ZAGREB, 10. travnja (Hina) - Vijeće Europe objavilo je u utorak izvješće o stanju u hrvatskim zatvorima i policijskim postajama, ocjenjujući kako je ono najvećim dijelom zadovoljavajuće, uz određene primjedbe koje se prije svega
odnose na zatvor u Lepoglavi.
ZAGREB, 10. travnja (Hina) - Vijeće Europe objavilo je u utorak
izvješće o stanju u hrvatskim zatvorima i policijskim postajama,
ocjenjujući kako je ono najvećim dijelom zadovoljavajuće, uz
određene primjedbe koje se prije svega odnose na zatvor u
Lepoglavi.#L#
Stručnjaci Odbora za sprečavanje mučenja sačinili su izvješće
nakon svog posjeta Hrvatskoj od 20. do 30. rujna 1998. godine, a
odobrili su da se ono, kao i odgovor bivše hrvatske vlade na njihove
zamjerke, može objaviti tek 10. travnja ove godine.
Članovi Odbora posjetili 12 policijskih postaja diljem Hrvatske,
četiri zatvora - Okružni zatvor u Splitu, Šibeniku, Zagrebu i
zatvor u Lepoglavi, zatvorsku bolnicu u Zagrebu te dom za malodobne
prijestupnike u Turopolju.
Što se tiče stanja u zatvorima, u vrijeme svog posjeta članovi
Odbora nisu se susreli s većim nepravilnostima u Zagrebu, Splitu i
Šibeniku, ali su uputili primjedbe na stanje u Lepoglavi.
Odbor je zatražio da se razmotri stanje na odjelu za "pojačani
nadzor" u Lepoglavi kako bi se osiguralo da se sa zatvorenicima ne
postupa loše. Članovi Odbora razgovarali su sa svim zatvorenicima
tog odjela koji su kazali da su često bili objekt "verbalnog
mučenja", a ponekad i fizičkog.
Materijalno stanje u obnovljenom dijelu zatvora u Lepoglavi je
relativno zadovoljavajuće, ali je vrlo loše u krilima B i E, kaže se
u izvješću.
"Visoki prioritet treba dati renoviranju tih krila", dodaje se.
Članovi Odbora u zatvorima u Splitu i Šibeniku nisu se susreli sa
slučajevima mučenja, dok je u Okružnom zatvoru u Zagrebu "jedva
bilo optužbi na loše postupanje".
Iako je materijalno stanje u ta tri zatvora relativno
zadovoljavajuće, postoji tendencija prenapučenosti u Zagrebu i
Splitu, ističe se u izvješću.
Od nadležnih se ipak traži da poboljšaju uvjete života u tim
zatvorima, odnosno da se "razumni dio dana provodi izvan ćelija" uz
određene aktivnosti.
Većina osoba lišenih slobode kazala je članovima Odbora da "nije
bila loše tretirana" u policijskim postajama, kaže se u izvješću.
Ako je takvih slučaja i bilo, oni su se događali u vrijeme uhićenja,
a ne tijekom policijskog ispitivanja.
Vijeće Europe ipak je preporučilo da visoki policijski časnici
izdaju instrukcije za postupanje prema osobama u pritvoru, te da
postave visoke kriterije pri primanju novih policijskih
dužnosnika.
U izvješću se također naglašava važnost tri prava osoba lišenih
slobode: pravo na javljanje najbližima, pravo na odvjetnika i pravo
na liječnika. Dodaje se da osobe koje se dovodi u pritvor trebaju
biti "na učinkovit i pravodoban način" informirane o svojim
pravima.
Odbor ističe pozitivnu činjenicu da u Hrvatskoj osobe u pritvoru
ostaju vrlo kratko prije nego se pojave pred istražnim sucem.
"To je vrlo dobra situacija", kaže se u izvješću.
U bolnici za osobe lišene slobode u Zagrebu nisu pronađeni dokazi o
lošem postupanju, a iako su članovi Odbora čuli neke optužbe,
većina osuđenika nije se žalila.
Životni uvjeti, liječnička oprema i tretman također su
zadovoljavajući u zatvorskoj bolnici.
U domu za maloljetnike u Turopolju odbor je stekao "opći pozitivan
dojam", ali su članovi zatražili da ovlašteni daju jasnu poruku
osoblju da "loše postupanje prema zatvorenima nije prihvatljivo ni
pod kojim uvjetima i da će biti oštro sankcionirano".
Odbor za sprečavanje mučenja osnovan je 1987. godine u okviru
Europske konvencije za sprečavanje mučenja i nehumanog ili
ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja.
Četrdeset i jedna od 43 zemlje članice Vijeća Europe, dakle sve
zemlje osim Armenije i Azerbejdžana, priključile su se Konvenciji,
među njima i Hrvatska.
Zadaća Odbora je razmotriti na koji način se postupa prema osobama
lišenim slobode u svakoj od zemlja. U tom kontekstu Odbor može
posjetiti svako mjesto gdje se nalaze takve osobe i s njima
razgovarati nasamo. Odbor potom ima pravo sačiniti preporuke u
kojima, ako je potrebno, može zatražiti od vlasti u određenoj
zemlji da pojačaju zaštitu osoba lišenih slobode.
(Hina) maš rb