Slovenija spremna na povratak stare štednje Ljubljanske banke? Štediše Ljubljanske banke Zagreb mogli bi konačno dobiti dio svojih deviza zahvaljujući dogovoru o podjeli imovine bivše SFRJ u Banci za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu. To je u četvrtak potvrdio guverner slovenske centralne banke Mitja Gaspari rekavši da bi se oko 80 milijuna američkih dolara koliko će u BIS-u pripasti Sloveniji po ključu Međunarodnog monetarnog fonda moglo iskoristiti za povratak deviznih depozita štedišama Ljubljanske banke izvan Slovenije. "Budući da je riječ o sredstvima iz sukcesije, mogla bi se upotrijebiti namjenski, dakle i za štediše Ljubljanske banke Zagreb. No, ne bih želio prejudicirati stvar, o tome je u ovom trenutku prerano govoriti", izjavio je Gaspari za slovenski radio. Po Gasparijevim riječima će 16,39 posto jugoslavenskih dionica, zlata i deviznih depozita u BIS-u postati dijelom slovenskih državnih rezervi odmah nakon što dogovor država nasljednica postignut u Bruxellesu u srijedu potvrdi i izvanredna skupština BIS-a kroz dva mjeseca. Dio koji će dobiti u BIS-u Sloveniji inače ne bi mnogo pomogao u popravljanju odnosa državni dug-devizne rezerve jer sada ima oko 3 milijarde USD rezervi i 6 milijardi USD duga. 19. Zakon o privatizaciji: Pet načina daljnje privatizacije Uređenje ESOP-a (radničkog dioničarstva), prodaja dionica uz popust od 80 posto na nominalnu cijenu za državljane Hrvatske, te sticanje svih prava iz dionica njihovom kupnjom, neki su od Vladinih prijedloga iz novog zakona o privatizaciji koji će se uskoro naći i pred saborskim zastupnicima. Ovu je godinu hrvatska Vlada jasno označila godinom najvećeg dijela privatizacije portfelja kojeg ima, a nakon što je nedavno prihvatila program privatizacije jučer je utvrdila i zakonski tekst razrađujući pet načina privatizacije državnog portfelja. Prema njima će Hrvatski fond za privatizaciju provoditi prodaju dionica i poslovnih udjela - 1852 društva u portfelju HFP-a; 386 društava, nominalne vrijednosti 3,7 milijardi kuna iz portfelja HZMO-a te još 51 društva za koje ne postoje valjane isprave o vlasništvu Zavoda (ukupne vrijednosti 88 milijuna kuna); 15 društava ukupne vrijednosti 231 milijuna kuna iz portfelja HZZO-a, 32 društva, ukupne vrijednosti 1,6 milijardi kuna iz portfelja Državne agencije za sanaciju banaka, pri čemu se u portfelju DAB-a nalazi još 88 društava, nominalne vrijednosti 3,71 milijardu kuna. Pet je načina na koji bi se prodavale dionice i udjeli u tim tvrtkama - po knjigovodstvenoj vrijednosti; putem ESOP programa, odnosno prodajom zaposlenicima pod posebno povoljnim uvjetima; prodajom hrvatskim državljanima s popustom i uz obročnu otplatu; prodajom za jednu kunu uz obvezu preuzimanja svih starih obveza tvrtke; ili neposrednom pogodbom. Prvi način - prodaja dionica i poslovnih udjela prenesenih HFP-u po knjigovodstvenoj vrijednosti odnosi se na manji broj tvrtki za koja će Fond najprije ocijeniti treba li s obzirom na njihovo financijsko stanje provesti likvidaciju ili je moguća privatizacija. U ovom drugom slučaju dionice bi se prvenstveno prodavale zaposlenima i ranije zaposlenima (uz popust od 20 posto i dodatnih 1 posto za svaku godinu staža najviše do iznosa od 20 tisuća njemačkih maraka i uz obročnu otplatu do 20 godina). Drugi način kojega uređuje predloženi zakon je institut ESOP (Employnment Stock Ownership Plan), odnosno radničko dioničarstvo kojim bi zaposlenici mogli steći dionice pod iznimno povoljnim uvjetima. Iako je taj institut novina u hrvatskom pravu, prema tom modelu prodana je, početkom ovog tjedna, solinska tvornica AD Plastik, u kojoj će radnici postati većinski vlasnici. Dvije su mogućnosti za stjecanje dionica tim načinom - da samo društvo prethodno stekne vlastite dionice i pod posebno ih povoljnim uvjetima proda zaposlenima, ili da osnuje posebno društvo isključivo za kupnju