ZAGREB, 10. travnja (Hina) - Predsjednik države Stjepan Mesić poslao je danas biskupu banjalučkom Franji Komarici pismo, u kojem mu odgovara na zajedničko priopćenje i javni apel koji su Uprava Banjolučke biskupije, Caritasa i
banjolučkog Ureda "Justitia et Pax" sa zajedničkog sastanka uputili predstavnicima međunarodne zajednice, vlastima u BiH i Republici Hrvatskoj.
ZAGREB, 10. travnja (Hina) - Predsjednik države Stjepan Mesić
poslao je danas biskupu banjalučkom Franji Komarici pismo, u kojem
mu odgovara na zajedničko priopćenje i javni apel koji su Uprava
Banjolučke biskupije, Caritasa i banjolučkog Ureda "Justitia et
Pax" sa zajedničkog sastanka uputili predstavnicima međunarodne
zajednice, vlastima u BiH i Republici Hrvatskoj.#L#
Na tom se sastanku 3. travnja razgovaralo o stanju prognanih i
izbjeglih katolika s područja Banjolučke biskupije i provedbi
Daytonskog sporazuma. U apelu je uz ostalo upozoreno da se u svoj
zavičaj vratilo daleko najmanje Hrvata te da se i dalje sustavno
opstruira povratak katolika (Hrvata i drugih), osobito u enitet
Republike Srpske. Zatražena je pomoć u uklanjanju teškoća za one
koji se žele vratiti u svoj zavičaj kao i za one koji to ne žele a
nalaze se u tuđim kućama kako ne bi bili prisiljeni iseljavati se u
treće zemlje.
"Dijelim Vašu zabrinutost i u sklopu svojih ustavnih ovlaštenja
nastojim pridonijeti poboljšanju prilika u kojima žive Hrvati u
BiH, kao i povratku izbjeglih i prognanih Hrvata u mjesta u kojima
su živjeli", navodi predsjednik Mesić.
"Vjerujem da ćete se složiti sa mnom da je Daytonski sporazum bio
tek prvi, doduše nezaobilazni, korak prema vraćanju života u BiH u
normalu. Taj je sporazum bio odraz vremena u kojemu je sklopljen i
tadašnjeg odnosa snaga, kao i interesa međunarodne zajednice, u
prvom redu SAD-a, da što brže bude prekinut rat i da na terenu počne
funkcionirati mehanizam stvoren da bi onemogućio obnavljanje
ratnih sukoba."
Istaknuvši kako se u zadnje vrijeme često govori o promjeni
Daytonskog sporazuma, Mesić je ustvrdio kako taj sporazum najprije
treba provesti u praksi, a tek onda raspravljati kako bi ga trebalo
nadograđivati i mijenjati.
Ustvrdio je kako ni danas nije "aktualno i opravdano govoriti o
potrebi uspostavljanja tzv. trećeg entiteta u BiH, a
kontraproduktivno je i sve što ide u smjeru jačeg vezivanja ovog ili
onog entiteta za neku od susjednih zemalja". Dodao je i da se
Hrvati, kao i Srbi u BiH, trebaju okrenuti Sarajevu te "rješenja
naučiti tražiti u institucijama sistema svoje države (bez obzira na
njihovu nesavršenost)".
To ne znači da se Hrvatska odriče Hrvata u BiH, istaknuo je Mesić,
dodavši da će Hrvatska i on kao predsjednik države uvijek biti
spremni pomoći, ali ne "netransparentnim financijskim
transakcijama dobavljanja oružja koje su bile u funkciji
'proizvođenja' rata i bogaćenja pojedinaca, nego konkretnom pomoći
usmjerenom na pokretanje proizvodnje i na stvaranje osnove za
obnavljanje normalnog života u BiH".
Ocijenivši da je povratak Hrvata u Republiku Srpsku vrlo spor,
Mesić je ustvrdio kako je povratak moguć samo u sklopu sveobuhvatna
projekta vraćanja svih izbjeglica i prognanika. "Sve drugo tek su
izolirane akcije koje nisu ni do sada dovele niti će ikada dovesti
do željenih rezultata".
Na kraju pisma Mesić je obećao kako će svakom prilikom upozoravati
da je nužno provesti Daytonski sporazum i u tom okviru riješiti
ključno pitanje izbjeglica i prognanika. Nastavit ću, u sklopu
ovlasti, unaprjeđivati odnose između moje zemlje i BiH te
normalizirati odnose Hrvatske i SRJ, svjestan činjenice da su to
neki od ključnih preduvjeta za stvaranje prilika u kojima će biti
moguće sveobuhvatno rješavati pitanja svih prognanih i izbjeglih.
Nastavit ću, zajedno s predstavnicima međunarodne zajednice, dakle
u suradnji, a ne u sukobu s njima, uklanjati ratne posljedice,
stoji, uz ostalo, u pismu predsjednika Mesića.
(Hina) am mć