ZAGREB, 11. travnja (Hina)OTOČEC NA KRKI - Hrvatska i Slovenija i dalje imaju različita stajališta o tome kako riješiti otvorena pitanja između dviju zemalja koja opterećuju njihove odnose od osamostaljenja, rekli su u srijedu u
Otočcu na Krki premijer Ivica Račan i Janez Drnovšek nakon višesatnih razgovora. "Skupna ocjena je da su obje strane zadržale različite pozicije u rješavanju pitanja razgraničenja na moru, nuklearne elektrane Krško i duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama", izjavio je slovenski premijer Drnovšek nakon razgovora koji su trajali umjesto predviđenih dva čak šest i pol sati.U razgovoru su sudjelovali i ministri vanjskih poslova Tonino Picula i Dimitrije Rupel te voditelji ekspertnih skupina za sva tri pitanja. "Iako ovaj sastanak nije donio spektakularne rezultate uvjeren sam da će se on pokazati važnijim nego što sada izgleda", rekao je hrvatski premijer Račan. LJUBLJANA - Susret predsjednika vlada Slovenije i Hrvatske, te ministara vanjskih poslova na Otočcu završen je bez konkretnih rezultata, ali su razgovori o otvorenim pitanjima trajali tri puta više od predviđenog vremena, a određen je i 1. lipanj kao datum do kojega će razgovori biti intenzivirani, ocijenio je u svojoj prvoj reakciji slovenski radio. Podrobnijih komentara u vezi susreta
ZAGREB, 11. travnja (Hina)
OTOČEC NA KRKI - Hrvatska i Slovenija i dalje imaju različita
stajališta o tome kako riješiti otvorena pitanja između dviju
zemalja koja opterećuju njihove odnose od osamostaljenja, rekli su
u srijedu u Otočcu na Krki premijer Ivica Račan i Janez Drnovšek
nakon višesatnih razgovora. "Skupna ocjena je da su obje strane
zadržale različite pozicije u rješavanju pitanja razgraničenja na
moru, nuklearne elektrane Krško i duga Ljubljanske banke hrvatskim
štedišama", izjavio je slovenski premijer Drnovšek nakon razgovora
koji su trajali umjesto predviđenih dva čak šest i pol sati.
U razgovoru su sudjelovali i ministri vanjskih poslova Tonino
Picula i Dimitrije Rupel te voditelji ekspertnih skupina za sva tri
pitanja. "Iako ovaj sastanak nije donio spektakularne rezultate
uvjeren sam da će se on pokazati važnijim nego što sada izgleda",
rekao je hrvatski premijer Račan.
LJUBLJANA - Susret predsjednika vlada Slovenije i Hrvatske, te
ministara vanjskih poslova na Otočcu završen je bez konkretnih
rezultata, ali su razgovori o otvorenim pitanjima trajali tri puta
više od predviđenog vremena, a određen je i 1. lipanj kao datum do
kojega će razgovori biti intenzivirani, ocijenio je u svojoj prvoj
reakciji slovenski radio. Podrobnijih komentara u vezi susreta
slovenski elektronski mediji još ne iznose, ali ističu izjave
Drnovšeka i Račana o tome koje je pitanje za koju stranu najteže,
odnosno najvažnije. Za Hrvatsku - štediše Ljubljanske banke
Zagreb, a za Sloveniju - izlaz na otvoreno more i Piranski zaljev.
Ipak, povratak slovenskog špijunskog kombija kao izraz dobre volje
hrvatske strane da se prijateljski i konstruktivni odnosi nastave
za slovenske je medije u nedostatku službenih informacija sa
sastanka iza zatvorenih vrata predstavljao svojevrsni događaj
dana.
BRUXELLES - Izaslanstva pet zemalja sljednica bivše SFRJ postigla
su nakon trodnevna najnovijeg kruga pregovora o sukcesiji bivše
Jugoslavije dogovor o podjeli imovine nekadašnje savezne države u
bazelskoj Međunarodnoj banci za poravnanja (BIS), objavio je u
srijedu u Bruxellesu međunarodni posrednik za sukcesiju Arthur
Watts. Riječ je o 46 tona zlata, osam tisuća mjenica i dijelu
gotovine, čega je vrijednost približno 500 milijuna dolara. Kao
načela raspodjele primijenjen je ključ MMF-a po kojemu su
podijeljeni i dugovi bivše Jugoslavije. Tako će otprilike 36,5
posto pripasti Jugoslaviji, 28,5 posto Hrvatskoj, 16,4 posto
Sloveniji, 13,2 posto Bosni i Hercegovini, te 5,4 posto Makedoniji.
U skladu s tim, Hrvatskoj će pripasti oko 145 milijuna dolara
imovine pohranjene u Baselu.
BEOGRAD - Šef jugoslavenskog izaslanstva na pregovorima o
sukcesiji u Bruxellesu Dobroslav Mitrović potvrdio je u srijedu
beogradskoj agenciji Beta da ostala izaslanstva zemalja sljednica
bivše Jugoslavije nisu prihvatile prijedlog SRJ o podjeli pokretne
i nepokretne imovine SFRJ. On je objasnio da je Jugoslavija
predložila podjelu cjelokupne državne imovine po načelu da svakoj
sljednici pripadne ono što se zateklo na njenom teritoriju.
