HR-STATISTIKA-Gospodarski pokazatelji U PROŠLOJ GODINI STRANCI U HRVATSKU ULOŽILI 868 MILIJUNA DOLARA U PROŠLOJ GODINI STRANCI U HRVATSKU ULOŽILI 868 MILIJUNA DOLARA Izravna su strana ulaganja u Hrvatsku u prošloj godini iznosila
868,38 milijuna američkih dolara, najnoviji su ažurirani statistički podatci Hrvatske narodne banke (HNB). Glavnina tih ulaganja, 604,67 milijuna dolara, odnosi se na vlasnička ulaganja. Taj je pak iznos dvostruko manji od iznosa vlasničkih ulaganja godinu prije, odnosno 1999. godine kada su vlasnička ulaganja dosegnula 1,27 milijardi dolara. Prošle su godine stranci ponajviše ulagali u bankarski sektor, što statistika izražava udjelom od 71,74 posto vlasničkih ulaganja u djelatnost ostalog novčarskog posredovanja. Tako visok udio rezultat je pak ponajprije na početku prošle godine završene privatizacije Privredne banke Zagreb, te kasnijih privatizacija Splitske i Riječke banke. Od djelatnosti slijedi potom vađenje sirove nafte i zemnog plina udjelom od 5,44 posto u vlasničkim ulaganjima, proizvodnja cementa sa 3,26 posto, proizvodnja farmaceutskih pripravaka sa udjelom od 2,69 posto, te proizvodnja betonskih proizvoda za građevinarstvo sa 2,56 posto. Promatrano po zemljama, najnoviji podatci govore da je u prošloj godini više od trećine izravnih inozemnih ulaganja stiglo iz Luksemburga. Iz te je zemlje, naime, 35,2 posto izravnih prošlogodišnjih ulaganja. Slijede
U PROŠLOJ GODINI STRANCI U HRVATSKU ULOŽILI 868 MILIJUNA DOLARA
Izravna su strana ulaganja u Hrvatsku u prošloj godini iznosila
868,38 milijuna američkih dolara, najnoviji su ažurirani
statistički podatci Hrvatske narodne banke (HNB). Glavnina tih
ulaganja, 604,67 milijuna dolara, odnosi se na vlasnička ulaganja.
Taj je pak iznos dvostruko manji od iznosa vlasničkih ulaganja
godinu prije, odnosno 1999. godine kada su vlasnička ulaganja
dosegnula 1,27 milijardi dolara. Prošle su godine stranci
ponajviše ulagali u bankarski sektor, što statistika izražava
udjelom od 71,74 posto vlasničkih ulaganja u djelatnost ostalog
novčarskog posredovanja. Tako visok udio rezultat je pak
ponajprije na početku prošle godine završene privatizacije
Privredne banke Zagreb, te kasnijih privatizacija Splitske i
Riječke banke. Od djelatnosti slijedi potom vađenje sirove nafte i
zemnog plina udjelom od 5,44 posto u vlasničkim ulaganjima,
proizvodnja cementa sa 3,26 posto, proizvodnja farmaceutskih
pripravaka sa udjelom od 2,69 posto, te proizvodnja betonskih
proizvoda za građevinarstvo sa 2,56 posto. Promatrano po zemljama,
najnoviji podatci govore da je u prošloj godini više od trećine
izravnih inozemnih ulaganja stiglo iz Luksemburga. Iz te je zemlje,
naime, 35,2 posto izravnih prošlogodišnjih ulaganja. Slijede
Austrija iz koje je 16,33 posto ulaganja, SAD sa 11,4 posto,
Njemačka sa 7,8 posto i Italija sa 7,45 posto. U proteklih sedam
godina, odnosno od 1993. do konca prošle godine, izravna su strana
ulaganja u Hrvatsku iznosila 4,68 milijardi dolara. Najviše su
iznosila 1999. godine, oko 1,5 milijardi dolara, i to ponajviše
zbog prve faze privatizacije Hrvatskog telekoma. Tako su i
telekomunikacije prva djelatnost po visini vlasničkih ulaganja u
Hrvatsku. Od ukupno 3,7 milijardi dolara vlasničkih ulaganja u
proteklih sedam godina, telekomunikacije u tome imaju udjel od
23,68 posto. Slijede potom vlasnička ulaganja stranaca u bankarski
sektor (20,89 posto) i proizvodnju farmaceutskih pripravaka (19,63
posto). Gotovo polovica pak izravnih ulaganja u posljednjih sedam
godina dolazi iz SAD-a (23,87 posto) i Njemačke (23,45 posto). Veći
udio u ulaganjima imaju i tvrtke iz Austrije (19,67 posto),
Luksemburga (6,82 posto), Nizozemske (3,89 posto), Italije (2,66
posto), Švedske (2,53 posto), Švicarske (2,20 posto) i Velike
Britanije (2,2 posto). Prema ažuriranim podatcima HNB-a, hrvatske
su tvrtke u inozemstvo prošle godine uložile 24 milijuna dolara, a u
proteklih sedam godina 397,61 milijun dolara. Najviše se pritom
ulagalo u Poljsku i BiH, a dominantna djelatnost u koju su ulagale
hrvatske tvrtke je proizvodnja farmaceutskih pripravaka, što
govori da je riječ ponajprije o Plivinoj investiciji u Poljsku.