FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RU-IZVESTIJA-12.4.-MAKEDONIJA-USTUPCI ALBANCIMA

RU-MK-AL-dogovori-Vlada-Diplomacija-Oružani sukobi RU-IZVESTIJA-12.4.-MAKEDONIJA-USTUPCI ALBANCIMA RUSIJAIZVESTIJA12. IV. 2001.Makedonci pristaju na ustupke"Makedonski predsjednik Boris Trajkovski uslišao je molbe europskih posrednika i pristao na ozbiljne ustupke albanskom puku u republici. Najavio je osnutak posebnog povjerenstva koje će utvrditi koliko se u zemlji poštuju prava 'glavne nacionalne manjine'. Predsjednik nije odbacio mogućnost da vlasti, u provedbi preporuka povjerenstva, mogu unijeti izmjene u Ustav.Još prije nekoliko mjeseci u Skopju nitko nije ni pomišljao na promjenu temeljnog zakona. Što god Boris Trajkovski govorio o uzrocima sadašnjeg poteza, jasno je jedno: to je prisilna mjera. A ona je posljedica oružane pobune Albanaca koju su izazvali i podupirali borci sa susjednog Kosova.Sada 'borci za prava albanskog naroda' s pravom mogu reći da njihovi napori nisu bili uzaludni. Skopje je započelo s provedbom njihovih zahtjeva. To je, po svoj prilici, tek početak.Borci su se uvjerili: taktika koju su izabrali donosi plod. Želiš li dobiti nove ustupke, pripremaj novi napad. To više što je granica s 'prijateljskim Kosovom' otvorena kao i prije. A i na području same
RUSIJA IZVESTIJA 12. IV. 2001. Makedonci pristaju na ustupke "Makedonski predsjednik Boris Trajkovski uslišao je molbe europskih posrednika i pristao na ozbiljne ustupke albanskom puku u republici. Najavio je osnutak posebnog povjerenstva koje će utvrditi koliko se u zemlji poštuju prava 'glavne nacionalne manjine'. Predsjednik nije odbacio mogućnost da vlasti, u provedbi preporuka povjerenstva, mogu unijeti izmjene u Ustav. Još prije nekoliko mjeseci u Skopju nitko nije ni pomišljao na promjenu temeljnog zakona. Što god Boris Trajkovski govorio o uzrocima sadašnjeg poteza, jasno je jedno: to je prisilna mjera. A ona je posljedica oružane pobune Albanaca koju su izazvali i podupirali borci sa susjednog Kosova. Sada 'borci za prava albanskog naroda' s pravom mogu reći da njihovi napori nisu bili uzaludni. Skopje je započelo s provedbom njihovih zahtjeva. To je, po svoj prilici, tek početak. Borci su se uvjerili: taktika koju su izabrali donosi plod. Želiš li dobiti nove ustupke, pripremaj novi napad. To više što je granica s 'prijateljskim Kosovom' otvorena kao i prije. A i na području same Makedonije ostalo je dosta uporišta i učvršćenih baza do kojih vladine postrojbe nisu mogle doći. Ideolozi 'albanskih pobunjenika' neće se zadovoljiti osnutkom posebnog povjerenstva ni ustavnim promjenama. Oni ustraju na 'federalizaciji' Makedonije, njezinoj podjeli na dvije republike (ili područja) - slavensku i albansku. Vlasti u Skopju odlučno se protive takvom gledanju na problem. Plaše se da bi slično razgraničenje moglo dovesti do podjele zemlje. Događaji bi mogli krenuti po kosovskom scenariju. Mora se uspostaviti 'autonomna albanska pokrajina', a onda će njezini stanovnici i politički vođe odmah zatražiti 'samoodređenje'. Odnosno odcjepljenje od Makedonije i pripojenje Kosovu. Ako pristanu na uvjete albanskih radikala, nužno će se javiti još jedan problem - kako podijeliti prijestolnicu. U Skopju živi jako puno Albanaca (istina, Slavena je ipak više). Borci će vjerojatno u zamjenu za prekid vojnog djelovanja zatražiti ne samo podjelu republike, već i njezina glavnog grada. I tu će se nametnuti usporedba ne samo s Kosovom, koliko sa Sarajevom. Ili pak s Jeruzalemom. Uostalom, za sada stvar nije otišla tako daleko. Za sada je sve razmjerno mirno. Vođe albanskih stranaka izjavili su da su zadovoljni 'spremnošću vlasti na nagodbu'. A predstavnici Europske unije hvale Borisa Trajkovskog što je bio 'promišljen'", izvješćuje Maksim Jusin.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