Mitrović je današnji, treći dan pregovora, ocijenio najtežim
dodajući da je bio "pun iskri".Po Mitroviću, jugoslavensko
izaslanstvo "ima živaca" ali je "zaprijetio" da će "u jednom
trenutku morati kazati kako svatko mora znati gdje mu je mjesto s
obzirom na veličinu i doprinos toj bivšoj Jugoslaviji".
ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić u srijedu je primio
predsjednika korporacije "Ericsson" Kurija Hellstroma, koji je
stigao u Hrvatsku u povodu uručenja korporacijske nagrade za
jednakost spolova (The Ericsson European Equal Opportunities
Award) za 2000. godinu te upoznavanja s hrvatskim institucijama.
Kako je priopćeno iz Ureda Predsjednika, tijekom susreta je
obostrano izraženo zadovoljstvo uspješnim tehnološkim i
proizvodnim napretkom hrvatske tvrtke "Ericsson-Tesla", koja
djeluje na srednjoeuropskom i istočnoeuropskom tržištu.
ZAGREB - Čileanski predsjednik Ricardo Lagos istaknuo je u osobnoj
poruci hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću kako njegova zemlja
sa simpatijama gleda na politiku hrvatskog predsjednika i vlade,
smatrajući ih iznimno važnim čimbenikom i jamstvom socijalnog mira
i gospodarskog napretka Hrvatske, kao i pozitivnim dugoročnim
činiteljem stabilizacije regije. Kako je priopćeno iz Ureda
predsjednika, osobnu poruku Ricarda Lagosa predsjedniku Mesiću u
srijedu je predao zamjenik čileanskog ministra vanjskih poslova
Herald Munoz.
ZAGREB - Zamjenica ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske
dr. Vesna Cvjetković-Kurelec primila je danas izaslanstvo Saveznog
parlamenta Australije, na čelu s predsjednikom Zastupničkog doma
Neilom Andrewom. Kako je priopćeno iz Ministarstva vanjskih
poslova, australski parlamentarci zanimali su se za uvjete
ulaganja u mala i srednja poduzeća u RH, te porezna opterećenja
prigodom transfera financijskih sredstava. Osim toga,
raspravljalo se o aktualnoj političkoj situaciji u regiji,
pitanjima povratka izbjeglica i prognanika, te napredovanju RH
prema euroatlantskim integracijama.
PARIZ - Ministri vanjskih poslova šest zemalja Kontaktne skupine za
bivšu Jugoslaviju osudili su u srijedu na sastanku u Parizu pojave
ekstremizma na Balkanu i podsjetili na nepovredivost granica u
regiji, saznaje se iz prijedloga zajedničke izjave, koji je
pribavila agencija France Presse. Ovo je prvi sastanak na toj
razini od rujna 2000. godine, sazvan u trenutku kada su najnoviji
sukobi, koji su buknuli u Makedoniji, potaknuli bojazan od rađanja
novog žarišta.Zajedničkom izjavom predviđen je poziv kosovskim
Albancima za koje se sumnja da podupiru pobunu u Makedoniji da oštro
osude ekstremizam dok se od vlade u Skoplju očekuje da pokaže
suzdržanost. U prijedlogu zajedničke izjave izražava se potpora
strankama u Makedoniji u konsolidiranju multietničkog društva
putem reformi i dijaloga. Šestorica ministara pozdravljaju
napredak u procesu demokracije u SRJ i pozivaju Beograd na suradnju
sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) a u
okviru zahtjeva suda za izručenjem Slobodana Miloševića.
Ministri su se osvrnuli i na aktualnu situaciju u BIH oštro
osuđujući najnoviji poteze bosanskih Hrvata.
BANJA LUKA) - Parlament bosanskih Srba usvojio je u srijedu program
pomoći izbjeglicama kako bi se olakšao njihov povratak u Republiku
Srpsku (RS). Za pomoć izbjeglicama, žrtvama rata od 1992-1995.,
namijenjenu njihovom povratku domovima u RS biti će izdvojeno oko
82 milijuna njemačkih maraka (37 milijuna dolara ili 41 milijuna
eura). U Republici srpskoj nalazi se 248.289 izbjeglica iz drugog
bosanskog entiteta, Federacije BiH, te 24.882 izbjeglica iz
Hrvatske i 20.777 osoba koje su se vratile svojim domovima u RS,
saznaje se iz službenih podataka.
PRIŠTINA - U nazočnosti nekoliko stotina predstavnika kosovskog
gospodarstva i poslovnih ljudi, te predstavnika stranih tvrtki i
organizacija nazočnih na Kosovu u srijedu je u Prištini održana
prezentacija vodećih hrvatskih tvrtki "Končara", "Elplasta" i
"Elke". Voditeljica Ureda Hrvatske gospodarske komore na Kosovu,
Ilirjana Shehu, je na otvaranju predstavljanja kazala da ono znači
službeni povratak "Končara, "Elplasta", "Elke" i općenito
hrvatskog gospodarstva na Kosovo, nakon višegodišnjeg odsustva.
