STRANIM ULAGANJIMA DO BRŽEG RAZVOJA

Piše: Davorka Stanešić ZAGREB, 8. travnja (Hina) - Sa 4,5 milijardi dolara stranih ulaganja u posljednjih sedam godina, od kojih je značajan dio otišao za pokrivanje proračunskih rashoda, Hrvatska prilično zaostaje za pojedinim tranzicijskih zemalja kojima su inozemne investicije pomogle u poboljšanju gospodarske strukture i ubrzanju privrednog rasta.#L# Hoće li očekivani poboljšani rejting Hrvatske, nakon aranžmana s MMF-om, u većoj mjeri dovesti u zemlju strana tzv. "greenfield" ulaganja - u nove kapacitete i proizvodnje, koje najviše doprinose gospodarskom razvoju i povećanju zaposlenosti. A takvih je ulaganja u Hrvatskoj do sada bilo malo. Većina ulaganja u hrvatsko gospodarstvo odnosi se na već postojeću imovinu - takva vrsta ulaganja doduše donose nove tehnologije i nužan kapital, ali ne i nama toliko potrebno povećanje zaposlenosti. A kada je riječ o kapitalu, strana ulaganja ostvarena u procesu privatizacije tvrtki iz državnog portfelja završila su u velikoj mjeri u "crnim rupama" proračuna, umjesto da su investirana u proizvodnje usmjerene izvozu. Podaci pokazuju da se glavnina inozemnih ulaganja, u posljednje dvije godine, odnosi na proces privatizacije (Hrvatski telekom, Privredna banka Zagreb, Riječka, Splitska banka). Izravna inozemna ulaganja u Republiku Hrvatsku od 1993. do rujna 2000. godine, po podacima Hrvatske narodne banke, iznosila su nešto više 4,5 milijardi američkih dolara, od čega 3,62 milijarde USD čine vlasnička ulaganja (ostalo se odnosi na ulaganja u dužničke odnose, zadržanu dobit i dr). Dvije trećine ukupnih vlasničkih ulaganja odnosi se samo na tri djelatnosti - telekomunikacije (više od 24 posto), ostalo novčarsko posredovanje što je statistički izraz za ulaganja u poslovno bankarstvo (21 posto) i proizvodnju farmaceutskih pripravaka (20 posto). Sa udjelom od oko tri posto (ili nešto više od stotinu milijuna dolara) još su zastupljeni vađenje sirove nafte i zemnog plina i proizvodnja cementa, a sa udjelom u ukupnim ulaganjima između 1 do 2 posto su trgovina na veliko, proizvodnja opeke i crijepa, industrijskih plinova, proizvodnja piva, osvježavajućih napitaka, sanitarne keramike. Gledajući po godinama, najveće su ino ulaganja ostvarena 1999. godine, ukupno 1,4 milijarde dolara, u čemu su 1,2 milijarde vlasnička ulaganja od kojih se pak više od 71 posto odnosi na telekomunikacije (850 milijuna dolara Deutsche Telekoma za 35 posto dionica HT-a). U prvih devet mjeseci 2000. evidentirana su inozemna ulaganja u ukupnom iznosu od 760 milijuna dolara, a kod 77 posto iznosa vlasničkih ulaganja riječ je ulasku stranih strateških investitora u procesu privatizacije nekoliko banaka. Uzgred budi rečeno, u hrvatskom se bankarstvu znatno promijenila vlasnička struktura, te sada strano vlasništvo u ukupnoj aktivi banaka u Hrvatskoj sudjeluje sa 80 posto. U ukupnim su stranim ulaganjima, sa gotovo jednom četvrtinom (24,6 posto ili nešto više od 1,1 milijardom dolara) zastupljeni investitori iz SAD-a, a nešto više od milijardu dolara (ili 23,3 posto) su ulaganja iz SR Njemačke. Slijedi Austrija iz koje je u Hrvatsku došlo 895 milijuna dolara ulaganja (19,7 posto). Na te tri zemlje odnosi se više od dvije trećine (67,6 posto) od ukupnih dosadašnjih izravnih stranih ulaganja ostvarenih u Hrvatskoj. Na popisu 30 zemalja iz kojih su došle izravna strana ulaganja je i Luksemburg sa 318 milijuna, a sa iznosima većim od sto milijuna dolara još su zastupljeni Nizozemska (170 milijuna), Italije (123 mil.), Švedska (105,7), Velika Britanija (102,6 milijuna USD), te Europska banka za obnovu i razvoj sa 99 milijuna dolara. Izravna inozemna ulaganja od velike su važnosti za zemlje u tranziciji koje u pravilu ne mogu osigurati dovoljnu razinu štednje za financiranje investicija pa im preostaje zaduživanje u inozemstvu ili privlačenje izravnih stranih investicija. Pojedine su tranzicijske zemlje odmakle u tom procesu - izravne vlasničke investicije u Češku primjerice, od 1994. do 1999., iznose ukupno više od 16 milijardi dolara, Poljsku 28 milijardi, Mađarsku više od 19 milijardi dolara. Iz međunarodnih financijskih institucija Mađarsku spominju kao primjer kako je uz pomoć stranih investicija izmijenjena stara industrijska struktura i modernizirano gospodarstvo. U Hrvatskoj je pak, bar do sada, takav utjecaj bio gotovo marginalan, što samo pokazuje da bit stranih ulaganja nije (samo) u prodaji postojeće imovine. Zanimljiv je primjer susjedne Slovenije, u koju je u tom razdoblju ušlo "samo" oko 3 milijarde dolara izravnih inozemnih investicija, što na neki način govori o "opreznijem" pristupu, prisutnom inače i u procesu privatizacije u toj, jednoj od najrazvijenijih tranzicijskih zemlja. (Hina) ds jn