dionica, odnosno matičnog društva i preko toga ponudi zaposlenima kupnju. Ograničenje u tom načinu privatizacije je odredba da se tako može steći do četvrtina (24,9 posto) dionica. Svrha je toga, kako obrazlaže Vlada, da se izbjegnu moguće zloupotrebe. Zaposlenicima koji bi na takav način stekli dionice zabranilo bi se da njima raspolažu prije isteka roka od dvije godine od stjecanja, a u slučaju da to možda učine taj bi ih prekršaj stajao novčane kazne od 10 do 100 tisuća kuna. Uz promociju radničkog dioničarstva, cilj je novog zakonskog prijedloga poticanje malog dioničarstva. Ono je, naime, u desetogodišnjem procesu privatizacije, zbog realnog pada plaća u odnosu na troškove života i zbog obezvređivanja realne vrijednosti dionica, a bez obzira na prolongiranje roka otplate s pet na 20 godina, doživjelo izuzetan pad. Tako je od početka pretvorbe i privatizacije bilo sklopljeno ukupno 619.440 ugovora o kupovini dionica s popustom, a trenutno je u otplati tek njih 107.011. Stoga Vlada za prodaju dionica hrvatskim državljanima uz popust i na obročnu otplatu predlaže nove pogodnosti - mogućnost kupovine dionica nominalne vrijednosti do 50.000 maraka (u kunskoj protuvrijednosti), uz popust od 80 posto na iznos nominalne cijene, na takav iznos još i dodatni popust od 50 posto za plaćanje odjednom, ili ako plaćaju polovicu neotplaćenih obroka odjednom popust od 20 posto. Četvrti je način privatizacije prodaja domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama prodaja za samo jednu kunu uz preuzimanje svih obveza koje ima društvo. Takav bi se način privatizacije primijenio na tvrtke male vrijednosti, odnosno na prezadužene, insolventne tvrtke, tvrtke koje posluju s gubicima, opterećene osiguranjem tražbina, ili su bezuspješno pokušavane ranije biti prodane. Peti način privatizacije bila bi prodaja neposrednom pogodbom. Za velika javna poduzeća - INU, HEP, HŽ, Hrvatske pošte i Hrvatske šume - predloženi zakon utvrđuje da će se njihova privatizacija urediti posebnim zakonima. Predloženim bi se zakonom uredila i pretvorba devet još uvijek društvenih poduzeća - luka Šibenik, Zadar, Ploče, Dubrovnik i Split, Tranzitne luke Osijek, te Dalmacijavina i dubrovačkog Grand hotela Park. 20. Svjetska banka očekuje usporavanje BDP-a u cijelom svijetu Stručnjaci Svjetske banke očekuju da će bruto društveni proizvod u svijetu ove godine rasti prosječno po stopi od 2,2 posto a slijedeće godine do 3,3 posto, što je znatno ispod prošlogodišnjih 4 posto. Ovo je samo jedan od brojnih podataka objavljenih u utorak u Washingtonu u studiji o Svjetskom financijskom razvoju 2001. godine. Za zemlje u razvoju očekuje se prosječni porast BDP-a od 4,2 posto što je za skoro četvrtinu manje nego lani. Natprosječan rast BDP-a bit će u istočnoj Aziji - oko 5,5 posto, a u Europi će biti puno manji, samo 2,3 posto. SAD, EU i Japan očekuje usporavanje svih ekonomskih kretanja a "kratkoročne slabosti mogao bi zamijeniti brzi oporavak potkraj ove ili početkom slijedeće godine". Žustriji rast BDP-a u zemljama u razvoju bit će moguć samo uz izdašnije inozemno investiranje, kažu u Banci. Upozoravaju da se financijski tokovi nisu oporavili od udara azijske krize 1998. godine i još uvijek su upola manji od razine 1997. godine "Privatni kapital zaobilazi zemlje koje nemaju povoljno poslovno ozračje u prilog onih koje su stvorile uvjete da inozemna ulaganja pretvore u ubrzani gospodarski rast", kazao je potpredsjednik Svjetske banke Nicholas Stern. 