SKOPLJE - Ministri vanjskih poslova zemalja jugoistoka Europe,
među kojima i hrvatski šef diplomacije Tonino Picula, sudjelovat će
u četvrtak u Skoplju na sastanku posvećenom stanju u regiji,
posebice u Makedoniji, a pridružit će im se i američki državni
tajnik Colin Powell. Sastanak, koji će se održati u četvrtak kasno
poslije podne, trebao bi okupiti šefove diplomacija Hrvatske,
Slovenije, BiH, SR Jugoslavije, Makedonije, Albanije, Bugarske,
Grčke, Rumunjske, Turske i Mađarske.
BRUXELLES - Europski povjerenik za vanjske odnose Chris Patten
predložio je u srijedu da se pomoć EU trećim zemljama uvjetuje
sustavnim sprečavanjem sukoba. "Najučinkovitiji intrumenti
odnosa prema dubokim uzrocima sukoba (kao što su siromaštvo,
socijalne nejednakosti, slabost političkih i društvenih
struktura) i dalje su programi pomoći i suradnje", ocijenio je
Patten na novinskoj konferenciji. Prema njemu, učinak politike EU
na sprečavanje sukoba "ovisi u biti o jasnoj političkoj volji i
sposobnosti koordiniranog i suvislog djelovanja".
VARŠAVA - Zemlje kandidati za ulazak u Europsku uniju izrazile su u
srijedu nezadovoljstvo zbog prijedloga Europske komisije da se
nakon njihovog ulaska u EU ne dopusti slobodan protok radne snage,
te su naglasile da se nadaju kako će Unija ipak biti fleksibilnija.
Analitičari ocjenjuju da bi ograničenja u pravima radnika da traže
zaposlenje u zemljama EU moglo dodatno umanjiti popularnost ulaska
u Uniju u zemljama poput Poljske i Češke, u kojima već ionako
postoji veliki broj euroskeptika. Zemlje kandidati odbacile su
njemačke i austrijske tvrdnje da će veliki broj osoba iz bivših
komunističkih istočnoeuropskih zemalja napustiti svoje domove
kako bi potražilo poslove u Berlinu ili Beču.
PRIŠTINA - Međunarodna policija dobila je u srijedu zapovijed da se
povuče iz srpskog dijela Kosovske Mitrovice, zbog sve učestalijih
napada Srba na njezine djelatnike, rekao je glasnogovornik UNMIK-
a. Glasngovornik policije UN-a u Kosovskoj Mitrovici Frenk
Benjaminson je izjavio da je povlačenje policije iz sjevernog,
srpskog dijela Kosovske Mitrovice počelo u srijedu prema
zapovijedi povjerenika međunarodne policije na Kosovu,
Christophera Albistona.
WASHINGTON - U Washingtonu je u srijedu službeno potvrđeno da će se
predstavnici SAD i Kine sastati slijedećeg tjedna kako bi
raspravili pitanja u vezi s incidentom u kojem je došlo do sudara
američkog špijunskog zrakoplova EP-3E Aries II i kineskog borbanog
zrakoplova F-8. Zasad nije posve jasno hoće li se sastanci
održavati u sklopu Mješovitog povjerenstva za pomorska pitanja
koje su dvije zemlje osnovale 1995. godine. Prvi sastanak američkih
i kineskih predstavnika održat će se 18. travnja.
BUKUREŠT - Vijeće Europe i OESS u srijedu su izrazili žaljenje zbog
"nedostatka napretka" u procesu povlačenja ruske vojske iz
Pridnjestrovlja, separatističke regije u Moldaviji, kaže se u
izjavi usvojenoj nakon zajedničkog sastanka u Bukureštu.#L#
"Dvije organizacije žale zato što nije zabilježen napredak u
povlačenju ruskih snaga s istoka Moldavije", kaže se u izjavi.
OESS i VE također izražavaju zabrinutost zbog "pogoršanja
socijalnog i gospodarskog stanja u Moldaviji", stoji u dokumentu.
NEW YORK - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan zatražio je u srijedu od
Izraelaca i Palestinaca da poduzmu "hitne mjere" kako bi smirili
eskalaciju nasilja, izjavio je glasnogovornik UN-a.#L#
Anann koji je posljednjih dana kontaktirao s izraelskim premijerom
Arielom Sharon i palestinskim predsjednikom Jaserom Arafatom,
naglašava da dvije strane moraju u isto vrijeme dokazati povjerenje
i nastaviti suradnju u pogledu sigurnosti.
DEN HAAG - Odluka Nizozemske da kao prva zemlja legalizira
eutanaziju izazvala je u srijedu u svijetu različite reakcije, od
toplog odobravanja do sveopćeg zgražavanja.#L#
Gornji dom parlamenta je, ne obazirući se na nekoliko tisuća
prosvjednika, velikom većinom u utorak glasovao u korist ubojstva
iz milosrđa, legaliziravši praksu koja se prešutno tolerirala više
od 20 godina. Zakon koji dozvoljava eutanaziju trebao bi stupiti na
snagu u jesen.
(Hina) dh dh