ZAGREB, 11. travnja (Hina) - Društvo hrvatskih književnika (DHK) i udruga Pasionska baština priredili su danas tradicionalni recital "Lirika Velikoga petka" te predstavili drugi svezak zbornika radova s međunarodnog znanstvenog
simpozija Zadar-Preko 2000. pod nazivom "Muka kao nepresušno nadahnuće kulture".
ZAGREB, 11. travnja (Hina) - Društvo hrvatskih književnika (DHK) i
udruga Pasionska baština priredili su danas tradicionalni recital
"Lirika Velikoga petka" te predstavili drugi svezak zbornika
radova s međunarodnog znanstvenog simpozija Zadar-Preko 2000. pod
nazivom "Muka kao nepresušno nadahnuće kulture".#L#
Po riječima dopredsjednika DHK Anđelka Novakovića za recital koji
DHK uobičajeno priređuje na Veliku srijedu izabrane su poeme
"Veliki tjedan" i "Sedam hrvatskih pokorničkih psalama" pjesnika i
svećenika dominikanca Rajmunda Kuparea. Poeme su govorili dramski
umjetnici Ljubica Jović i Zlatko Crnković.
Novaković je podsjetio da je Kupareo rođen na Hvaru 1916., a umro u
Zagrebu 1996. Bio je doktor filozofije i teologije, dekan na
Filozofskom fakultetu u Santiagu. Po Novakovićevim riječima
"Kupareo je bio pjesnik kojega je svijet prepoznao te je vrijeme da
mu se to prizna i u hrvatskoj književnosti".
Danas predstavljeni drugi svezak zbornika radova s međunarodnoga
znanstvenog simpozija Zadar-Preko 2000. pod nazivom "Muka kao
nepresušno nadahnuće kulture", objavila je "Pasionska baština".
Po riječima profesora s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta
Adalberta Rebića taj zbornik sadrži prikaze Muke Kristove u
Valvasorovoj grafičkoj zbirci Nadbiskupije zagrebačke poznatih i
nepoznatih autora iz XV., XVI. i XVII. stoljeća. Nadalje, kako je
dodao, tu su i grafike Kristovih mučila, s pretkazanjem njegove
smrti.
Napomenuo je da zbornik sadrži slike i raspela iz Korčule i
nadgrobni spomenik u splitskoj katedrali djelo Jurja Dalmatinca.
Posljednje poglavlje, kako je rekao Rebić, donosi njegov tekst o
Križnome putu, koji se u početku sastojao od sedam postaja, u
srednjem vijeku od 32, u 20. stoljeću 14, a u najnovije vrijeme
dodaje se i 15 postaja kao pobjeda života nad smrću.
Glazebni dio zbornika predstavila je muzikologinja s Odsjeka za
povijest hrvatske glazbe HAZU-a Hana Breko, podsjetivši da je
uvrštena glazba od srednjega vijeka do kraja 19. stoljeća. O
književnom dijelu zbornika govorio je Mateo Žagar sa zagrebačkog
Filozofskog fakulteta, istaknuvši da je najveći dio rasprava
posvećen glagoljaštvu.
Pojedini sažetci u zborniku prevedeni su na neke svjetske jezike.
(Hina) sdju mć