21. Statistika Deficit tekućeg računa platne bilance znatno manji od očekivanog - Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske za prošlu godinu, po najnovijim je procjenama, zamjetno manji od očekivanih 5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), i to ponajviše zahvaljujući poboljšanom turističkom prometu. Najnovije procjene, utemeljene na revidiranim vanjskotrgovinskim podacima Državnog zavoda za statistiku, pokazuju da je prošlogodišnji deficit tekućeg računa platne bilance manji od 3 posto BDP-a, ističu iz Hrvatske narodne banke (HNB). Realni je rast BDP-a, prema raspoloživim procjenama, u prošloj godini u Hrvatskoj iznosio 3,7 posto. Deficit u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u 2000. godini bio je oko 3,5 milijardi dolara, što je približno na razini iz godine prije. Istodobno, lani je suficit na računu usluga - zahvaljujući prije svega poboljšanom turističkom prometu - povećan za oko 40 posto. Time je minus na tekućem računu platne bilance za prošlu godinu, po podacima HNB-a, smanjen na samo jednu trećinu iznosa iz prethodne godine - sa 1,52 milijarde dolara u 1999. na 531 milijun dolara u prošloj godini. To je, svakako, vrlo povoljno ostvarenje, posebno kada se ima u vidu da je 1999. deficit tekućeg računa platne bilance iznosio 7,6 posto bruto domaćeg proizvoda, a u godini prije 7,1 posto BDP-a. Cijene na malo u ožujku porasle za 0,1 posto - Cijene na malo u Hrvatskoj su u ožujku u odnosu na veljaču porasle za 0,1 posto, a porast od 0,1 posto bilježe i troškovi života, dok su cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u ožujku u odnosu na veljaču niže za 1,6 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Neznatan porast cijena na malo pridonio je i daljnjem smanjenju stope inflacije na godišnjoj razini. Naime, cijene na malo u ožujku su ove godine u odnosu na isti mjesec prošle bile veće za 6,0 posto (bez sezonskih proizvoda za 6,2 posto), dok je u veljači inflacija mjerena cijenama na malo iznosila 6,8 posto. Nešto niži od porasta cijena na malo u ožujku ove u odnosu na ožujak prošle godine je rast troškova života i to za 5,6 posto, te cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima za 5,5 posto. Kod maloprodajnih cijena u ožujku u odnosu na veljaču statistika bilježi pad cijena roba za 0,1 posto. Na to je utjecao pad cijena na malo industrijskih proizvoda ukupno za 0,1 posto, u okviru kojih su cijene neprehrambenih proizvoda pale za 0,2 posto, a cijene prehrambenih proizvoda porasle za 0,3 posto. Istodobno su cijene poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim više za 1,4 posto, a bez sezonskih za 1,5 posto. Nasuprot padu cijena roba, cijene usluga u strukturi maloprodajnih cijena porasle su u ožujku u odnosu na veljaču za 0,5 posto i to zbog porasta cijena obrtničkih i prometnih usluga (međugradskog autobusnog prijevoza) za 0,8 posto, rasta cijena usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu za 0,3 posto, usluga socijalne zaštite za 0,2 posto, dok su cijene stambeno komunalnih usluga niže za 0,2 posto. Cijene na malo od početka godine do kraja ožujka prosječno su mjesečno rasle po stopi od 0,233 posto, ili ukupno za tri mjeseca za 0,7 posto. Porast troškova života od 0,1 posto u ožujku u odnosu na veljaču rezultat je porasta cijena prehrane za 0,4 posto, porasta od 0,1 posto cijena duhana i pića, odjeće i obuće, te proizvoda i usluga za higijenu i njegu zdravlja i stanovanja. Istodobno su cijene prometnih sredstava i usluga niži za 0,4 posto, dok su nepromijenjene ostale cijene proizvoda i usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu. Troškovi života, odnosno cijene roba i usluga koje služe za osobnu potrošnju, od početka godine do kraja ožujka prosječno su mjesečno rasli po stopi od 0,299 posto, ili ukupno za tri mjeseca ove godine za 0,9 posto. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u ožujku niže 1,6 posto - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u ožujku su niže za 1,6 posto u odnosu na veljaču, što je rezultiralo i njihovim znatnijim padom na godišnjoj razini. Tako su proizvođačke cijene u ožujku ove u odnosu na ožujak prošle godine više za 5,5 posto (u veljači su bile 8,3 posto veće). Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, najveći je pad proizvođačkih cijena u ožujku u odnosu na veljaču zabilježen kod energije. U toj su grupaciji proizvođačke cijene niže za 6,2 posto i to zbog ljetnog obračuna električne energije za industriju i nižih cijena naftnih derivata. Pad se bilježi i kod proizvođačkih cijena intermedijarnih proizvoda i to za 0,8 posto, dok se porast u ožujku u odnosu na veljaču bilježi kod cijena kapitalnih proizvoda i to za 2,9 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,6 posto, te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,2 posto. Promatrano u ožujku ove u odnosu na ožujak prošle, ili prva tri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pad proizvođačkih cijena zabilježen je jedino kod trajnih proizvoda za široku potrošnju (0,1 posto ožujak na ožujak, odnosno 0,4 posto tromjesečje na tromjesečje). Cijene pri proizvođačima u ostalim su glavnim industrijskim grupacijama bile više od 1,4 posto kod kapitalnih proizvoda (ožujak na ožujak, i tromjesečje na tromjesečje), do 13,5 posto (ožujak na ožujak), odnosno 19,7 posto (tromjesečje na tromjesečje) kod energije. Promatrano prema odjeljcima industrijske proizvodnje, u ožujku su u odnosu na veljaču najviše, za 14,4 posto, pale proizvođačke cijene u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom. U toj su djelatnosti proizvođačke cijene u ožujku ove u odnosu na isti mjesec prošle godine veće za 4,2 posto, a u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine za 2,6 posto. Pad proizvođačkih cijena u svim promatranim razdobljima bilježi se pak kod proizvodnje proizvoda od gume i plastike - za 6,1 posto ožujak- veljača, 6 posto ožujak-ožujak, a za 2,5 posto prvo tromjesečje ove godine u odnosu na isto razdoblje lani. Iako se u ožujku u odnosu na veljaču bilježi pad cijena i u proizvodnji naftnih derivata (za 2,4 posto) te vađenju sirove nafte i zemnog plina (za 0,8 posto), te dvije djelatnosti bilježe najviši rast proizvođačkih cijena na godišnjoj razini. Tako su u ožujku ove godine u odnosu na isti mjesec lani proizvođačke cijene u proizvodnji naftnih derivata veće za 18,4 posto, a u prvom tromjesečju ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine za čak 33,9 posto, dok su u djelatnosti vađenja sirove nafte i plina veće za 18, odnosno 29,1 posto. Prosječna mjesečna neto plaća za siječanj 3.546 kuna - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za siječanj ove godine iznosila je 3.546 kuna, što je nominalno 1,3 posto više, a realno 0,8 posto više nego u prosincu prošle godine, objavio je Državni zavoda za statistiku. U odnosu na siječanj prošle godine prosječna isplaćena neto plaća za isti mjesec ove godine nominalno je porasla 11,2 posto, a realno 4,5 posto. Najveća je prosječna neto plaća za siječanj isplaćena u zračnom prijevozu - 6.129 kuna, te potom u osiguranju i mirovinskim fondovima, osim obveznog osiguranja - 5.474 kune. Najniža neto plaća isplaćena za siječanj je u sklopu prerađivačke industrije, i to u štavljenju i obradi kože, proizvodnji kovčega i torbi, ručnih torbica, sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuće, 1.876 kuna. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna je mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za siječanj iznosila 5.072 kune, što je nominalno 1,1 posto, a realno 0,6 posto više nego u prosincu. U odnosu na siječanj prošle godine prosječna mjesečna bruto plaća nominalno je porasla 5,9 posto, dok je realno smanjena za 0,5 posto. U prošloj godini stranci u hrvatsku uložili 868 milijuna dolara - Izravna su strana ulaganja u Hrvatsku u prošloj godini iznosila 868,38 milijuna američkih dolara, najnoviji su ažurirani statistički podatci Hrvatske narodne banke (HNB). Glavnina tih ulaganja, 604,67 milijuna dolara, odnosi se na vlasnička ulaganja. Taj je pak iznos dvostruko manji od iznosa vlasničkih ulaganja godinu prije, odnosno 1999. godine kada su vlasnička ulaganja dosegnula 1,27 milijardi dolara. Prošle su godine stranci ponajviše ulagali u bankarski sektor, što statistika izražava udjelom od 71,74 posto vlasničkih ulaganja u djelatnost ostalog novčarskog posredovanja. Tako visok udio rezultat je pak ponajprije na početku prošle godine završene privatizacije Privredne banke Zagreb, te kasnijih privatizacija Splitske i Riječke banke. Od djelatnosti slijedi potom vađenje sirove nafte i zemnog plina udjelom od 5,44 posto u vlasničkim ulaganjima, proizvodnja cementa sa 3,26 posto, proizvodnja farmaceutskih pripravaka sa udjelom od 2,69 posto, te proizvodnja betonskih proizvoda za građevinarstvo sa 2,56 posto. Promatrano po zemljama, najnoviji podatci govore da je u prošloj godini više od trećine izravnih inozemnih ulaganja stiglo iz Luksemburga. Iz te je zemlje, naime, 35,2 posto izravnih prošlogodišnjih ulaganja. Slijede Austrija iz koje je 16,33 posto ulaganja, SAD sa 11,4 posto, Njemačka sa 7,8 posto i Italija sa 7,45 posto. U proteklih sedam godina, odnosno od 1993. do konca prošle godine, izravna su strana ulaganja u Hrvatsku iznosila 4,68 milijardi dolara. Najviše su iznosila 1999. godine, oko 1,5 milijardi dolara, i to ponajviše zbog prve faze privatizacije Hrvatskog telekoma. Tako su i telekomunikacije prva djelatnost po visini vlasničkih ulaganja u Hrvatsku. Od ukupno 3,7 milijardi dolara vlasničkih ulaganja u proteklih sedam godina, telekomunikacije u tome imaju udjel od 23,68 posto. Slijede potom vlasnička ulaganja stranaca u bankarski sektor (20,89 posto) i proizvodnju farmaceutskih pripravaka (19,63 posto). Gotovo polovica pak izravnih ulaganja u posljednjih sedam godina dolazi iz SAD-a (23,87 posto) i Njemačke (23,45 posto). Veći udio u ulaganjima imaju i tvrtke iz Austrije (19,67 posto), Luksemburga (6,82 posto), Nizozemske (3,89 posto), Italije (2,66 posto), Švedske (2,53 posto), Švicarske (2,20 posto) i Velike Britanije (2,2 posto). Prema ažuriranim podatcima HNB-a, hrvatske su tvrtke u inozemstvo prošle godine uložile 24 milijuna dolara, a u proteklih sedam godina 397,61 milijun dolara. Najviše se pritom ulagalo u Poljsku i BiH, a dominantna djelatnost u koju su ulagale hrvatske tvrtke je proizvodnja farmaceutskih pripravaka, što govori da je riječ ponajprije o Plivinoj investiciji u Poljsku. 22. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u travnju KAMATNE STOPE NA KUNSKE DEPOZITE PO VIĐENJU GRAĐANA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banke/štedionice kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt 2,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 2,00 Convest banka 1,00 Croatia banka 2,50 Credo banka 2,00 Dalmatinska banka 1,50 Dubrovačka banka 1,00 Erste & Steiermarkishe bank 1,75 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00 Istarska banka 1,50 Istarska kreditna banka Umag 2,00 Jadranska banka 1,80 Karlovačka banka 1,00-1,50 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00 Nava banka 3,00 Partner banka 2,00 Podravska banka 1,00 Privredna banka - Raiffeisenbank Austria 2,00 Riadria banka 1,50-2,00 Riječka banka 1,50-2,00 Sisačka banka 1,00-2,00 Slavonska banka * 2,00 Splitska banka 0,50 Varaždinska banka 0,00-2,00 Volksbank do 3,50 Zagrebačka banka* 2,00 Štedionica Dora 2,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * - kamatne stope za ožujak 2001. KAMATNE STOPE NA OROČENE KUNSKE DEPOZITE GRAĐANA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- - - 5,00 5,00 5,50 6,00 Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 9,80 10,00 10,20 10,50 Centar banka 7,00 8,00 9,00 9,50 10,00 10,50 Convest banka 5,00 6,00 7,00 8,00 9,00 9,00 Credo banka 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 dogovor Croatia banka 8,00 9,00 10,00 11,00 - - Dalmatinska banka 7,00 7,50 8,00 8,50 9,00 10,00 Dubrovačka banka 6,50 7,50 8,50 9,50 10,00 10,00 Erste & Steiermarkishe bank 5,00- 6,00- 7,00- 8,00 dogovor 6,00 7,00 7,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-4,0 3-5 4-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 6,00 7,00 8,00 9,00 10,00 dogovor Istarska banka 7,00 8,00 8,50- 9,50- 10,50- 11,00- 9,00 11,00 12,00 12,50 Istarska kred.banka Umag 7,50 8,50 9,50 10,50 12,00 12,00 Jadranska banka 3,50 5,00 6,00 7,00 8,00 9,00 Karlovačka banka 7,00 8,00 9,00 10,00 10,50 11,50 Kreditna banka Zagreb 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 Međimurska banka 4-5 6-7 7-8 8,5-9,5 8,5-9,5 8,5-9,5 Nava banka 5,00 6,00 7-9 7-9 7-9 7-9 Partner banka 8,00 9,50 10,50 11,50 11,50 12,00 Podravska banka 4,00 4,50 5,50 6,00 7,00 8,00 Privredna banka 6,25 7,25 8,25 9,25 10,05 11,05 Raiffeisenbank Austria 6,50 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 Riadria banka 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 Riječka banka 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 11,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka * 8,00 9,00 10,50 11,50 12,00 12,50 Splitska banka 7,00 7,50 8,00 8,50 9,00 9,00 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 5,50- 6,00- 6,25- 7,50- 7,75- 8,00- 6,00 6,80 7,05 8,30 8,55 8,80 Zagrebačka banka* 6,00 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 Štedionica Dora 5,00 7,00 9,00 11,00 12,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * - kamatne stope za ožujak 2001. KAMATNE STOPE NA KUNSKE DEPOZITE PO VIĐENJU PRAVNIH OSOBA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banke kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 2,00 Convest banka 1,00-4,00 Croatia banka 2,00-4,00 Credo banka 2,00 Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 1,25 Erste & Steiermarkishe bank 1,50 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00 Istarska kreditna banka Umag 1,50-5,00 Jadranska banka 0,40 Karlovačka banka 1,50 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00 Nava banka 3,00 Partner banka 2,00 Podravska banka 1,00-4,00 Privredna banka 1,25 Raiffeisenbank Austria 1,25 Riadria banka 1,25 Riječka banka 1,50 Sisačka banka 2,00 Slavonska banka* 3,00 Splitska banka 2,00 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 1,75 Zagrebačka banka* 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * - kamatne stope za ožujak 2001. KAMATNE STOPE NA OROČENE KUNSKE DEPOZITE PRAVNIH OSOBA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50 Centar banka 7,00 8,00 prema dogovoru Convest banka 5,00 7,00 8,00 9,00 9,00 9,00 Credo banka 7,00 9,00 10,00 11,00 dogovor Croatia banka 8,00 9,00 10,00 11,00 - - Dalmatinska banka 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 8,00 Dubrovačka banka 6,00 7,50 8,00 8,25 - - Erste & Steiermarkishe bank 3,50- 4,25- 4,50- 5,00- dogovor 5,00 5,50 6,00 6,50 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank 5,00- 5,25- 5,50- 6,00- 7,50- - 5,50 5,75 6,25 6,50 8,50 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 3,00 4,50 7,00 8,00 9,00 10,00 Karlovačka banka 7,00 8,00 9,00 poseban ugovor Kreditna banka Zagreb 7,00 8,00 prema dogovoru Međimurska banka 3,50- 4,00- 4,50- 5,50- 6,00- 6,00- 4,00 4,50 5,50 6,00 6,65 6,65 Nava banka 5,00 6,00 7-9 7-9 7-9 7-9 Partner banka 7,50 9,00 9,50 10,00 dogovor Podravska banka 4,00 4,50 5,50 6,00 7,00 8,00 Privredna banka kamatna stopa se izračunava u odnosu na jednomjesečni ZIBOR, a prema roku oročenja Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka 7,50 8,50 8,75 9,00 - - Riječka banka 7,50 8,50 8,75 9,00 10,00 10,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka* 4,50 6,00 7,00 8,00 9,00 dogovor Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 10,00 10,00 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 5,30 5,60 6,50 7,00 7,00 dogovor Zagrebačka banka* 7,50 8,50 8,75 9,00 9,00 9,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * - kamatne stope za ožujak 2001.